U današnjem Jutarnjem listu je izašao članak Tanje Rudež o motivima “za” i “protiv” štrajka protiv reforme znanosti i obrazovanja kojeg najavljuje Akademska solidarnost. O motivima za štrajk odgovara Andrea Zlatar Violić, a protiv štrajka Pavel Gregorić, oboje s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Jutarnji list: Treba li štrajkati protiv reforme znanosti i obrazovanja? (PDF)
Jutarnji: ZA i PROTIV štrajka protiv novih zakona iz znanosti
Prethodni post: Javni poziv za iskaz interesa za nezavisne vanjske procjenitelje
Slijedeći post: S okruglog stola:’Što je toliko sveto u autonomiji sveučilišta?’
60 komentara… pročitajte ih ispod ili dodajte jedan
Slažem se s Pavelovim argumentima. Posebno je značajan njegov odgovor na treće pitanje u kojem na slikovit način opisuje shvaćanje znanstvenog rada u dijelu akademske zajednice koja se opire nužnim i neophodnim promjenama u sustavu znanosti i visokog obrazovanja.
Zaintrigiralo me koja je zajednička karakteristika tih ljudi koji se opiru promjenama, osim što dolaze uglavnom iz društveno-humanističkih znanosti. Posebno me zanimalo koliko ima istine u sljedećoj Pavelovoj tvrdnji: No, potonje nemalom broju pojedinca omogućuju lagodan život, jer oni izlažu samo na beznačajnim znanstvenim skupovima u organizaciji lokalnih kružoka i objavljuju radove koje ne čita nitko izvan tih kružoka.
Ovu tvrdnju nije teško provjeriti, zahvaljujući Web stranicama Akademske solidarnosti. Naime, na njihovoj stranici
Proglas i potpisnici nalazi se tablica s popisom osoba koje su potpisali proglas “Inicijativa protiv predloženih zakona o visokom obrazovanju, sveučilištu i znanosti” koji poziva na organizaciju štrajka protiv novih zakona i njihovo odbacivanje. Štoviše, tablica daje i informaciju o njihovom znanstvenom-nastavnom zvanju, što je svakako olakšalo analizu njihove znanstvene produktivnosti.
Ova “gruba” analiza, isključivo za potrebe ovog komentara, je učinjena sa stanjem na dan 20.5.2011 do 12h.
- ukupno 359 potpisnika Proglasa;
- od toga 78 potpisnika u svojstvu senior pozicija, tj.:
a) akademika
b) redovnog profesora/ice
c) izvanrednog profesora/ice
d) znanstvenih suradnika, viših znanstvenih suradnika i savjetnika
Analiza znanstvene produkcije u zadnjih pet godina je načinjena na
temelju ovih 78 osoba na senior pozicijama zbog značajnosti senioritya, te lakše obrade podataka.
Izvor:
- Web of Science
- Timespan=Latest 5 years. Databases=SCI-EXPANDED, SSCI, A&HCI.
(Napomena: moguća su manja odstupanja zbog nejednoznačnosti
prezimena kod ženskih osoba koje su mogle promijeniti
prezime, što je manje vjerojatno zbog 5-godišnjeg perioda senior znanstvenika).
Sveukupan broj radova objavljenih u zadnjih 5 godina od strane 78 senior znanstvenika je samo 104 rada koji ukupno imaju samo 47 citata. To u prosjeku iznosi 1.33 rada s 0.6 citata po osobi u zadnjih 5 godina. Posebno je dramatičan podatak da od tih 78 osoba, 46 osoba (59%) nije objavilo niti jedan rad, a čak 68 osoba (87%) nema niti jedan citat. Distribucije (histogrami) broja radova i citata se mogu vidjeti u sljedećim grafovima:
Histrogram broja radova (JPG)
Histogram broja citata (JPG)
Za usporedbu, prof.dr. Aleksandar Štulhofer s Filozofskog fakulteta (koji nije potpisnik Proglasa) ima 25 radova i 50 citata u zadnjih pet godina. Po broju citata, ima više nego svih 78 potpisnika na senior pozicijama zajedno!
Još jednom napominjem da su moguća manja odstupanja u stvarnom broju radova i citata zbog nejednoznačnosti prezimena, ali ta odstupanja ne mogu promijeniti sveukupnu sliku stvarne znanstvene produktivnosti senior znanstvenika koji stoje iza Proglasa Akademske solidarnosti. Bilo bi dobro da se provede dodatna scientometrijska analiza korištenjem drugih baza, poput CROSBI, Scopusa i Google Scholar, pa ako ima zainteresiranih…
Dakako, ova analiza ne uzima u obzir stručnost i znanje i erudiciju i nastavnu kvalitetu jer je to nemoguće kvantificirati na ovoj razini, ali zato uzima u obzir podatke iz Web of Science koji predstavljaju zlatni standard praćenja znanstvene produktivnosti. Ako znanstvenik nije objavio rad kojeg nema u Web of Science, to zapravo znači da i nije objavio rad. To apsolutno vrijedi i za društvene i humanističke znanosti. Naravno, uvijek treba oprezno koristiiti takve podatke jer mogu dovest i do potpuno krivih interpretacija. Ali, u ovom slučaju mislim da u potpunosti stoji Pavelova tvrdnja o niskoj znanstvenoj produktivnosti ljudi, pod pretpostavkom da dolaze iz sličnog miljea koji stoji iza Akademske solidarnosti i koji zaziva štrajk.
Čini mi se da njihove aktivnosti spadaju više u domenu kulturnog i stručnog, a ne znanstvenog djelovanja i da bi oni zapravo trebali protestirati u Ministarstvu kulture, te kod lokalnih vlasti koji se brinu o kulturnoj baštini, a ne u resoru znanosti koji mora osgurati što bržu integraciju Hrvatske u Evropski istraživački prostor (ERA).
[CODE> "Ako znanstvenik nije objavio rad kojeg nema u Web of Science, to zapravo znači da i nije objavio rad. To apsolutno vrijedi i za društvene i humanističke znanosti." [/CODE>
O tomu zasto ta tvrdnja ne stoji raspravljali smo pocetkom ove godine, i tada se, kolega K., niste iskazali ni u argumentaciji, niti u priznavanju evidentnih brzopletosti, a sada isto - nekorigirano - polaziste rabite i za osobnu, de facto klevetnicku difamaciju potpisnika Akademske solidarnosti, pa i svih onih koji se protive predlozenim zakonima
WOS kao kriterij znanstvenosti
S jednakim pravom (dakle, bez prava!), onaj tko zaviri u CROSBI Vama bi mogao predbaciti da – za razliku od vecine potpisnika – niste autor nijedne knjige niti samostalnoga clanka u casopisu.
Medjutim, Vasa analiza u cisto znanstvenom smislu ne bi stajala ni kada bismo WOS uzeli kao toliko presudni cimbenik (nota bene, ni novi ga zakoni ne uvode). Gdje Vam je kontrolna skupina? Za usporedbu ste uzeli samo Aleksandra Stulhofera, koji je – i zbog osobitosti svojih znanstvenih preokupacija – doista iznimka.
No, korektna metodologija zahtijevala bi da prinos potpisnika usporedite s prosjekom prinosa SVIH drustvenih i humanistickih znanstvenika u RH, a i da odvojeno razmotrite pojedinacne prinose
onih drustvenih i humanistickih znanstvenika koji se zauzimaju za nove zakone. Ukratko, prema mojim slutnjama, iz svega toga ne bi slijedila nikakva korelacija, a sigurno bismo mogli naci NEKE potpisnike Akademske solidarnosti koji imaju veci udio u WOS od NEKIH zagovornika novih zakona (strasna stvar!).
Ako pak zelite reci da su slijedom slabe zastupljenosti u WOS-u vecina hrvatskih drustvenih i humanistickih znanstvenika neradnici, cije “aktivnosti spadaju više u domenu kulturnog i stručnog, a ne znanstvenog djelovanja i da bi oni zapravo trebali protestirati u Ministarstvu kulture, te kod lokalnih vlasti koji se brinu o kulturnoj baštini, a ne u resoru znanosti” (a to iz Vase linije razmisljanja slijedi, neovisno o tomu tko je od njih osobno za ili protiv novih zakona), kazite to izravno, pa cemo se drukcije razgovarati – ili necemo…
U stvari, prema pravilima Connect portala (a o Zakonu o javnom priopcavanju da i ne govorim), kolega K., pozivam Vas ili nekoga drugoga urednika da se komentar pod br. 1 ukloni, buduci da
se u njemu iznosenjem neistina ocrnjuju i javno napadaju potpisnici
proglasa Akademske solidarnosti, a posredno i svi drugi protivnici novih zakona.
IZVADAK IZ PRAVILA: “Ocrnjivanje, javno napadanje, iznošenje neistina te povređivanje privatnosti, ugleda i dostojanstva osoba, bez obzira bile one članovi portala ili ne, strogo je zabranjeno. Urednik zadržava pravo uklanjanja takvih priloga ili komentara.”
Na #3:
Kolega,ne budite smiješni – DK je načinio uobičajenu analizu koja vam, prima facie, itekako daje relevantne informacije. Ona stoji neovisno o izabranom primjeru profesora AŠ.
Ni jedno pravilo Connect portala nije prekršeno.
#3
Kolega, budite ljubazni pa navedite “neistine” iznesene u komentaru #1 zbog kojih smatrate da bi ga trebalo ukloniti. Naime, u #2 ste osporili relevantnost WoS za procjenu produktivnosti domacih znanstvenika u humanistickim i drustvenim poljima, te tako doveli u pitanje adekvatnost metodologije u #1 – o cemu mozemo (jos jednom) diskutirati – ali ne vidim gdje ste osporili istinitost podataka u #1 kako biste mogli utemeljili svoju tvrdnju o “klevetnickoj difamaciji” i zahtjev za brisanje komentara u #1. Kao pravnik trebali biste znati da ako nema neistine nema ni klevete.
Osim toga, kolega je u #1 nekoliko puta upozorio na provizornost podataka koje iznosi, kao npr. kad je napisao: “Naravno, uvijek treba oprezno koristiti takve podatke jer mogu dovest i do potpuno krivih interpretacija.”
Koje su to relevantne informacije koje ne vrijede za vecinu hrvatskih drustvenih ili humanistickih znanstvenika? Gdje je to propisano da je WOS glavni kriterij, a ne broj objavljenih knjiga ili samostalnih radova?
A ono “ne budite smijesni” je, pretpostavljam, ugladjeni “WIT” koji dolazi s izborom u najvisa znanstvena zvanja ili za ravnatelje instituta…
Ad 5
Ako bas zelite, prva neistina je da “Ako znanstvenik nije objavio rad kojeg nema u Web of Science, to zapravo znači da i nije objavio rad. To apsolutno vrijedi i za društvene i humanističke znanosti.” Prema mojem misljenju, to ne stoji nacelno, a jos manje strogo pravno – ta, valjda su Vam poznati pravilnici o uvjetima za izbore u znanstvena zvanja…
Iz te neistine dovoljno jasno prolazi i sljedeca koju kolega K. iznosi, a to je da potpisnici nisu znanstvenici ili su losi znanstvenici
(ta, valjda je u opisu znanstvenika da objavljuje radove…)
Kontekstualna je neistina – ili ocrnjivanje – analiticki banalno propustanje da se potpisnici u smislu objavljivanja radova usporede sa totalom svojih drustveno-humanistickih kolega, a ne samo s iznimnim Stulhoferom.
#6
A je li igdje propisano, na primjer, da vam recenzenti za domacu znanstvenu knjigu ne mogu biti prijatelji, rodbina ili cak vi sami? Ili, na primjer, da vam se knjiga koju prilazete na natjecaj za izbor u vise zvanje ne moze sastojati iskljucivo od vec ranije objavljenih clanaka? Smatrate li da u zemlji u kojoj to nije nigdje propisano, sto znaci da je dopusteno i iskoristavano, broj objavljenih knjiga zaista treba biti glavni kriterij?
I jos nesto: sto su to “samostalni radovi”?
Kolega, strogo logicki, recenica koju citirate je nonsens zbog dvostruke negacije (umjesto prvog “nije” trebalo je stajati “je”), a iz konteksta je sasvim jasno da kolega u #1 nije iznosio fakticki nego vrijednosni sud. Kad je napisao “ako je znanstvenik objavio rad kojeg nema u WoS, to zapravo znaci da i nije objavio rad” sasvim jasno je ukazao na to da hoce reci da ako je znanstvenik objavio rad kojeg nema u WoS, to znaci da nije objavio relevantan rad. O istonitosti te prosudbe mozemo raspravljati, ali vi ne zelite o tome raspravljati, nego zelite kolegi #1 osporiti pravo da tako prosudjuje i pise.
Ad 5
Kazete da se kolega ogradio? Ne bih rekao da je to neka ograda, pogotovo kada se u obzir uzme i nastavna recenica:
“Naravno, uvijek treba oprezno koristiiti takve podatke jer mogu dovest i do potpuno krivih interpretacija. Ali, u ovom slučaju mislim da u potpunosti stoji Pavelova tvrdnja o niskoj znanstvenoj produktivnosti ljudi, pod pretpostavkom da dolaze iz sličnog miljea koji stoji iza Akademske solidarnosti i koji zaziva štrajk.”
Razumijem da se Vi kao autor te recenice osjecate pogodjenima… No, o tomu kako mjeriti produktivnost i eliminirati kruzoke, kao i o tomu da ni peer review nije svemocan, a da drustvene i humanisticke znanosti imaju odredjene posebnosti raspravljali smo vec ovdje iza broja 70, pa tu ne bih nista dodavao. Nije mi jasno zasto imputirate da se zauzimam za nastavak “rodbinskoga potpomaganja”, ja samo ne dijelim Vas optimizam u pogledu ponudjenih rjesenja.
Samostalni rad je rad za kojega odgovornost nosi jedan autor – sto je tu nejasno?
Ad 9
Bojim se da u ovom – a pogotovo u nekom sadasnjem ili buducem kontekstu – nije tako lako razluciti “fakticki” od “vrijednosnoga” suda. Pogotovo ako se govori o izmjerljivoj “znanstvenoj produktivnosti”, koja zapravo puno vise vuce na neku “objektivnost”.
Kako bilo, kada bi to i bio “samo” vrijednosni sud, jos uvijek bi se radilo o “ocrnjivanju”, “javnom napadanju” te “povredjivanju ugleda i dostojanstva”.
Niti sam ja autor recenice koju navodite, niti se osjecam pogodjenim.
Kolega, tocno je da i peer review ima svojih nedostataka, ali zaista sam vec alergican na pokusaje da se to prezentira kao razlog da se peer review omalovazi. Takodjer, te “posebnosti” humanistickih znanosti odvise su cesto sluzile kao izlika za traljave kriterije napredovanja, sto je dovelo do prilicno mizernog stanja u tim znanostima kod nas. Ili vi mozda mislite da nam humanisticke i drustvene znanosti stoje dobro?
Zato jer odbacujuci ponudjena rjesenja, a ne nudeci alternativna, zastupate status quo u kojemu vladaju “rodbinsko potpomaganje’ i drugi oblici klijentelizma.
Nego, zanima me ima li protivljenje Pravnog fakulteta novim prijedlozima zakona neke veze s njihovim implikacijama po financijsku autonomiju tog fakulteta, po upisne kvote i po maksimalni iznos koji se moze naplatiti od pojedinacnih studenata?
Na #12:
Bingo.
(#13 je na #7, ne na #12)
(Da, kolega #7, po mojoj općenitoj procjeni Vi ste loš/beznačajan znanstvenik. Kada bi se novi zakoni prihvatili i temeljito provodili, potvrdu o tome dobili biste službeno na temelju mišljenja puno kvalificiranijih od mojeg. I to je ono što žulja i Vas i ostale koji su svoje akademske pozicije i prava u Hrvatskoj uzurpirali na temelju “zasluga” s kojima u uređenom znanstvenom sustavu ne bi daleko dospjeli.)
Ad 14
Wov, sad ste me skroz-naskroz dotukli ;)
Ad 12
Vi ste autor recenice iz intervjua, one o kruzocima i niskoj produktivnosti.
Ne sjecam se da nacrti zakona negdje govore o tome kako ce uredjivati casopisi i ocjenjivati znanstveni radovi, dakle ne vidim kakve veze npr. moje protivljenje rektoru-manageru ima s onim sto Vas preokupira.
Glede protivljenja Pravnog fakulteta (uostalom, zasto me to pitate, ja nisam clan nijednoga fakultetskoga tijela tj. moj utjecaj na njegovu politiku je nikakav, a svoj bih posao stjecajem okolnosti radio i za manju placu), i Vama se moze spocitnuti da zagovarate odredjene kriterije zato sto Vas je zivot jednom odveo u inozemstvo, dakle iz cisto interesnih pobuda. Zar zelite da bas na toj razini nastavimo?
Ja se ne sjećam da zakoni igdje spominju komercijalizaciju ili smanjenje autonomije a kamoli ostale stvari koje je A.Z. u Jutarnjem iznjela. Meni se sve čini da je netko podvalio i Vama na Pravnom fakultetu i A.Z. falsificirane tekstove. To mi izgleda kao jedino logično objašnjenje zaneopravdane kritike koje kao mantru spominjete.
Ad 17
Kolega, pa mogli ste me onda umjesto na Sveto pismo Nezavisnoga sindikata barem uputiti na izvorne zakonske nacrte, tako da budemo sigurni…
Hint: za smanjenje autonomije dovoljno je u odnosu na vazeci zakon usporediti sastav i nadleznost kljucnih sveucilisnih tijela.
A clan AS nisam…
Što sam Vam rekao. Čovjek kritizira nešto a pita me gdje izvornik toga što kritizira može nabaviti.
Pa, jos uvijek mi niste rekli koji ste to izvornik Vi vidjeli, da uporedimo “Vas” i “moj”…
Ali, ovo je vec ispod svake razine…
Ja sam autor recenice o kruzocima, ali ne i recenice o niskoj produktivnosti. Naime, moj problem nije niska produktivnost, nego nekvalitetna produktivnost. A nekvalitetna produktivnost izravna je posljedica malih i zatvorenih znanstvenih sredina u kojima se cak niti redovne profesore ne obvezuje na produkciju u respektabilnim inozemnim publikacijama i kod respektabilnih inozemnih izdavaca.
Da vas podsjetim: u novim zakonima predvidja se mogucnost da sveucilista sama definiraju kriterije po kojima ce izabirati nastavnike, sto danas nije moguce. A ja se, eto, nadam, da ce jednoga dana u ovoj zemlji biti sveucilista koja ce pred svoje redovne profesore postavljati zahtjev da imaju (pazi sad minimuma!) barem jedan rad u A casopisu prema kategorizaciji u ERIH-u i barem jedno izlaganje na konferenciji u organizaciji odjela koji pripada nekom sveucilistu s popisa prvih 1000 na sangajskoj listi. Ili na Timesovoj listi, ako vam je ona draza.
Kolega, cini se kako vi mislite da ja zagovaram odredjene kriterije jer sam otisao u inozemstvo, dok sam zapravo otisao u inozemstvo jer zagovaram odredjene kriterije. Te kriterije nastavio sam zagovarati i po povratku te imate potpuno pravo da ih zagovaram iz interesnih pobuda – naime, zbog toga sto smatram svojim interesom da imamo uredjeno, kvalitetno i prepoznato sveuciliste ukljuceno u medjunarodne istrazivacke i nastavne tokove, sa sto manje korupcije i klijentelizma. Nadam se da dijelimo te interesne pobude. A drzim da cemo te interese moci ostvariti jedino ako se ostavimo skrivanja iza posebnosti drustveno-humanistickog podrucja i lokalnih akademskih specificnosti.
Ad 21
Ako za Vas “niska produktivnost” znaci samo kvantitativno, a ne i kvalitativno nisku produktivnost, prihvacam ispravku u pogledu te nijanse.
Sto se tice uvjeta, koliko sam upucen, i sada su uvjeti propisani pravilnikom na drzavnoj razini tek minimalni uvjeti, pa je primjerice Sveuciliste u Zagrebu propisalo neke dodatne uvjete (medjunarodni skupovi, mentorstva, suautorstva itd.).
Dakle, nema formalne prepreke da se Vas prijedlog provede i prema sadasnjem zakonu. Nota bene, isticete da se “nadate” kako
ce po novim zakonima Sveucilista te uvjete dodatno povecati – no, imamo li jamstva da ih ne ce sniziti (neki drze da je dobar dio hrvatske znanstvene zajednice ionako vec iskvaren)? Drugo je pak pitanje u kojem ih smjeru treba “postroziti”, i tko ce o tomu donijeti konacnu odluku…
I nisam Vam predbacio da ste za odredjene kriterije zbog Vasega zivotopisa, tek reagirao na Vasu insinuaciju da sam protiv novih zakona zbog svojega. Ne bih zelio da se bas na toj tocki razidjemo.
Vjerojatno smo suglasni da u danasnjim hrvatskim drustvenim i humanistickim znanostima ima i sjajne i lose produkcije. Ja bih zelio da se sjajna zadrzi, a da se losa poboljsa. A ako to zakonodavno-sistemski nije moguce, priznajem, pripravniji sam zadrzati takvo stanje, nego drugu podignuti a prvu spustiti na neku osrednjost, vodjenu linijom manjega otpora.
Prema mojem skromnom sudu, to ce biti vjerojatna posljedica nove zakonske regulative u podrucju drustvenih i humanistickih znanosti. Naime, visestruka “prekarnost” mojega radnoga mjesta moze me potaknuti da radim vise, ali i da odabirem samo internacionalno prepoznatljive teme, koje k tomu ne zahtijevaju neko vece udubljivanje odnosno vezanje uz domacu, hrvatsku sredinu… A jos ako se po starim navadama sprijateljim s nekim od tih novih rektora-managera… Gdje su danas Ti idealni ljudi koji ce obnasati svu “odgovornost” tih novih funkcija – rijecima MZOS-a – dovoljno snaznih da provedu programske ugovore?
Ne, nemamo. Ali imamo jamstva da ako ne ispune program, u iducem ce ciklusu dobiti manje novaca, a buduci da ce financijski zahtjevne programe tesko moci ispuniti sa slabim osobljem (=osobljem izabranim po snizenim kriterijima), sveucilistima ce biti u interesu da povecaju kriterije. Tocno je da sadasnji zakoni formalno ne prijece povecavanje kriterija, ali bogme ga niti ne poticu.
Prema novim zakonima, ta bi se odluka donosila unutar samog sveucilista, bez velikih komplikacija, a nadam se da smjer postrozavanja na nasem sveucilistu nece biti onaj koji vi zagovarate.
Da, ali vjerojatno smo suglasni i da omjer sjajnih i losih produkcija uvelike preteze u korist losih produkcija, te da po sadasnjim zakonima imati iskljucivo lose produkcije nije apsolutno nikakva prepreka tome da se postane redovni profesor u trajnom zvanju.
Na zalost, bojim se da ih nema mnogo na Trgu Marsala Tita 14. A niti u ulici Ivana Lucica 3, gdje se solidarnost smatra najvecom odgovornoscu.
S obzirom da sam pritisnutim obvezama, samo ću kratko komentirati #2:
1) Da, moja rečenica iz #0 je imala mali tipfeler, i ona glasi, kako #9 potpuno ispravno zaključuje:
Ako je znanstvenik objavio rad kojeg nema u Web of Science, to zapravo znači da i nije objavio rad.
i iza nje čvrsto stojim. Ne vidim razloga zašto to ne bi vrijedilo za društvene i humanističke znanosti, pogotovo jer WoS prati preko 2200 časopisa iz društvenih znanosti, te preko 1600 časopisa iz humanističkih znanosti. Teško mi je vjerovati da baš nema niti jednog časopisa u kojem većina od tih 78 senior znanstvenika ne bi moglo poslati svoje manuskripte. A ako jesu slali, a časopisi ih ne žele prihvatiti, e to je već sasvim druga stvar.
2) Moja se “gruba” analiza iz #1 odnosi isključivo na određenu populaciju i kao takva se ne može generalizirati. Kontrolna skupina u kontekstu ove analize nema puno smisla, pogotovo ako se pažljivije pogledaju grafovi 1 i 2 iz #1. Ti grafovi govore da u zadnjih pet godina 59% senior znanstvenika potpisnika proglasa nije objavilo niti jedan rad, a čak 87% nema niti jedan citat koji je evidentiran u WoS-u. I da slažem se, ovdje nije problem produktivnost (ta, ipak ostatak od 40% je nešto objavilo), već kvaliteta: velika većina nema niti jedan citat. A na populaciji od 78 “ispitanika”, to je vrlo dramatičan podatak!
3) Nigdje nisam navodio da su tih 78 senior znanstvenika neradnici, što mi #2, te preko novog, iznuđenog posta pokušavate imputirati. Dapače, vjerujem i siguran sam da su oni izrazito vrijedni, korisni, puni znanja i erudicije o kojima mnogi, uključujući i mene, mogu samo sanjati, ali kada je riječ o znanstvenom radu, oni jednostavno nisu međunarodno prepoznati. Šteta, jer sam siguran da imaju štošta toga otkriti međunarodnoj znanstvenoj zajednici.
4) Za kraj, preporučujem ovaj kratak tekst prof.dr. Aleksandra Štulhofera:
Provincijalni karakter hrvatske sociologije? koji se odlično konceptualno nadovezuje na moju kratku analizu iz #1:
U najboljem slučaju, naši nalazi upućuu na to da se hrvatski sociolozi nalaze na marginama međunarodne produktivnosti i vidljivosti. Hrvatska je sociolo- gija u velikoj mjeri provincijalna, odnosno »lokalna« znanstvena disciplina.
i dalje:
Za malu akademsku zajednicu s ograničenim ljudskim i materijalnim resursima za postizanje znanstvene izvrsnosti, takva provincijalnost – usidrena postojećim sustavom akademskog napredovanja – graniči s autodestruktivnošću. Mišljenja smo da značajan metodološki, teorijski i, podjednako važno, edukacijski razvoj hrvatske sociologije neće biti moguć bez ozbiljnog uključivanja u visoko kompetitivne procese međunarodne razmjene znanja. Provincijalizam nikad i nigdje nije bio poznat po kvaliteti.
ad 23
Tko ce, s kakvim znanjem i kojim legitimitetom formulirati (“pregovarati”) o tom programu (“programskom ugovoru”), i tko ce nakon 3 godine ocjenjivati je li on izvrsen, i ako nije zasto nije? Ne vjerujem da se znanstvena izvrsnost moze svesti na “plasman u Ligu prvaka” ili neku drugu bodovnu ljestvicu. Pogotovo ne uz sadasnju popunjenost/kvalificiranost hrvatske iznanstvene infrastrukture (MZOS, AZVO itd.)
Ocito pod rektorom-managerom zamisljate vladu prosvijetljenoga apsolutizma, no ja se poucen domacom tradicijom, eto, plasim da ce ju preuzeti neki silnik “modo balcanico”, premazan tankim slojem “proeuropske” ili neke druge pomasti… Sto ce toga rektora-direktora sprijeciti da uz puno slatkih obecanja a iskljucivo u vlastitu korist odradi mandat, pa da onda odleprsa negdje druge, a razbucano sveuciliste neka se onda snalazi?
A ono o mojem vidjenju “postrozavanja kriterija” – ne znam na sto mislite.
ad 24
Na stranu sad relevantnost WoS za drustvene i humanisticke znanosti, na stranu i potreba da hrvatska D-H znanost bude medjunarodno vidljiva. O tomu smo vec raspravljali – naravno da je dobro da hrvatske D-H znanosti
budu sto vise zastupljene u WoS, i da budu medjunarodno sto vidljivije.
No to ne moze i ne smije biti iskljucivi pa ni glavni kriterij necije znanstvenosti u tim podrucjima – i o tomu smo vec pricali ovdje iza broja 70
Isto tako, ni citatnost sama po sebi ne moze biti mjerilo necije kvalitete, eventualno tek indikator odjeka i interesa… a unaprijed je jasno da ce zbog broja stanovnika i znanstvenika npr. za neke “francuske” teme uvijek vladati vece zanimanje nego za “hrvatske”… razumijem da ste iz faha u kojem prevladavaju “univerzalne” istrazivacke teme, no dosad ste se vec imali prilike pouciti da je u nekim fahovima izrazenija “lokalnost”. U tom smislu cini mi se da nastavak ove diskusije postaje izlisan – i ja imam svoj redoviti posao.
Sto se tice potpisnika Akademske solidarnosti, tko pogleda Vas post vidjet ce da niste govorili o njihovoj medjunarodnoj neprepoznatosti, nego doslovce o njihovoj “niskoj znanstvenoj produktivnosti”, za koju prema Vama k tomu eventualno moze biti nadlezno Ministarstvo kulture umjesto MZOS. Ocito, za Vas oni nisu znanstvenici, i tom segmentu ne odradjuju svoju znanstvenicku placu. Ergo, oni su i neradnici!
No, ono sto je kljucno, je da ste ih na analiticki neprimjeren nacin izdvojili
iz opcega stanja drustvenih i humanistickih znanosti u RH, a vjerojatno i u drugim manjim tranzicijskim drzavama.
Jedno je u danom kontekstu tvrdnja “Potpisnici Akademske solidarnosti slabo objavljuju radove koji se evidentiraju u WoS”, sasvim drugo tvrdnja “Hrvatski drustveni i humanisticki znanstvenici slabo objavljuju radove koji se evidentiraju u WoS”, a skroz trece ona “Tko ne objavljuje u WoS, zapravo i ne objavljuje”.
Da budem sasvim banalan – kad netko pada s petog kata, korektni opis njegova stanja je da pada s petog kata, a ne da je dobro (samo zato sto jos nije pao na tlo). Sto biste Vi rekli promatracu koji bi se usredotocio samo na opis padaoceva trenutacnoga stanja, bez “generaliziranja”?
U to pak sto Vas je potaklo da se kraj svih svojih ostalih obveza odlucite bas na tu analizu ovom se prigodom necu upustati. ;)
ad 24
Kolega DK, kao sto ste u onim postovima o Leksikografskom zavodu uzmaknuli i ublazili svoje stavove, vidim da to cinite i sada. No zapisano je zapisano, i steta je vec ucinjena.
Cujem, nadalje, da ce o tim Vasim revolucionarnim nalazima protiv potpisnika proglasa Akademske solidarnosti uskoro pisati i jedne dnevne novine, pretpostavljam na temelju Vase izjave.
S obzirom na sramotnu strukturu tablica u obrazlozenju nacrta Zakona o znanstvenoj djelatnosti, u kojima su pod rubrikom “znanstvena produktivnost” navedeni iskljucivo CC-clanci (kao da sve drugo ne postoji), pretpostavljam da ce u tom smjeru zapuhati i vjetar sa Svetica, sto cijeloj stvari dodatno povecava na tezini.
Stoga, ako jos ima vremena, dobrohotno Vam predlazem da i tu Vasu izjavu pazljivije profiltrirate (ako treba, i u savjetu s onim pravnim strucnjacima na koje se oslanjate u uredjivanju ovoga portala), kako u njoj ne bi bilo elemenata uvrede ili klevete. Vremena su krizna, i ljudi su osjetljiviji nego inace…
Jedno je ipak -sada vidim
- zafrkantski portal a drugo utjecajan dnevni tisak. Naime, ako se tih nekoliko desetaka prozvanih znanstvenika bude i dalje imalo razloga odluciti na sudbenu zadovoljstinu (a tom slucaju osobni sudski troskovi bili bi zanemarivi), rado cu im pro bono pruziti svu pravnu pomoc. Mozda dobijemo prvi hrvatski
Monkey trial…. ;)
Na #24:
Gledam bas sad vas 1. histogram i usporedjujem sa ovom recenicom. Vise od 50% “znanstvenika” ima 0 objavljenih radova u zadnjih 5 godina! :grin Produktivnost im je vrlina, nema sto!
#27
Ne znam što da drugo kažem, osim O.O
Jeste li Vi to kolegi rekli da začepi, inače će dobiti tužbu?
Ovo je pre strasno!!!!
Mislim da bi se malo više članova portala nakon ovog trebalo uključiti jer ovo što je kolega F.H. napisao nije ništa drugo nego čista prijetnja zbog objavljivanja istine.
Ad #1, 24, 27
Autoru komentara #1: htio bih vas dobrohotno upozoriti da s dijelom Akademske solidarnosti zaista nema sale kad netko dovede u pitanje nacin na koji produciraju i na koji su birani u zvanja, tako da bi prijetnje sudskim tuzbama iznesene u #27 mogle biti ozbiljne.
na #27
Kolega umjesto da nas zamarate sa vasim lamentiranjima o nepravicnoj analizi koju je kolega #1 napravio i prikazao dajte vi napravite svoju analizu kojom cete pobiti rezultate njegove analize. Vi uzmite neku drugu bazu podataka ako WoS ne daje pravu sliku.
Ad 32
Kako to mislite – pobiti rezultate njegove analize? Pa ja ne tvrdim da je
kolega DK krivotvorio zastupljenost potpisnika u WoS, a niti on ne ne tvrdi
da potpisnici nisu zastupljeni u CROSBI-ju… Problem je u kontekstualnom tumacenju, i za njega sam naveo dovoljno razloga…
Ad 30
Ako je to sto je kolega DK naveo toliko neupitna istina, onda Vas ne treba biti strah eventualnoga sudskoga postupka, na kojemu ce istina pobijediti… Mozete dapace biti radosni sto ce budale, eto, izgubiti i na sudu… ;)
Ad 29
Kolegi nisam rekao da ce dobiti tuzbu, tek podsjetio da je “sloboda govora” u koju se on tako zaklinje (pa je, kada zagusti, “objektivnu znanstvenu analizu” sprema svesti i na puko “osobno misljenje”) u RH
ogranicena nekim pravima drugih, koja su konkretno zasticena i kaznenim zakonom. A sto Vas tu cudi, Vi biste mirno podnosili da Vas netko ocrnjuje, utjecuci time kao “stvaratelj javnoga mnijenja” i na sutrasnje zakonodavne odluke?
Ad 31
Ponavljam, ja nisam clan Akademske solidarnosti.
Ne znam zasto ste mislili da je to vazno ponoviti. Ne vjerujem da je itko mislio da ste clan AS. Vi u #27 de facto pozivate clanove AS obuhvacene analizom u #1 da podignu tuzbu protiv DK, a ja prijateljski upozoravam DK da bi neki iz AS mogli biti dovoljno odvazni da to i ucine. Drugim rijecima, ja DK-u porucujem da vase prijetnje uzme ozbiljno i doista razmisli hoce li svoje stavove iznijeti u javnost ili ih pod prijetnjom suda ipak solidarno povuci.
Na #27:
Dakle, ako Vas u karijeri bude dekomodirao nekakav peer review, možda bi bilo dobro da recenzenti prethodno pribave imunitet kakav imaju saborski zastupnici. Jer ono što je napisano u #1 je brojkama potkrijepljena recenzija, na koju Vi prijetite sudskim tužbama???? Budući da je “šteta učinjena” na osnovu brojki kojima je izvor WoS, kako bi bilo da tužite i Reuters?
Bum te tužil
Na #33
Kolega,
Vaš najveći problem je što ne možete prihvatiti “peer review” ako ne govori o Vama (ili Vašim lieblinzima) samo u superlativima.
Nedostatak pisanog traga pojedinih znanstvenika može biti rezultat njihovog perfekcionizma, nerada ili nečeg trećeg. Zašto Vas uopće ne smeta da toliki broj “znanstvenika” nije znanstveno produktivan (ili im ne daju da rade?)? Kakvo je to ocrnjivanje?
A Vi ste uzeli DK na pik samo zato što se ranije usudio komentirati neaktivnost JLZ … Vrlo žalosno.
Ne daj bože da se netko usudi kritizirati Vašu omiljenu profesoricu iz srednje škole .
Ad 35 i Ad 36
Cekajte, o kakvom se peer reviewu i o kakvoj recenziji tu radi? Zasad vidim samo jednu zatvorenu zajednicu u kojoj se apsolutna vjera u apsolutnu presudnost WoS-a iskazuje “argumentima” otprilike na razini “sta ti to pricas, pa ocito je da se Sunce okrece oko Zemlje”… svatko tko to kusa dovesti u sumnju lud je, ili u najmanju ruku nije znanstvenik… bas krasno, ja sam Carla Sagana ipak nesto drukcije shvatio…
Oprostite mi, molim Vas, sto sam narusio Vas samozadovoljni mir, obecajem, vise necu… a necu vise dirati ni Vasega omiljenoga DK… ipak je on puno veca faca i od moje omiljene profesorice i od cijeloga Leksikografskoga zavoda (valjda Vam je to onaj JLZ!?) i od Pravnoga fakulteta i od onih potpisnika AS stavljenih zajedno na hrpu…
Dobar dio ovdje izrecenih stavova na razini je onih tipa “znanstveno je dokazano da nema Boga”, ili “znanstveni socijalizam uci nas”… Rijec je u stvari, o nekoj vrsti naivnoga scijentizma, kvaziznanstvenoga pogleda na svijet i funkcioniranje znanosti, koji se od klasicne teologije razlikuje jos vecim stupnjem dogmaticnosti… S takvima se, ocito, ne moze plodonosno, pa ni pristojno raspravljati… A kada netko tko je tako silno, neosnovano samouvjeren pozeli izravno ili neizravno krojiti tudje zivote (i to ne s pozivom na neku politicku volju, nego na toboze neupitnu “objektivnost”), e da, onda je razumno posegnuti i za pravnom zastitom…
To bi bilo sve od mene, napustam Vas revir…
Zbogom, ili da radije kazem LIVE LONG AND PROSPER ;)
Na #37
Kolega, neki od kolega koji su diskutirali su izvrsni znanstvenici, renomirani u svijetu, a vi, koji ste diletant ili početnik u znanosti, njima prigovarate kvaziznanstveni pogled na svijet i funkcioniranje znanosti.
WoS ili neke druge baze podataka su uobičajeni instrumentarij znanstvenika u razvijenim zemljama i to vaša dernjava i prijetnje sudovima neće izmijeniti.
Sudski procesi zbog neizbora na znanstvenička radna mjesta nisu kod nas rijetkost – i sam sam u raznim ulogama sudjelovao puno puta u zadnjih 10 – 15 godina. Sve procese u kojima sam bio optuženik sam dobio. Znate li što? Suci su si dali truda i fenomenalno su naučili materiju izbora na znanstvena radna mjesta – apsolutno barataju WoS-om, citatima, itd. Ako vas zanima, mogu vam pokazati presudu u kojoj su argumenti s impakt-faktorima, citatima i sl.
Kolega, ne živite u iluzijama – one obično kratko traju.
Prije nego li ova diskusija eskalira nepotrebnim osobnim napadima, sarkazmom i prijetnjama, kao osoba koja je na neki način dala povod ovoj raspravi, htio bih nešto razjasniti.
Prvo, WoS doista nije mjerodavan za procjenu produktivnosti znanstvenika u društveno-humanističkim znanostima. Postoje vrhunski časopisi koji nisu obuhvaćeni WoS-om, npr. odgovorno tvrdim da najcjenjenija periodička publikacija u mojoj specijalnosti nije obuhvaćena tom bazom. Nadalje, WoS-om nisu obuhvaćene niti knjige, preciznije ni monografije ni uredničke knjige. To znači da se niti monografije niti uredničke knjige niti pojedinačni prilozi u uredničkim knjigama neće brojati, a neće se brojati niti citati u tim vrstama građe.
Drugo, dinamika objavljivanja u društveno-humanističkim znanostima objektivno je sporija od one u prirodnim znanostima, pa se većina prvih citata javlja nakon pet godina od objavljivanja.
Možda ove dvije točke stvaraju nevjericu kod znanstvenika iz prirodnih i biomedinskih područja, ali to su činjenice.
MEĐUTIM (prije nego li FH pomisli da se u svemu bitnome slažemo):
Prvo, objavljivanje u časopisima koji su obuhvaćeni WoS-om i čija je citiranost ondje zabilježena, JEST uspjeh i JEST pouzdani znak izvrsnosti. To nije nužni, ali je dovoljni indikator kvalitete nečije produkcije i to treba bezostatno stimulirati.
Drugo, trenutno se nalazimo u situaciji u kojoj možete biti izabrani u docenta isključivo na temelju 7 članaka koje ste objavili u časopisu u čijem uredništvu sjedite, ili da budete izabrani u izvanrednog profesora na temelju recenziranog rukopisa knjige koja se ni nakon više godina ne pojavi u tisku, ili da budete izabrani u redovitog profesora na temelju dvadesetak članaka (veliku većinu kojih ste objavili u časopisu koji sami uređujete) te 2 knjige od kojih se jedna sastoji isključivo od 7 a druga od 5 od onih 21 članaka itd. Po mojem mišljenju, takva situacija neminovno proizlazi iz znanstvenog provincijalizma i jedini način da se ona izbjegne jest internacionalizacija znanosti. Razumijem, nekima je to teže nego drugima, neki će se morati pomučiti više nego neki drugi. Ali smatram da je bolje tako nego da se nitko ne mora mučiti, jer mi se čini da novac poreznih obveznika treba ozbiljno opravdati.
Što se sindikata Akademska solidarnost tiče, ne bih osporavao da među njima ima dobrih pa i odličnih znanstvenika. No imam dojam da će se članovi tog sindikata smjesta solidarizirati s profiterima znanstvenog provincijalizma dokle god su svi udruženi protiv mračnih snaga MZOŠ-a i njegovih zakona. Također imam dojam da će iz različitih pobuda – teoretskih, ideoloških ili prizemno-interesnih – biti skloni relativizirati međunarodne kriterije akademske uspješnosti i inzistirati na “hrvatskim posebnostima”, čime smatram da štete razvoju domaćih društveno-humanističkih znanosti.
na #33
Nemojte se sad pravit naivni.
Kolega #1 je napravio analizu kojom je dokazao da neka skupina znanstvenika ima losu znanstvenu produktivnost.
Ja sam vam sugerirao da vi napravite neku svoju analizu kojom cete dokazati suprotno, da je ta skupina znanstvenika zapravo produktivna.
#39
Slažem se da postoje specifična područja, poput filozofije, teologije i sl. gdje postoje različiti rankinzi ovisno o evaluacijskoj komisiji. Npr. Australska zaklada za znanost (ARC) ima svoj ranking gdje svaki evidentirani časopis koju ulazi u njihovu listu (ima ocjenu A, B ili C (ARC Journal ranking). Odjel za filozofiju na KU Leuven isto tako:KU Leuven – Philosophy Journal Ranking (Excel datoteka), itd…
Međutim, “eksperimentalna” skupina iz #1 obuhvaća sve znanstvene discipline, ne samo društvene i humanističke znanosti. Možda se u ovoj raspravi malo i zaboravlja činjenica da 78 senior znanstvenika iz “eksperimentalne” skupine dolaze iz svih područja, ne samo iz DHZ i da su znanstvenici iz SVIH područja mogli ući u tu “eksperimentalnu” skupinu.
I pošto uzorak obuhvaća sve znanstvene discipline, bilo mi je logično uzeti WoS kao referentnu bazu. A uzorak od 78 “ispitanika” je solidan uzorak i ono što je fascinantno su histogrami 1 i 2 iz #1. Podaci su toliko “čisti” da sam našao shodnim to komentirati na ovom Portalu. A ako se baš inzistira na “kontrolnoj” skupini, ona bi trebala obuhvatiti 78 nasumce odabranih senior znanstvenika iz SVIH područja, te izvrtiti “bootstrap” analizu na uzorku SVIH senior znanstvenika iz cijele Hrvatske. A možda to čak i nije potrebno ako se u WoS-u pogleda cjelokupna 5-godišnja produkcija znanstvenika iz RH 2006-2010: 16749 rada i 49249 citata, u što ulaze svi znanstvenici, ne samo senior znanstvenici, ali svejedno, u velikom broju senior znanstvenici su ko-autori. No, time bi se već trebali baviti sociolozi, scientometri i drugima kojima je to primarni znanstveni interes…
Ovo bi bilo sasvim ok da se nije pojavio taj prokleti profesor sa Filozofskog Fakulteta A.Š. sa svojim citatima.
A ovo je opet skandalozno!!
Nije nam dosta da “trenutna vlast” izdašno plaća braću K. da za vrijeme radnog vremena prosvjeduju protiv “trenutne vlasti”. Barem 5 puta sam za vrijeme radnog vremena (na fotografijama novinara) vidio jednog starijeg brata M.K. kako šeta, leži ili sjedi po centru grada, bilo u Varšavskoj na podu, kontejneru ili ulasku u novonapravljenu garažu ili shoping centar.
Sada nam još i jedan asistent s prava (koji će sasvim sigurno zbog žara s kojim brani ideje svojih profesora i sam vrlo brzo postati profesor) kaže da nema ništa loše u tome da sudove zatrpavamo idiotskim sudskim tužbama, pa se onda čudimo zašto nam pravosuđe ne funkcionira. Najgore od svega je što će studentima usaditi iste te ideje pa gdje smo onda.
#42
Nemojmo bespotrebno raspravljati. Kao što sam napisao u #39: “Objavljivanje u časopisima koji su obuhvaćeni WoS-om i čija je citiranost ondje zabilježena, JEST uspjeh i JEST pouzdani znak izvrsnosti. To nije nužni, ali je dovoljni indikator kvalitete nečije produkcije i to treba bezostatno stimulirati.” To je slučaj s AŠ. S ostalima iz društveno-humanističkih područja s kojima to nije slučaj ne znači da ih samim time možete otpisati.
Apostrofiram da ovime ne želim ekskulpirati nemali broj znanstvenika bez produkcije ili samo s produkcijama unutar lokalnih kružoka, a koji su meta moje izjave u Jutarnjem na koju se nadovezao DK.
To i jest problem! F.H. smatra da je analiza koju je D.K. napravio otpisala sve clanove akademske solidarnosti! Ja ne smatram. U nekim slučajevima baš suprotno. Ima članova Akademske solidarnosti (koji nemaju niti jedan rad) koji su za društvo napravili više svojim angažmanom nego A.Š. sa svim svojim radovima.
To niti govori da je A.Š. “beskoristan” niti da su članovi akademske solidarnosti “otpisani”.
Analiza koju je D.K. napravio po mom mišljenju pomaže nam da možda, dobijemo jedan od razloga (ne glavni razlog nego jedan od razloga) zbog čega se članovi akademske solidarnosti “bune” protiv donošenja novih zakona. I to je sva što meni ta analiza govori.
nise možda Vi ali jeli Vam supruga?
Ad 46
Jest, ako je to bitno, supruga mi je clanica AS ;)
Ad 45
Nitko nije govorio o tomu jesu li clanovi AS “korisni” ili “stetni” za drustvo, vec o tomu na koji se nacin moze (ili ne moze) ustanoviti kakvi su znanstvenici, odnosno znanstveni radnici (ili neradnici).
Ad 39 i ad 44
Razina na kojoj se, dakle, kolega PG i ja slazemo sasvim mi je dovoljna kao osnovni odgovor na polaznu tezu DK.
Stovise, i ja mislim da bi prisutnost i hrvatskih znanstvenika i hrvatskih casopisa u WoS trebalo poticati pa i uvjetovati propisima o izborima u zvanja i financiranju casopisa, no sistemski bi i dalje trebalo predvidjeti i neke druge, dopunske (a ne zamjenske) kriterije.
Hoci time reci da bi se verifikacija znanstvenikove izvrsnosti trebala ili odvijati na sto vise razina, koje bi kombinirale domacu (specificnu) i medjunarodnu (opcu, ili nesto manje specificnu) relevantnost, kao i mediji objavljivanja (casopis, knjiga, popularna tiskovina…) Naravno, ne za sva podrucja pa ni za sve grane u jednakim omjerima… Primjerice, u nekim podrucjima, ili na nekim projektima, izravnost je ucinka ili odgovornost voditelja takva, da ga – u odabiru suradnika (tj. u njihovu izboru na radna mjesta)- ne bi trebalo previse sputavati kvantitavnim pokazateljima…. Uostalom, ne moze se sve niti predvidjeti konkretnim odredbama…
Isto tako, u propisivanju uvjeta zakonodavac (ili pojedina ustanova) trebala bi voditi puno vise racuna o tomu na sto se moze kratkorocno a na sto dugorocno utjecati, kao i u kakvim se sve pozicijama subjekti nalaze… pri tom bi i one slavne prijelazne odredbe trebale biti puno doradjenjije… Primjerice, ako je neki casopis tek 2015. indeksiran u WoS, radovi objavljeni u njemu prije toga vremena ne bi se kao takvi trebali racunati, isto kao sto se i necija znanstvena aktivnost u npr. razdoblju 2005-2010. ne bi trebala vrednovati po odrebama uvedenima tek 2011… Jednostavno receno, u dosadasnjim hrvatskim zakonodavnim rjesenjima bilo je daleko previse lose, prikrivene pa i otvorene retroaktivnosti…
Napokon, ako se vec radi velika reforma oko cije ucinkovitosti (i ustavnosti)postoje toliki sporovi, zasto se ne bi predvidjela eksperimentalna sveucilista, npr. u Zadru i Dubrovniku (njih navodim zbog zakljucaka odnosnih senata), koja bi u svoje statute unijela kljucne odredbe novih zakona, npr. o rektoru manageru i programskom ugovoru… Nakon pet godina vidjet ce se vodi li ona nabolje ili nagore, a bez stavljanja svih jaja u jednu kosaru…
No, to su tek neke od mojih crtica, potaknute konstruktivnim tonovima kolege PG, ne mislim se ponovno upustati u raspravu.
Ipak, ne mogu odoljeti a da ne dometnem jos dva odgovora ;)
Ad 41
Kolega DK, nemojte – bit cu prost tocno u prakticnim granicama dopustenoga ponasanja na ovom portalu – silovati statistiku. Ako su u promatranom uzorku zastupljena sva znanstvena podrucja, to ne znaci da je on i reprezentativan. Lijepo i sami kazete da “ti ljudi koji se opiru promjenama” dolaze “uglavnom iz društveno-humanističkih znanosti”.
Tvrdnja pak kako su “znanstvenici iz SVIH područja mogli ući u tu eksperimentalnu skupinu” analiticki ne znaci nista, osim ako ponovo ne izelite naglasiti da su u nju usle vecinom znanstvene nule… no, u tom slucaju – na kojega sam vec upozorio – po Vasim su kriterijima znanstvene nule i golema vecina svih hrvatskih drustvenih i humanistickih znanstvenika… No, doista mi se ne ponavlja ono sto sam vec napisao.
ad 38
Zahvaljujem kolegi BG koji me podsjetio gdje mi je – kao obicnom asistenticu – mjesto.
Sto se mene tice, neosnovana tvrdnja jednako je neosnovana bez obzira na to je li ju izjavio asistent ili znanstveni savjetnik.
U tom smislu, doista me spasilo sto nesto slicno o mjerodavnosti WoS-a tvrdi i – ako se ne varam – izvanredni profesor PG. PG, Vas sam duznik, no sada Vas moram ostaviti na cjedilu (osim toga, netko bi od nazocnih mogao iskopati da smo bili zajedno u Trakoscanu 1989) ;)
Ne mogu se ne sjetiti dijaloga iz Asteriksa (epizoda Vrac Pogadjac) , kada centurion nakon duge rasprave nesto nije uspio dokazati dekurionu: “Ma nemas ti pojma, ipak sam ja centurion, a ti samo dekurion”.
No, u svoju obranu mogu se pozvati i na formalnije pokazatelje. Ne sumnjam u to da su spomenuti znanstvenici izvrsni u svojim podrucjima, no o podrucju drustvenih i humanistickih znanosti – o kojima su tako samouvjereno (dakle “kvaziznanstveno”) sudili – tu svoju izvrsnost oni tek trebaju dokazati (kao sto rekoh, iako se u nekim stvarima ne slazemo, kolega PG je pozitivna iznimka). U tom pogledu cak su i moje skromne kvalifikacije – jedan drustveni i dva humanisticka studija – “jace” od njihovih, ako vec ne zelite uzeti u obzir 10-godisnji staz u znanosti i/ili znanosti bliskoj djelatnosti (leksikografija), ukljucujuci i uredjivanje casopisa.
Kako bilo, ja sam manje optimistican u pogledu iluzija – neki u njima mogu sasvim lijepo docekati i izbor u trajno zvanje…
#46
Ne znam što mi je odbojnije, kad znanstvenici na portalu jedni drugima prijete sudskim tužbama, ili kad državni dužnosnici na portalu znanstvenicima počnu kopati po privatnim podacima i rodbinskim vezama…
Na #49
Poštovani kolega,ponajprije se ispričavam za nespretan izraz ‘diletant’ – nisam vas namjeravao vrijeđati ili omalovažavati.
Htio sam samo ustvrditi činjenicu da ste kao asistent na pragu karijere i da baš ne možete imati sve iskustvo koje u peer review-u imaju seniorniji kolege.(pod senioritetom ne mislim na godine već na postignuti stupanj u znanosti, dakle renome mjeren svjetskim kriterijima).
Ono što je PG rekao za humanističke i društvene vrijedi i za prirodne znanosti – WoS naprosto ne broji knjige i citate knjiga, ne broji pozvana predavanja na istaknutim konferencijama itd. Stoga je WoS ili SPIRES ili neka treća baza samo dio ukupnog peer review-a, ali je izvrstan izvor za prima facie analizu na većem broju uzoraka. i to je upravo ono što je kolega DK načinio.
Rasprava se ovdje svela ponajprije na raspravu o vama što nije intencija – ja mislim da bi bilo dobro načiniti analizu argumenata kontra sadašnjih prijedloga zakona. Uvjeren sam da bi se jasno pokazalo da je prijedlog zakona daleko bolji od sada važećih zakona i da su prigovori o privatizaciji, gubitku autonomije, nesigurnosti financiranja itd. samo IZGOVORI za neke druge interese.
Ako, primjerice, profesor prava brani sadašnji zakon zato jer mu on omogućuje da iz školarina sebi povisi mjesečnu plaću za 60% onda on jest diletant barem po izvornom značenju riječi diletant (iz latinskog delectare). Itd. Pri tomu, naravno, vi osobno možete biti posve nevini (i naivni) u neprepoznavanju ‘dubljih’ razloga napada na sadašnje zakone.
#49
Nisam se imao namjeru uključivati u raspravu koja se, kao i sve druge u kojima sudjeluje kolega FH, otela kontroli i skrenula u neke druge vode. No, kada je već skrenula, hajde da ispravim jedan, naoko bezazlen, krivi navod iz #49.
“U tom smislu, doista me spasilo sto nesto slicno o mjerodavnosti WoS-a tvrdi i – ako se ne varam – izvanredni profesor PG.”
Kolega, varate se (ako se varate). Kolega PG nije izvanredni profesor. Povjerenstvo za izbor PG-a u zvanje izvanrednog profesora procijenilo je da njegov znanstveni i nastavni rad ne zadovoljavaju, pa mu je jednoglasno napisalo negativan izvještaj. Doduše, taj izvještaj nije prošao na Fakultetskom vijeću Filozofskog fakulteta, ali Fakultetsko vijeće nije poduzelo nikakve daljnje korake po tom pitanju. Dapače, to je vijeće pristalo raspisati novi natječaj za isto radno mjesto, premda prethodni natječaj nije okončan (budući da je, kao što sam naveo, izvještaj za taj prethodni natječaj vijeće odbacilo, tj. vratilo “na doradu”). No, tu nije kraj bravurama Fakultetskog vijeća FF-a: za “novi” natječaj vijeće je izabralo staro povjerenstvo, tj povjerenstvo u (gotovo) istom sastavu kao i ono prethodno, čiji je nagativan izvještaj za PG-a vijeće odbilo. Nije li to izvanredan primjer sveučilišnog menadžmenta na hrvatski način?
Možda je irelevantno, ali ne mogu ne primijetiti da su kolege koji su PG-u solidarno potpisali nagativan izvještaj za izbor u izvanrednog profesora istaknuti članovi Akademske solidarnosti.
na #50
Nisam ništa kopao. Pogledao popis da vidim koliko je bilo spremačica i administrativnog osoblja koji su potpisali i vidio isto prezime koje zaista nije često i postavio pitanje. Mislim da je to itekako korisna informacija pogotovo ako je se stavi u kontekst pro bono tužbe. Pa nebi ni ja supruzi naplatio.
Odma Vi po meni a ja sam dužnosnik jednako koliko i Vi.
Mislim da bi bilo preciznije kada bi rekli da su osnivači ili idejni začetnici.
Ad 53
Tek sad vidim da je kolega BP u stvari nacelnik Odjela za interne i opce poslove u tajnistvu MZOS, a da mu u posjetnici Connect-a samo stoji kako je “poslijediplomski student”. Nadam se da niste svjesno odlucili nastupati s tako lagodne incognito pozicije!
Znajuci odsad tu cinjenicu, lakse mi je osvrnuti se na neke Vase tvrdnje:
a) Skandalizirate se nad indirektno najavljenom mogucnoscu sudske tuzbe za klevetu/uvredu potpisnika proglasa AS u zemlji u kojoj nekoliko mjeseci prije celnik Vasega ministarstva – s neusporedivo vecim medijskim utjecajem – podnio istovrsnu
tuzbu
protiv jednoga od znanstvenih sindikata. No, nemojte me krivo shvatiti, prepostavljam da se intimno jednako kriticki odnosite prema oba postupka.
b) Tocno, ja bih pro bono zastupao svoju suprugu, ali samo s ostalim potpisnicima proglasa AS. Kada bi samo ona tomu naginjala, savjetovao bih joj da se ne upusta. I da jos jednom pojasnim – tuzbu nisam povezivao s onim sto je DK objavio na portalu, nego s onim sto bi moglo izaci u dnevnim novinama, pod jos jednim u nizu senzacionalistickih naslova protiv sveucilista i akademske zajednice (tzv. spin).
c) S obzirom da ste, znaci, “prikriveni” nacelnik u MZOS, o tomu jesu li Vasi istupi “pro bono” nema, dakle, uopce smisla raspravljati.
d) Prigovarate nekim sveucilistarcima da se tijekom radnog vremena secu po ulicama, a sami tijekom radnog vremena sudjelujete u raspravi na ovom portalu s kojom opis Vasega radnoga mjesta nema veze (za to su valjda zaduzeni PR-ovci). Pa da, birokratski gledano raditi zapravo znaci “stancati” se ujutro u 8 ili 9, sjediti u uredu, eventualno malo surfati (sto tocno radis nitko te ne pita, bitno je samo da svaki dan dodjes na posao), onda se tamo u 16, 17 ili 18 ponovo “stancas” na izlasku, i cak si, eto, radio i prekovremeno ;)
e) Ma, sve ovo gore zapravo su tricarije. Ali doista me oblijeva hladan znoj kada pomislim da takve “argumente” izmjenjujem s osobom koja – u najmanju ruku – svaki cas na uvid moze dobiti osobne novacke dosjee mene i moje supruge.
:eek
Ah, tek sad kuzim u cemu je stvar!
Jednom PR, uvijek PR
Da sam ministar, ni ja se ne bih htio odreci tako sposobnog covjeka, makar morao malo nategnuti kadrovsku shemu… :grin
I to mi je covjek koji “skandaliziran” poziva connect-ovce da se “nakon ovoga sto je FH (niotkoga placen, govoreci u svoje osobno ime, naustrb ostalih obveza!) napisao malo vise ukljuce”!
Za ono sto sam napisao o DK ponudio sam mu na br. 25ispriku, a zec je, znaci, cijelo vrijeme bio u ovom grmu!
Vas druge Connectovce to ne smeta, ili ste samo – za razliku od mene – cijelo vrijeme znali tko je BP? :?
Da znali? Neki su prije nekoliko godina pokušavali isto ovo što i Vi sada i to na puno otvoreniji način. Ali ja se Vas niti vaših mentora ni malo ne bojim. Štoviše baš ste mi simpatični.
Da zec leži upravo u mom dugogodišnjem poznanstvu sa D.K. i još nekim članovima znanost org-a i da budem iskren i da su mi pod cijenu sudske tužbe ili otkaza zaprijetili da ne smijem stati u obranu D.K.-a napravio bih to bez iti malo zadrške.
Dajte molim Vas pročitajte ponovno što ste napisali.
Izgleda da su se vaši mentori poslužili istom metodom kojom pokušavate zastrašiti znanstvenu zajednicu pa su se mediji za razliku od znanstvenika očito prepali prijetnji vaših mentora.
Svaka čast! Čestitam Vam na tome što ste skupili snagu i priznali pogrešku.
Rest in peace.
In memoriam ovoj raspravi:
The theory and practice of Blogmanship
Personal note: pustila sam suzu nakon čitanja prve rečenice.
Tanja Rudež za Jutarnji , danas: Ne objavljuju radove, a svi zovu na štrajk.
Morate se ulogirati da bi mogli komentirati.