Gost Connecta: Prof. dr. Gvozden Flego (SDP) o znanosti i obrazovanju u “Planu 21”

Ana Bedalov (Split, Hrvatska), 20. Rujan 2011.

rubrika: Izbori 2011.,Obrazovna politika,Znanstvena politika

Prigodom nadolazećih parlamentarnih izbora i s ciljem demokratizacije i poticanja javnog dijaloga na teme znanosti i obrazovanja u društvu, kontaktirali smo izborni stožer Kukuriku koalicije prigodom objavljivanja njihovog “Plana 21″. Nakon njihovog ljubaznog odgovora, dogovorili smo gostovanje prof. dr. Gvozdena Flege (SDP) na temu poglavlja “7. Znanost i obrazovanje”. Prof.dr. Flego je pristao odgovarati direktno na vaša pitanja na Connect :: Portalu vezana uz strateški plan predstavljen u poglavlju 7.

Gostovanje traje do 30. 9. 2011. (Prof.dr. Flego će zbog poslovnih obaveza, par dana tokom perioda gostovanja biti nedostupan, ali na vaša pitanja će naknadno odgovoriti.) Ovim putem Uredništvo Connect Portala zahvaljuje prof. dr. Flegi na gostovanju i nadamo se iscrpnoj, argumentiranoj i kvalitetnoj raspravi.

Poštovani connectovci, podij je vaš, pitajte.

26 komentara… pročitajte ih ispod ili dodajte jedan

#1 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Rujan 20, 2011 u 10:23 Thumb up 2 Thumb down 1

Poštovani Prof. Flego
Ovo su moja dva pitanja:

1) U poglavlju 7. strateškog plana kao 4. temeljno mjerilo u strategiji za obrazovanje navodite: “Obaveznim predškolskim, osnovnoškolskim i srednjoškolskim obrazovanjem do stjecanja prve kvalifikacije;”
-Na koji nacin i u kojem vremenskom periodu planirate osigurati sredstva i infrastrukturu obaveznog predškolskog obrazovanja, s obzirom na trenutnu situaciju s kapacitetom djecjih vrticia i skola?

2) U planu razvoja visokog obrazovanju i znanstvenog istraživanja navodite: “Uključivanjem u Europski istraživački prostor odnosno odobravanjem nove generacije znanstvanoistraživačkih projekata i kolaborativnih programa, temeljenih na međunarodnim kriterijima znanstvene izvrsnosti;”
-Što planirate sa “starim generacijama istraživačkih projekata” i koje kriterije namjeravate na njih primjeniti?

Unaprijed zahvaljujem na odgovorima!

#2 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Rujan 20, 2011 u 13:28 Thumb up 3 Thumb down 0

Poštovani prof.dr.sc Flego,

molim pojašnjenje rečenice
•Obaveznim predškolskim, osnovnoškolskim i srednjoškolskim obrazovanjem do stjecanja prve kvalifikacije;
kako se gimnazije uklapaju u to?
i sto s NOK-om ?

hvala na pruženoj mogućnosti rasprave

#3 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Rujan 20, 2011 u 16:07 Thumb up 3 Thumb down 1

Poštovani profesore,
u uvodu u poglavlje obrazovanje i znanost nalazi se i ovo: “Definirali smo mjere uz pomoć kojih bi Hrvatska doista postala konkurentno društvo znanja. Neke od tih mjera su poboljšanje društvenoga i materijalnog položaja nastavnika, bolja opremljenost škola…”
Znači to su neke od mjera i jedna mora biti prva. Zanima me koliko Vi smatrate da je i bitna? Može li hrvatsko obrazovni sustav napraviti i mali korak naprijed bez nje?
Unaprijed hvala za odgovor :wink:

#4 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Rujan 20, 2011 u 21:58 Thumb up 4 Thumb down 0

#1 1) Iako su vrtići u ingerenciji lokalne uprave, propisat ćemo minimalne standarde koje moraju zadovoljavati (javne i privatne) ustanove koje se bave odgojno-obrazovnom djelatnošću. Nadamo se da ćemo se do kraja mandata, a u dogovoru s lokalnom upravom, približiti obuhvaćenosti djece u predškolski odgoj koja bude odgovarala roditeljima. Tzv. predškola u nekim je sredinama na vrlo visokoj razini obuhvaćenosti djece.
2) “Stara generacija istraživačkih projekata” još uvijek traje, premda su ugovoreni rokovi poprilično istekli. Stoga kanimo ubrzo raspisati natječaje za novu generaciju projekata, a rješenja donositi uz poštivanje međunarodno priznate izvrsnosti.

#2. Završena gimnazija se smatra srednjom stručnom spremom.
NOK je dokument koji ne odgovara zakonskim odredbama, koje spominju nacionalni kurikulum i specificiraju koje elemente treba sadržavati. NOK smatramo pripremom za nacionalni kurikulum, bez “okvirnog”. Kanimo uskoro dovršiti i donijeti NK jer bez tog dokumenta nikakva strukturna promjena našega školstva nije moguća.

#3. Želimo promijeniti sadržaja i metode djelovanja hrvatske škole te promijeniti društveni i materijalni položaj nastavnika. Ozbiljna istraživanja ukazuju na to da je za uspjeh odgojno-obrazovnog procesa odlučujući nastavnik.
Hrvatski odgojno-obrazovni sustav smatramo zastarjelim i izrazito neujednačenim pa promjenom od postojećeg nastavnog plana i programa prema novim kurikulama vjerujemo početi koračati u željenome smjeru. Tzv. reformu, veliku jednokratnu strukturnu promjenu školstva smatramo nedostatnom i neprimjerenom. Kanimo uvesti početak mijenjanja koje će ažurnio pratiti razvoj znanosti kao i novih metoda poučavanja. Mnogi u Europi su u tome uspjeli, pa vjerojatno možemo i mi.

#5 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Rujan 21, 2011 u 10:27 Thumb up 8 Thumb down 0

Dragi Gvozdene,
U 7. poglavlju “Plana 21″ nigdje – ali baš nigdje – ne spominje se niti korupcija u sustavu visokog obrazovanja niti akademska čestitost. To može biti iz dva razloga. Jedan je taj što koacija ne smatra da postoji problem korupcije i niske razine akademske čestitosti u domaćem sustavu, pa se tu nema što popravljati. Drugi je taj što koalicija, ili pojedinci koji su sastavljali 7. poglavlje, ne uviđaju jednostavnu činjenicu da se malo koji od navedenih strateških ciljeva može provesti ukoliko se sustav odlučne ne obračuna sa svim oblicima krupne i fine korupcije i ukoliko se ne podigne razina akademske čestitosti na stupanj koji se od našeg sustava očekuje prije ulaska u europski prostor.
Ako griješim, odnosno ako sastavljači dobro uočavaju spomenutu činjenicu, volio bih da nam kažeš na koji se način koalicija kani obračunati s korupcijom u sustavu visokog obrazovanja i znanosti te na koji način kani podići razinu akademske čestitosti.
Hvala!

#6 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Rujan 23, 2011 u 09:18 Thumb up 4 Thumb down 0

Poštovani profesore Flego,

evo mojih “dvije lipe” na temu Plana 21, poglavlje 7:

Vaš program jest u biti Strategija upravljanja znanošću i obrazovanjem u Republici Hrvatskoj. Mišljenja sam da bilo koja politička vlast nije zadužena za izradu već za provođenje strategije koju je nužno uskladiti na nacionalnoj razini, dakle konzenzusom svih glavnih političkih stranaka. Politička vlast je dužna dati implementacijski plan, koji će navoditi konkretne mjere za sprovođenje pojedinih strateških ciljeva. Koje su mjere koje ćete Vi poduzeti da biste ostvarili navedene ciljeve? Konkretno:

a. Mislite li da sadašnji Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti zadovoljava hrvatski istraživački i akademski prostor, i koje ćete mjere poduzeti za njegovo poboljšanje?

b. Koji je Vaš stav odnosno stav koalicije prema prijedlozima Zakona, i da li ćete dovršiti započetu proceduru ili sve baciti u smeće? Kako tumačite činjenicu da je Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja podržao prijedloge zakona, a, prema svom temeljnom djelovanju, upravo oni bi trebali biti kritički nastrojeni prema promjeni stečenih prava?

c. Kako mislite uvesti jednosmjensku nastavu u sve škole, ako postoji velik dio škola (npr. ona u koju idu moja djeca) koje radi u tri smjene? Odakle Vam sredstva i kako ćete prisiliti lokalnu upravu kojoj vrlo često takvi projekti nisu prioritet?

d. Navodite autonomiju sveučilišta. Što je po Vama autonomija sveučilišta? Da li ona dozvoljava vanjski nadzor, evaluaciju rezultata i organizacije istih?

e. Kako gledate na inflaciju studijskih programa i tzv. “torbarenje” sveučilišnih profesora, odnosno činjenicu da je značajan broj profesora angažiran van matičnih institucija za vrijeme radnog vremena, na temelju čega zarađuju honorare u iznosima većim od svojih temeljnih plaća? Koji je Vaš stav o integraciji sličnih studijskih smjerova? Kakav je Vaš stav o integraciji zajedničkih službi pri sveučilištima ili na nacionalnoj razini u smislu racionalizacije troškova?

f. Kako mislite sprovesti u djelo “stimuliranje suradnje sveučilišta, znanstvenih instituta i istraživačkih zavoda s gospodarstvom i ‘transfera tehnologije’ te redefiniranjem i osnaživanjem poslovno-inovacijskog centra i instituta za tehnologiju”?

g. Jedno od ključnih pitanja – kako mislite “Nastojati da što skorije dostignemo razinu izdvajanja u Europskoj uniji za obrazovanje i za znanstvena istraživanja”. Da li ćete u proračunu za 2012. to tražiti za svoj resor (odnosno bitno veća sredstva nego za 2011)? Što ako ne dobijete?

h. Ključno pitanje za znanost – Kako ćete “odobravati nove generacije znanstvenoistraživačkih projekata i kolaborativnih programa, temeljenih na međunarodnim kriterijima znanstvene izvrsnosti”? Da li planirate prebaciti financiranje ovih projekata na Hrvatsku zakladu za znanost ili će se o tome i dalje brinuti MZOŠ? Kakav je inače Vaš stav o Hrvatskoj zakladi za znanost, koja je zamišljena da bi provodila upravo ovo što navodite, a trenutno je pred financijskim kolapsom? Da li planirate uvođenje nekog “znanstvenog poreza” kojim bi se financirala znanost, npr. da se od prodaje svakog CD-a i DVD-a uzme 1 lipa i time financira HRZZ (kada je ZAMP to uspio učiniti za hrvatske glazbenike, ne vidim razloga zašto MZOŠ ne bi uspio to načiniti za hrvatske znanstvenike)?

i. Kako ćete realizirati osnivanje znanstvenoistraživačkih centara izvrsnosti? Da li će Vam podloga za to biti međunarodna evaluacija koju provodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje? Kako ćete koristiti rezultate tih evaluacija u budućem financiranju hrvatskih javnih instituta?

j. Kojim mjerama ćete “osigurati unutarnje i vanjske, horizontalne i vertikalne mobilnosti, osobito međunarodne suradnje u svim oblicima i na svim razinama”? Da li planirate uvođenje obveznog međunarodnog ili van-institucijskog postdoc-a, ili ćete možda predložiti da mobilnost bude uvjet ili jedna od bitnih odrednica napredovanja u znanosti?

Mislim da je ovo dovoljno za sada. Najljepše zahvaljujem na odgovorima.

Ivica Vilibić

#7 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Rujan 25, 2011 u 07:34 Thumb up 4 Thumb down 0

#5 Smatrali smo suvišnim ponavljati dijelove izbornoga programa u drugim dijelovima pa podsjećam da je 18. poglavlje posvećeno društvu bez korupcije, Akademsku je čestitost gotovo nemoguće propisati zakonom jer ona spada u akademska načela i praksu. Nadam se da je samorazumljivo da akademske slobode impliciraju i akademske obaveze, u koje se ubraja i akademska čestitost. Moguće ju je unapređivati i obavezama o neplagiranju i poštivanju intelektualnog vlasništva, koje bi bile sastavni dio ugovora o radu kao i ugovora o znanstvenoistraživačkim projektima.

#6 Smatram da vlast, izvršna i zakonodavna, u suradnji s resornim stručnjacima i temeljem javne rasprave donosi strategije kao i stvara uvjete za njihova ozbiljenja.
a. Sadašnji zakon je mnogo bolji od postojećeg stanja jer sadašnja vlast nije znala, ili htjela, provoditi neke njegove odredbe. Trebamo zakonske promjene, ali na bolje a ne na lošije, i kanimo ih podijeliti u dvije faze: ponajprije hitne, koje bi uskoro bile upućene u proceduru, a potom izrada novog zakona.
b. Ne kanimo “sve baciti u vodu” do sada postignuto ali smatramo da zakonske norme trebaju biti pravna elaboracija željenih promjena. Te bi promjene trebalo iskazati srednjoročnim programom razvoja znanosti i visokog obrazovanja, dakle strategijom, koja treba počivati na kritičkoj analizi postojećeg. A o strategijskim se promjenama želimo dogovarati s predstavnicima tržišta rada (poslodavaca i sindikata) i onima akademske i znanstvene zajednice te ih, prije konačnog donošenja, javno prodiskutirati. Uz to smatramo da svaki dokument o ‘javnim politikama’ treba stalno nadograđivati.
c. Izgradnjom novih škola i angažiranjem odgovarajućeg nastavnog osoblja. Tom cilju treba težiti kroz dva mandata te biti svjestan da će u prvo vrijeme, nakon preuzimanja koncepcijskog, financijskog, organizacijskog i kadrovskog nereda koji sada vlada, biti teško, ali ne i nemoguće, naći sredstva za kapitalne investicije.
d. Autonomija sveučilišta sve se češće spominje kao autonomija u akademskim, organizacijskim, kadrovskim i financijskim poslovima sveučilišta. U javnim (naprivatnim) sveučilištima kao javnim ustanovama država zadržava pravo i obavezu nadzora kako nad provođenjem zakona, tako i nad trošenjem novca.
e. Sveučilišni nastavnik obavezan je držati nastavu i znanstveno-nastavno istraživati. Što drži više nastave preko osnovne norme, to manje znanstveno radi. Imam simpatije za prijedlog sindikata da se prekoračenje norme, nakon odgovarajućeg prijelaznog perioda, ograniči na 50% te da rad izvan matične ustanove bude institucionaliziran, t.j. reguliran ugovorima između ustanova.
f. Kanimo osposobiti i ojačati već postojeće ustanove za unapređenje tehnologijskog razvoja, kanimo stimulirati tzv. razvojne projekte a na nacionalnoj kao i sveučilišnoj i institutskoj razini kanimo surađivati s predstavnicima tržišta rada.
g. Tako da više novca ulažemo u znanstvena istraživanja i visoko obrazovanje.
h. Odabir nove generacije znanstvenih projekata i kolaborativnih programa trebali bi obavljati znanstvenici međunarodnog ugleda, ugledni hrvatski znanstvenici koji rade u inozemstvu, inozemni kolege. Odabiri praćenje znanstvenih projekata sve će više preuzimati Hrvatska zaklada za znanost, koja će za tu svrhu dobivati novac namijenjen znanstvenim istraživanjima. Poreze ne kanimo povećavati, o konačnim financijskim rješenjima je prerano govoriti jer razmatramo više opcija.
i. Međunarodno priznatu skupinu znanstvenika proglasit ćemo centrom izvrsnosti, u trajanju postojećih istraživanja, s mogućnošću produljenja statusa. Centri izvrsnosti imali bi prednost u zapošljavanju, u financiranju, u nabavci opreme.
j. Mobilnost, aktivnu i pasivnu, nastavnika odnosno znanstvenika, studenata i administrativnog osoblja planiramo razvijati korištenjem europskih fondova kao i angažiranjem vlastitih sredstava, temeljem multilateralnih i bilateralnih ugovora. Nakon dogovorenog prijelaznog razdoblja boravak u inozemstvu bi trebao postati uvjet za izbor u znanstveno-nastavna zvanja,

#8 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Rujan 26, 2011 u 17:12 Thumb up 5 Thumb down 0

Dragi Gvozdene, zelio bih predloziti da jedan od bitnih dijelova programa bude smanjenje odljeva “mladih mozgova” To se ne moze ostvarirti bez povecanja zaposljavanja novaka. Takodjer je potrebno djelovati na nacin da ljudi od 30 godina sa znanstvenim ambicijama budu ukljuceni kao cimbenici znanosti u nas. Osobno sam sa manje od 30 godina bio odgovoran za jedan laboratorij a ljudi koji su nas vodili na doktoratu bili su 4-5 godina stariji od nas! To su stvari koje se sada ne dogadjaju ili pak iznimno.
Srdacn
Guy

#9 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Rujan 26, 2011 u 21:56 Thumb up 3 Thumb down 0

#8 Lijepa hvala na sugestijama. Planiramo bitno promijeniti odnos prema mladim znanstvenicima, posebno prema novacima, pratiti njihov napredak ali evaluirati i mentore, zadržati dobre novake u našim ustanovama, vratiti one izvrsne koji su nedavno doktorirali i imaju zapažene publikacije ali se u sustavu nije našlo novaca da ih se zadrži, poticat ćemo njihovu međunarodnu suradnju i boravke u inozemstvu, ako je moguće u centrima izvrsnosti. Zamolit ćemo naše renomirane znanstvenike koji djeluju u inozemstvu kako za savjete o ozdravljenju našeg sveučilišnog i znanstvenog sustava tako i za pomoć u unapređenju međunarodne suradnje. Unaprijed zahvaljujem na suradnji.

#10 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Rujan 27, 2011 u 10:37 Thumb up 4 Thumb down 0

na #7 Uz svo duzno postovanje ali “g. Tako da više novca ulažemo u znanstvena istraživanja i visoko obrazovanje” nije ozbiljan odgovor na vrlo ozbiljno pitanje iz #4
“g. Jedno od ključnih pitanja – kako mislite “Nastojati da što skorije dostignemo razinu izdvajanja u Europskoj uniji za obrazovanje i za znanstvena istraživanja”. Da li ćete u proračunu za 2012. to tražiti za svoj resor (odnosno bitno veća sredstva nego za 2011)? Što ako ne dobijete?”
Ovo je zapravo najključnije od svih pitanja, jer bez novca svi planovi padaju u vodu.
Odakle mislite namaknuti novac? Uzeti iz proračuna nekog drugog ministarstva? Uzeti kredit? Uvesti nove poreze? Možete li biti malo konkretniji? Inače svi planovi zaista izgledaju kao bajkovita lista želja.

#11 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Rujan 28, 2011 u 09:56 Thumb up 3 Thumb down 0

#10 Ozbiljnost bih prepoznavao u nakani, pa i kredibilnosti, a ne u detaljima. Više novca za znanost i obrazovanje planiramo osigurati restrukturiranjem državnog proračuna i većim ulaganjem u spomenuti resor, sredstvima iz europskih fondova i onima iz međunarodnih financijskih organizacija.
Na Portalu odgovaram na pitanja u svojstvu koautora 7. poglavlja, a ne kao budući ministar, pa vam predlažem da pitanje o “svom resoru” postavite ministrici ili ministru nakon imenovanja na to mjesto.
Program koji predlažemo ne može ostvariti ni vlada, ni političari, već oni koji žele promjene i mogu im doprinijeti. Nadam se da ćete i se vi zalagati da “bajkovite liste želja” pretvorimo u stvarnost.

#12 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Rujan 28, 2011 u 10:18 Thumb up 2 Thumb down 0

#7

Akademsku je čestitost gotovo nemoguće propisati zakonom jer ona spada u akademska načela i praksu. Nadam se da je samorazumljivo da akademske slobode impliciraju i akademske obaveze, u koje se ubraja i akademska čestitost. Moguće ju je unapređivati i obavezama o neplagiranju i poštivanju intelektualnog vlasništva, koje bi bile sastavni dio ugovora o radu kao i ugovora o znanstvenoistraživačkim projektima.

Naravno da se akademsku čestitost ne može propisati zakonom, ali postoje razni načini na koji se ona može promicati. Tvrditi kako je ona samorazumljiva, smatram, nije jedan od tih načina. Također, zadnje dvije verzije ugovora o znanstvenoistraživačkim projektima sadržavale su klauzule koje su trebale osigurati poštivanje načela akademske čestitosti, a zadnja verzija (2005/2006.) je čak i specificirala sadržaj tih načela. No nisam siguran da su te klauzule polučile željeni učinak. Znaš li nekoga kome je projekt ukinut zbog nepoštivanja tih načela?
Prijedlog da se ta načela ugrade u ugovor o radu, i to na svim razinama, čini mi se dobar.

#13 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Rujan 28, 2011 u 10:46 Thumb up 4 Thumb down 0

#12 U izbornom programu ne možemo preuzeti odgovornost za ono što trenutna vlast jest ili nije činila ali iz (tuđih) propusta možemo -i trebamo- izvući pouke za buduće djelovanje. Temelj nove vlasti treba biti poštivanje zakona i provođenje preuzetih obaveza, uključujući i ugovorenih. Smatram da je ugovor o znanstvenoistraživačkim projektima ugovor o (dodatnom) radu pa zaslužuje jednak tretman.

#14 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Rujan 28, 2011 u 11:29 Thumb up 2 Thumb down 0

Na #7. Mislim da je točka i. u tom postu vrlo važna jer omogućuje da se najbolje znanstvene grupe odmah izdvoje i pomognu (one su nam najvrjedniji znanstveni elementi koje imamo). Uz pomoći koje ste najavili ključno im je smanjiti nastavno i administrativno optrećenje.
Možda treba napraviti i obrnuto, tj. znanstveno neproduktivnim grupama po institutima i fakultetima povećati nastavne i druge obaveze.

Kako će te zaustaviti trend smanjenog izdvajanja za znanost u našoj državi ?
Zadnjih godina izdvajanja idu prema dolje i sada su oko 0,7%,, dok najrazvijenije zemlje izdvajaju preko 3%.

Ako će se autonomija prenjeti na sveučilište tj. rektora, kako planirate osigurati međunarodno najkompetentniju i najsposobniju osobu za tu poziciju ? (U protivnom će te napraviti više štete nego koristi).

#15 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Rujan 28, 2011 u 16:18 Thumb up 2 Thumb down 0

#14 Povećanje dijela sredstava planirali smo dobaviti iz državnog proračuna, dio iz EU fondova, dio od međunarodnih financijskih institucija, dio sprečavanjem rasipanja raspoloživih sredstava u sustavu. Uz to ćemo poticati tehnologijske projekte i dogovoriti poticajne mjere gospodarstvu (oslobođenja od poreza, subvencije) da ulaže u znanstvena istraživanja i transfer tehnologije.
Autonomiju razumijemo kao ustavnu obavezu i kao način funkcioniranja sveučilišne samouprave. Autonomiju ne razumijemo kao samovolju već kao otpimalan način dogovaranja, u kojem različiti subjekti uživaju svoja prava ali i poštuju svoju odgovornost. A kako su javna sveučilišta javne ustanove, buduće bi ministarstvo trebalo koristiti svoje pravo nadzora i onemogućavati zloupotrebe.

#16 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Rujan 28, 2011 u 23:12 Thumb up 2 Thumb down 0

Prof. dr. Flego, hvala na gostovanju na Portalu!

i) U programu koalicije Kukuriku navedeno je da će se “Predanost visokom obrazovanju i znanstvenom istraživanju” provoditi i sa “Potpomaganjem znanstvene publicistike i poticanjem rada stručnih društava.” Što ta mjera konkretno znači kod potpomaganja znanstvene publicistike? Naime, u ovom trenutku u Hrvatskoj postoji preko 200 znanstvenih časopisa od kojih velika većina nema nikakvu globalnu, svjetsku vidljivost, te služi uglavnom za domaće potrebe. Da li ćete i dalje financijski potpomagati sve te brojne časopise po sadašnjem modelu ili ćete selektirati nekoliko njih s lijepim impakt faktorom za daljnji proboj na svjetskoj sceni (poput CMJ-a i nekolicine drugih) ili planirate nešto treće?

ii) Da li koalcijia Kukuriku podržava daljni rad znanstvenog fonda Unity through Knowledge u sadašnjem obliku ili planira promjene (koje?)

iii) U slučaju da koalicija Kukuriku pobijedi na izborima, koliki je planirani proračun za znanstvene projekte u 2012. godini (sveukupno, te kroz HRZZ i ostale fondove)?

iv) Koji je stav koalicije Kukuriku prema radu Hrvatskog katoličkog sveučilišta, posebno u financiranju njihovih visokoškolskih programa iz sredstava državnog proračuna?

v) Što koalicija Kukuriku planira napraviti s povećanim brojem znanstvenih novaka koji bi trebali doktorirati ili završiti svoj novački ugovor kroz nekoliko godina, čiji je povećani broj posljedica velikog broja odobrenih novaka tijekom mandata prof. Kraljevića i prof.Primorca, a čija buduća radna mjesta trenutno ne postoje?

Hvala!

#17 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Rujan 29, 2011 u 00:10 Thumb up 3 Thumb down 1

#16 i) Nismo planirali podržavati sve, već ZNANSTVENE časopise. prema svjetski prihvaćenim kriterijima znanosti, te posebno stimulirati one s najvećim impakt-faktorom. Dio od 200 časopisa koje spominjete je već zamro, neke, pak, koji nemaju (visoki) impakt faktor, a značajni su za održanje discipline u Hrvatskoj (jer su kriteriji objavljivanja različiti po znanstvenim i umjetničkim područjima) nemamo namjeru ukidati. – To bi bila načela po kojima bi trebalo donositi odluke, u zajedništvu s akademskom i znanstvenom zajednicom. Ne putem preglasavanja, dakle kvantiteta, već argumenata, dakle kvaliteta. Stoga će prvenstveno liječnici, i oni zainteresirani za područje medicine, i oni iz tog područja koji su objavljivali u časopisima visokog impakta, trebati ponuditi odgovore o značaju CMJ-a iiskazati očekivanjima od te publikacije. Bio bih zadovoljan, i u ovome slučaju, kada bismo politiku, državu, ministarstvo iz prostora arbitrarnog odlučivanja o pitanjima struke uspjeli pretvoriti u područje posredovanja i osiguranja dobrih uvjeta za rad.
ii) Planiramo veliki dio financiranja prepustiti Hrvatskoj zakladi za znanost, i to svake godine sve više.
iii) Prerano je govoriti o konačnim iznosima, jer nismo sigurni da znamo kakvo ćemo financijsko stanje zateći prilikom preuzimanja vlasti. Proračun će biti veći od postojećeg, a rasti će s odobravanjem sredstava iz EU fondova kao i onih iz međunarodnih financijskih institucija. S posljednjima je moguće pregovarati tek s pozicija države, dakle nakon preuzimanja vlasti.
iv) Privatna sveučilišta trebaju poslovati poštujući hrvatske zakonske odredbe i propise koji se odnose na sveučilišta. Nije mi poznato da se privatna sveučilišta u nas (su)financiraju javnim novcem, ne sjećam se da sam te stavke vidio u državnom proračunu.
v) U odnose prema znastvenim novacima treba unijeti (više) reda i brige, smanjiti “politiku poznanstava i dobrih veza”, pojačati periodične kontrole umjesto prepuštenosti samima sebi, kroz (ne)uspjeh novaka evaluirati i mentore, i ustanove u kojima novaci djeluju. One novake koji ispunjavaju ugovorene obaveze, pogotovo one koji odlično odrade svoj posao, nastojat ćemo zadržati u sustavu VO i znanosti. I sada smo u mnogim disciplinama deficitarni znanstveno-nastavnim i znanstveno-istraživačkim kadrom. Ako kanimo i povećavati broj studenata i intenzivirati istraživanja, moramo otvarati nova radna mjesta. To smo i učinili krajem mandata 2003.g.

#18 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Rujan 29, 2011 u 07:48 Thumb up 1 Thumb down 1

Na #11.
Shvatio sam u kojoj ulozi Vi odgovarate na ova pitanja. Pitanje u vezi “resora” sam samo citirao iz posta #6.
Oprostite ali pitanje novca odnosno njegovog izvora nisu detalji nego jedno od kljucnih pitanja. Bez novca nema ni o od ostvarenja plana. Isto pitanje postavio sam i panelistima (Pusic i Lucin) na nedavnom okruglom stolu organiziranom u Splitu na ovu istu temu. Iz vasih (kad kazem vasih mislim na koaliciju) odgovora mogu zakljuciti o ozbiljnosti i kredibilnosti vasih nakana.
Eto, svidja mi se ono o nerasipanju sredstava iz posta #15. Cinjenica je da je sadasnje ulaganje u znanost iako nedostatno ipak u vecoj mjeri bacanje novaca u bunar. To nas dovodi do drugog kljucnog pitanja a to je izvrsnost, prepoznavanje izvrsnosti i nagradjivanje izvrsnosti. Ali za tako nesto potrebne su korjenite promjene a za to postoje ogromni otpori. Ja vec pet godina (od povratka) zelim promjene. Ali zeljeti promjene nije dovoljno, ni blizu. Ja mogu doprinijeti, a nadam se i doprinosim, svojim radom i zalaganjem. Ali nemam se namjeru baviti politikom ili upravljanjem znanoscu. Ali ni ne ocekujem da ce netko odozgo dekretom promijeniti stanje ili pravila igre. A bilo bi lijepo kad bi se barem neka obecanja iz vase “bajkovite liste zelja” i ostvarila u dogledno vrijeme.

#19 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Rujan 29, 2011 u 10:19 Thumb up 1 Thumb down 0

#18 Financijske konstrukcije su vrlo složene i osjetljive i teško da ih je moguće uvjerljivo ukratko prikazati. U program smo upisali one promjene koje očekujemo riješiti ili bitno pomaknuti tokom mandata.
U petrificiranim sustavima, kakvi kod nas prevladavaju, jednostrane promjene teško da su moguće. Tako je i s promjenama na sveučilištima i u znanstvenoj djelatnosti. Smatram da su promjene u spomenutim područjima moguće tek zajedničkim usuglašenim naporom, sinergičnim djelovanjem. Nekako sam uvjeren da ćemo uskoro uvesti centre izvrsnosti. Već i zato što naši svjetski priznati znanstvenici žarko žele promjene i one će se, uz odgovarajuću političku volju, početi događati.

#20 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Rujan 29, 2011 u 12:49 Thumb up 2 Thumb down 1

#19
Razumijem političku opravdanost govora o “zajedničkim usuglašenim naporima” i “sinergičnom djelovanju”, ali pitanje je tko bi točno trebao činiti bazu za ta usaglašavanja? Svi akademski djelatnici? Možda većina akademskih djelatnika koja nema niti jedan rad objavljen u vodećim inozemnim publikacijama? Ako će pak bazu činiti manjina “naših svjetski priznatih znanstvenika” koje spominješ, onda ok, ali u tom je slučaju govor o širokom konsenzusu samo politički trik. Osim toga, čini mi se da je većina naših svjetski priznatih znanstvenika podržavala sporne prijedloge triju zakona.

#21 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Rujan 29, 2011 u 16:29 Thumb up 3 Thumb down 1

#20
“..je većina naših svjetski priznatih znanstvenika podržavala sporne prijedloge triju zakona.”

Ne većina, nego svi: stvarno se ne mogu sjetiti niti jednog našeg svjetski priznatog znanstvenika koji je bio protiv predloženih zakona.

#22 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Rujan 29, 2011 u 18:34 Thumb up 6 Thumb down 0

#19 “Financijske konstrukcije su vrlo složene i osjetljive”

Nije mi jasno kako takve riječi mogu doći od osobe koja ja pod kraj svog mandata dobrovoljno iznevjerila svoj resor tj, znanstvenike, dobrovoljno (bez borbe) ustupajući u rebalans 100 mil. kuna iz znanosti za pokrivanje kaubojskih gubitaka tadašnjeg Antunovićkinog ministarstva obrane. U tom ministarstvu obrane bio je raspašoj, od anegdotalnog otpisivanja par godina starih landrovera na dalje. Umjesto izvinjenja znanstvenicima na čijoj ste usluzi trebali biti za ustupak kojem se, prema mojim kolegama s vašeg fakulteta, vjerovatno kupovala lojalnost prema ostatku političke klike, vi ste im još davali pljusku maglovitim i obezvredjujućim izjavama o tome kako su projekti u hrvatskoj znanosti nerealizirani, tj. da nisu potrošili planska sredstva pa im dakle ne trebaju (svi dobro znamo da prve rate u novoj godini uvijek kasne i da se za prvih par mjeseci mora sačuvati minimalna svota na projektima). Naravno, projekti koji su bolji, tj. dobivaju i više novaca, rate su im veće pa im se više oduzelo za kaubojadu u ministarstvu obrane. Dakle boljim zannstvenicima veća pljuska. Mene bi nakon tog fjaska bilo sram dolaziti pred znanstvenike i govoriti kako su ta pitanja delikatna.

#23 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Rujan 29, 2011 u 18:47 Thumb up 4 Thumb down 0

#12 > Naravno da se akademsku čestitost ne može propisati zakonom, ali postoje razni načini na koji se ona može promicati.

Naravno: budući ministar se ne bio smio ogradjivati nemiješanjem dok dodje do skandala kao što je bio nedavni protuzakoniti izbor rektora u Splitu iza dopuštenog broja mandata, slučaj profesora koji je predavao 19 kolegija istovremeno ili slučaji vezani uz medicinski fakultet (nekažnjeni slučaj Kurjak, slučaj Marušić itd.). Ako u nekom slučaju ne postoje zakionski okviri za direktnu intervenciju, predlože se izmjene sustava koje bi onemogućile ponavljanje sličnih situacija. Sposobna osoba bi brzo identificirala i javno eksponirala mehanizam i nosioce eventualnih protivljenja takvim inicijativama (ne cmizdriti bez inicijative i bez identifikacije, kao što to čine neki neodlučni rektori).

#24 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Rujan 29, 2011 u 23:20 Thumb up 1 Thumb down 7

#20 Nastojanje da sve bude unaprijed odlučeno i poznato ne čini mi se primjerenim znanstvenom istraživanju odnosno traganju za novim. Iz raz- i dogovaranja valjda nadođe i nešto neplanirano. – Ne vidim drugog načina rješavanja problema ili pak planiranja u znanstvenoj zajednici mimo raz- i dogovaranja. Argumentima.
#21 Jadni li smo ako su to bili svi hrvatski svjetski priznati znanstvenici, a podržali su protuustavna zakonska rješenja, ovlasti vladi, toj podosta neorganiziranoj skupinu ljudi sa zavidnim brojem članova pod policijskim ili sudskim istragama zbog opravdane sumnje za korupciju i financijske zloporabe, da upravlja sveučilištima i znanošću, zakonska polurješenja i proturječja koja su se nazivala raformom, pravnu regulativu kojoj se ne zna ni nakana ni strategijska osnova… I ja sam zagovornik promjena, ali ne na gore, već na bolje.
#22 i #23 Nisam siguran da razumijem o čemu se radi, no mišljenja sam da nikako nije dobro izražavati kategoričke sudove o nepoznatom. Smatram gubitkom i vremena i prostora raspravljati o i s pukim fantazmagorijama.

#25 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Rujan 30, 2011 u 07:24 Thumb up 3 Thumb down 1

Zahvaljujem uredništvu Connect Portala na uvrštavanju rasprave o 7. poglavlju Plana 21 na svoje stranice. Zahvaljujem članovima CP-a na interesu za tu temu. Svoje sam gostovanje shvatio ne samo kao mogućnost pojašnjenja u Planu zacrtanih ciljeva već i kao priliku da članovima “Kukuriku koalicije” pitanjima i komentarima sugerirate što u sljedećoj verziji Plana 21 treba pojasniti, čime ju nadopuniti i na što se u možebitnoj implementaciji fokusirati. Gvozden Flego

#26 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Rujan 30, 2011 u 10:54 Thumb up 1 Thumb down 0

S današnjim danom završava gostovanje Prof.dr. G. Flege na Connectu. Hvala svim connectovcima na iscrpnoj raspravi te Prof. Flegi na ažurnom odgovaranju i dostupnosti uz sve obaveze. Veselilo bi nas ako bi i u budućnosti aktivno sudjelovali u raspravama na Connect Portalu.

U Hrvatskoj postoji velika potreba za poboljšanjem javnog dijaloga na teme znanosti i obrazovanja, te je ovo gostovanje bio važan korak u tom kontinuiranom procesu demokratizacije društva.

Prof. Flego, u ime Uredništva Connect :: Portala iskreno vam zahvaljujem na gostovanju i želim vam puno uspjeha na predstojećim izborima.

Za Uredništvo Connect :: Portala
Ana Bedalov

Prethodni post:

Slijedeći post: