Kukuriku o znanosti i obrazovanju

Kristijan Pušić (Zagreb, Hrvatska), 15. Rujan 2011.

rubrika: Izbori 2011.,Obrazovna politika,Znanstvena politika

Plan21 ; Poglavlje 7. “Obrazovanje i znanost”
Uvodni dio: “Definirali smo mjere uz pomoć kojih bi Hrvatska doista postala konkurentno društvo znanja. Neke od tih mjera su poboljšanje društvenoga i materijalnog položaja nastavnika, bolja opremljenost škola i uvjeta rada te besplatno školovanje uspješnih i redovitih učenika i studenata u javnim ustanovama.”

8 komentara… pročitajte ih ispod ili dodajte jedan

#1 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Rujan 19, 2011 u 18:43 Thumb up 3 Thumb down 2

Uvođenjem Hrvatskoga prostora visokoga obrazovanja i znanstvenih istraživanja, pa zatim Maksimalnim mogućim uključivanjem hrvatskih sveučilišta u Europski prostor visokog obrazovanja … a što je s Dalmatinskim prostorom visokog obrazovanja i znanstvenih istraživanja?

Nastojanjem da što skorije dostignemo razinu izdvajanja u Europskoj uniji za obrazovanje i za znanstvena istraživanja

Svakog dana u svakom pogledu sve više napredujemo.
Svakog dana u svakom pogledu sve više napredujemo.
Svakog dana u svakom pogledu sve više napredujemo.
Svakog dana u svakom pogledu sve više napredujemo.
Svakog dana u svakom pogledu sve više napredujemo.
Svakog dana u svakom pogledu sve više napredujemo.
Svakog dana u svakom pogledu sve više napredujemo.
Svakog dana u svakom pogledu sve više napredujemo.
Svakog dana u svakom pogledu sve više napredujemo.
Svakog dana u svakom pogledu sve više napredujemo.
Svakog dana u svakom pogledu sve više napredujemo.
Svakog dana u svakom pogledu sve više napredujemo.
Svakog dana u svakom pogledu sve više napredujemo.

Uključivanjem u Europski istraživački prostor odnosno odobravanjem nove generacije znanstvanoistraživačkih projekata i kolaborativnih programa, temeljenih na međunarodnim kriterijima znanstvene izvrsnosti;

Star Trek – New Generation … a što je s onom pričom o Zakladi za znanost, koja bi (valjda) trebala handle-ati kompetitivne projekte? Kako sada stvari stoje, Hrvatska je na dobrom putu da bude prva zemlja u svijetu koja će zatvoriti vlastitu Zakladu za znanost jer nema političke volje za njezino financiranje.

Povećanjem broja studenata tako da se do 2020. približimo cilju od 30% visokoobrazovanih uposlenika

A što je s povećanjem broja i kvalitete profesora? Ili će se još spuštati kriteriji na studijima?

Samo optimalni učinci obrazovanja i znanosti mogu izgraditi stvarnu zemlju znanja.

Genijalna rečenica …

Puno lijepih želja, a (k)ukulele ili kukuriku realizaciju (odnosno implementaciju) ionako vjerojatno budemo vidjeli za koju godinu …

#2 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Rujan 20, 2011 u 10:00 Thumb up 5 Thumb down 1

Čitajući tu hrpu praznih rečenica, naročito ono o “funkcionalnoj integraciji” sveučilišta, ali i gotovo sve drugo, stvarno se osjećam neugodno što sam član jedne od stranaka te koalicije.

#3 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Rujan 26, 2011 u 22:31 Thumb up 2 Thumb down 5

“2 Da je postavljeno neko konkretno pitanje, na njega bih pokušao odgovoriti a ovako mi je žao da g. Kraljević u VII. poglavlju Plana 21, u kojem je moguće pronaći prijedloge konkretnih promjena u sustavu obrazovanja i znanosti, ne vidi do li prazninu. – Jedna od komponenti komunikacijske kompetencije je vjerodostojnost komunicirajućeg subjekta. U tom kontekstu me zanima da li je ovo komentar istog onog Hrvoja Kraljevića koji je bio HSLS-ovo ministar u Račanovoj vladi i koji je, između ostalog, pravnu integraciju Sveučilišta u Zagrebu otpočeo pokušajem pravne dezintegracije zagrebačkog PMF-a.

#4 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Rujan 27, 2011 u 14:53 Thumb up 4 Thumb down 1

Na #3,
niti mogu, niti želim analizirati što je sve g. Kraljević učinio za vrijeme svog mandata ali u brzom promišljanju meni svakako preteže pozitivna strana vage. Jedna od negativnijih jest upravo neuspjeh u spomenutoj akciji. Naime, ne vidim nikakve kontradikcije u tome da se pravna integracija Sveučilišta započne pravnom dezintegracijom zagrebačkog PMF-a, čitaj, izdvajanjem Matematičkog odjela (sada, odsjeka), koji je godinama de facto funkcionirao kao samostalan fakultet. Tada bi se lakše mogla provesti i sljedeća akcija koja je bila planirana, okupljanje većine nastavnika matematike zagrebačkog Sveučilišta unutar sveučilišnog odjela/fakulteta. Stupanj dezintegracije koji sad imamo, kad je matematika (i ne samo matematika) u pitanju u karikaturalnoj je suprotnosti s idejom integriranog sveučilišta.

#5 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Rujan 28, 2011 u 18:32 Thumb up 1 Thumb down 0

Evo je izašao i HDZ-ov progam za hrvatske narodne mase – http://www.hdz.hr/static/media/statements/statement/Program_HDZ-a/programA4_web2.pdf.

Osim bisera (navest ću one iz znanosti) tipa

“Znatno su se povećala i financijska sredstva u državnom proračunu namijenjena financiranju programa znanstvenih novaka te su tako u razdoblju od 2004. do 2010. godine ulaganja u sustav povećana za 60,7%.

Znatno je povećan broj znanstvenika. U Upisnik znanstvenika od 2004. godine
upisano je 6.707 novih osoba.”

I meni je porasla težina u zadnjih 10 godina, pa to ne smatram uspjehom. Više bih volio da imam kvalitetnu i zdravu mišičnu masu.

Nema ništa novo, konkretno ni pametno. Oni čak ni ne spominju potrebu povećanja ulaganja u znanost. Blago rečeno, kukulele katastrofa.

Kad čitam ovakve programe (jedan i drugi), ja se uvijek pitam da li su dotični kreatori imali priliku vidjeti kako to funkcionira u nekoj normalnoj državi. Odnosno da li uopće znaju što je to strategija, a što implementacijski (akcijski) plan. I na kraju što je to stvarna implementacija, odnosno famozno “s riječi na djela”. Jer iz svog mižernog iskustva znam da u svijetu ne funkcionira ovako …

#6 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Rujan 28, 2011 u 18:39 Thumb up 1 Thumb down 1

na #3 i #4 : običaj je na Connect Portalu da se komentatore NE oslovljava imenom ili prezimenom (osim ukoliko se on/ona izričito ne potpiše na komentar), već brojem komentara.

Molila bih vas da ukoliko želite napisati osvrt na konkretne riječi ili djela pojedinaca te ga imenovati, preporučam da otvorite raspravu s novim početnim člankom.

Hvala

za Uredništvo
Ana Bedalov

#7 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Rujan 28, 2011 u 23:30 Thumb up 0 Thumb down 0

#5 U svijetu, koliko mi je poznato, postoje različite i strategije i različiti akcijski planovi, kao i ideje što trebaju sadržavati. Ovdje nije riječ ni o jednom, ni o drugom, već o izbornom programu. U “Kukuriku koaliciji” napisali smo ga, procjenjujući što možemo -i/li moramo- napraviti u jednom mandatu, kako smo najbolje znali. Rado ćemo promisliti vaše možebitne prijedloge i uvrstiti ih, barem dio, u drugu verziju našeg programa.

#8 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Rujan 29, 2011 u 08:20 Thumb up 1 Thumb down 1

#7 U svijetu također postoje i uspješne i neuspješne, i ostvarene i neostvarene strategije i akcijski planovi. Najgori su planovi koji nisu ostvareni, a takvih trenutno u hrvatskoj znanosti ima mnogo (npr. akcijski plan 3%, koji je izvrsno napisan). A pokazalo se dosada da se glavnina izbornih planova ne ostvari nakon izbora, jer se oni najčešće pišu upravo za izbore. Stoga i dalje smatram da bi izborni plan trebao biti akcijski plan, a da bi se strategiju razvoja hrvatske znanosti trebalo donositi konzenzusom svih glavnih političkih čimbenika. Ne postoji kukuriku ili HDZ-ova izvrsnost i mobilnost, već samo izvrsnost i mobilnost. Ja želim viditi konkretna rješenja koja ćete sprovesti u djelo ako dobijete političku vlast.

Primjerice, moj institut ima strategiju za razdoblje 2011-2020. Strategija je pisana ne gledajući tko je trenutni i budući ravnatelj, jer svaki ravnatelj bi trebao ostvarivati i implementirati načela navedena iz strategije. Zašto se takva filozofija ne može preslikati na državnu razinu?

Nažalost, moj negativistički stav prema političarima jest došao s vremenom, i (kako ste valjda uspjeli zaključiti) nemam ništa protiv Vas osobno (a kako bih kad Vas i ne znam), već samo komentiram ono što vidim i čitam. Svjestan sam toga da su oba dokumenta izborni planovi, ali dok izborni planovi ne postanu akcijski planovi, i dok se ne uvede načelo odgovornosti provođenja tih planova, ova država će kaskati za razvijenima. Ja sam (neki bi možda rekli nažalost, a ja kažem na sreću) još uvijek idealist u duši i to me drži na životu …

Prethodni post:

Slijedeći post: