Padnu li godinu, studenti će gubiti pravo studiranja

Ana Bedalov (Split, Hrvatska), 20. Listopad 2011.

rubrika: Izbori 2011.,Obrazovna politika

Vjesnik donosi intevju s Gvozdenom Flegom: “Studiranje bez školarina po Kukuriku koaliciji” u kojem predstavlja dva modela studiranja bez školarine koje je Kukuriku koalicija spremna primjeniti dođe li na vlast.

  • “Prvi model: Školarine ne bi plaćali redoviti studenti, odnosno oni koji ispunjavaju svoje obaveze. Neredoviti bi plaćali participaciju u troškovima studija.
  • Drugi model: radikalniji, uveo bi strogu restrikciju mogućih padova i ograničenje studiranja. To bi značilo da svi studiraju bez školarina, no oni koji padnu jedan semestar ili godinu, nakon toga gube pravo studiranja”

8 komentara… pročitajte ih ispod ili dodajte jedan

#1 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 20, 2011 u 09:44 Thumb up 2 Thumb down 0

Kako se po bolonji pada godina?

#2 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 20, 2011 u 13:32 Thumb up 1 Thumb down 0

Tako što nakon dva uzastopna upisivanja kolegija i nepolaganja istog student gubi pravo upisa tog studija na Sveučilištu, zauvjek!

#3 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 20, 2011 u 14:05 Thumb up 2 Thumb down 0

Ili tako da ne polozi predmet koji je preduvjet za kasniji predmet? Ili tako da stekne manje od 18 ECTSova? Ili manje od 42?
Tko bi ga znao, to sigurno nigdje nije rijeseno :) .
Problem je sto je nas termin padanje godine zvuci mnogo misticnije nego sto jest: godinu padaju oni koji ne napreduju uspjesno u studiju, a sto je uspjesno napredovanje u studiju uredjuje se na temelju zakona ili odlukama pojedinih visokih ucilista (u ovome trenutku to su odluke VU, ali novi zakoni mogu to urediti direktno u zakonskom tekstu, ili reci da se donosi neki nacionalni propis, ili mogu i dalje zadrzati pojedinacne odluke 130+ visokih ucilista).

#4 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 20, 2011 u 15:24 Thumb up 1 Thumb down 0

Pretpostavljam da je #1 mislio na to da po bolonji ne postoji koncept godine, tj. ne upisuje se godina nego samo idući semestar u kojemu se može upisati (maksimalno?) 35ECTS bodova, ovisno o kolegijima položenima u prethodnom semestru, a studij se završava kada se sakupi 180 ECTS-a.

#5 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 20, 2011 u 16:28 Thumb up 2 Thumb down 0

Zapravo, problematika je sljedeća: u Bolonjskom sustavu studija, kao i u velikom broju uređenih sustava visokoga obrazovanja, uopće ne postoji koncept “godina studija” ili “semestar studija”. Ono što postoji jest studijski program sa svojim obveznim i izbornim studentskim obvezama, te, najčešće, uvjetovanost tih obveza u slučaju kada neku obvezu nije moguće upisati prije nego se ispuni neka druga obveza (Matematika 1 i Matematika 2, npr.).
Taj model studija omogućava značajno veću fleksibilnost studiranja, doprinosi bržem završavanju studija i općenito je usmjeren ka studentu. No, s tim modelom ima i kvaka: visoko učilište treba biti minimalno organizirano. Ako visoko učilište nije organizirano, tada je kaos praćenja studentskoga napredovanja u studiju neizbježan.
U starome modelu “godina studija” stvar je jednostavna do bola: ima li student položene te i te ispite? Ako da, tada je prošao godinu, ako ne, nije.
Hrvatsko visoko obrazovanje, nažalost, još uvijek nije uspjelo prekinuti sa starom tradicijom, velikim dijelom i zbog toga što postoji značajan broj visokih učilišta koja nisu dosegla elementarnu razinu organizacije svojeg nastavnog rada.

#6 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 21, 2011 u 09:56 Thumb up 0 Thumb down 0
#7 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 21, 2011 u 11:46 Thumb up 1 Thumb down 0

Kako sam ja shvatila (a možda i nisam dobro), na Medicini u Rijeci imate određen broj godina za položit ispite. Kojom ćete brzinom to radit je na vama – znači možete na prvoj godini provest 3 godine, a kako ćete onda ostalih 5 položit u preostalih 3 godine je na vama. Tako mi imamo neke iste studente na histologiji (“2″ godina) već 3 godinu zaredom.

#8 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 21, 2011 u 14:42 Thumb up 2 Thumb down 1

Možda je tu ključan problem to što kod nas još uvijek postoji povezanost napredovanja u studiju sa studentskim pravima (nažalost). Da je akademsko napredovanje na studiju nešto što ovisi isključivo o ishodima učenja koji su temelj za upis viših studijskih obveza, tada ne bismo imali problem “padanja godine”.
Problem “padanja godine” tu je zato što je akademsko napredovanje na studiju uvjet za školarine, zdravstveno, prehranu, smještaj, stipendije, itd. Sve što je potrebno jest to da studentska prava budu temeljena na tri jednostavna podatka, i sve smo riješili. Ti kriteriji su:
- dosad stečeni ECTS bodovi
- ECTS bodovi preostali do kraja studija
- broj akademskih godina koje je student dosad proveo na studiju.
Kada su studentska prava odvojena od napredovanja na studiju, tada nema nikakvih problema s terminom “padanja godine” (osim administrativno-organizacijskih za neorganizirana visoka učilišta).

PS. Pa logično je da studenti kroz studij napreduju dinamikom koja im odgovara, zar ne? U idealnom slučaju, to znači ispunjenje svih obveza i 60 ECTS bodova godišnje, ali za većinu studenata ipak će se raditi o manjem broju ispunjenih obveza u godini.
Ne postoji doista nikakav imanentan razlog zbog kojega bi se studentu arbitrarno odredilo da je 10 ispita godišnje (ili recimo 50 ECTS bodova) prihvatljivo za “prolaz godine”, a 9 (npr 45 bodova) nije. Postoji mnogo pragmatičnih razloga zašto je to, s administrativno-organizacijske strane, mnogo jednostavnije nego fleksibilno napredovanje u studiju, ali iz aspekta ishoda učenja koji se stječu na studiju ne postoji baš nijedan.

Prethodni post:

Slijedeći post: