Small talk: MZOŠ o novim zakonima

Hrvoje Krešić (Zagreb, Hrvatska), 15. Studeni 2010.

rubrika: Small Talk

Poštovani članovi Connect portala,

Od ovog ponedjeljka krećemo s našom novom tjednom rubrikom, koju smo odlučili zvati “Small talk”. Želja nam je iskoristiti formu kratkog razgovora kako bismo, kroz tri pitanja i tri odgovora, pružili čitateljima nove detalje o aktualnim problemima u znanosti, tehnologiji i/ili obrazovanju. Uspijemo li usput potaknuti i dodatnu raspravu, znat ćemo da smo posao obavili kako treba. Prva tema ujedno je trenutno i najaktualnija – radi se o nacrtima prijedloga zakona kojima se redefinira znanost i visoko obrazovanje u Hrvatskoj…

O ovoj izrazito važnoj te, kako se čini prema reakcijama javnosti, prilično kontroverznoj temi željeli smo razgovarati s dr. sc. Ivanom Mrkonjić, državnom tajnicom u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa. Nažalost, iz Ministarstva nam je poručeno kako prof. Mrkonjić, baš kao ni bilo koji član radne skupine koja je predložila nacrt zakona, ne želi izlaziti sa svojim komentarima u javnost sve dok se ne pregledaju sve primjedbe na nacrte prijedloga zakona koje su članovi akademske zajednice te javnost općenito uputili radnoj skupini.

Ipak, iz MZOŠ-a su nam upućeni odgovori na pitanja, a kako iza njih stoji Ministarstvo, a ne neki njegov dužnosnik, izgleda da ćemo prvi Small talk otvoriti razgovorom s Ministarstvom osobno, što je za otvaranje nove rubrike prilično velik uspjeh. Ujedno se ispričavamo čitateljima portala što ćemo u budućnosti teško ponoviti razgovor s ovako monumentalnim sugovornikom, no svakako obećajemo da ćemo se truditi.

Je li akademska zajednica u pravu kada burno reagira zbog prijedloga zakona kojim se temeljito redefinira institucionalni okvir visokog obrazovanja u Hrvatskoj?

Sudeći po broju i vrsnoći (tj. kvantiteti i kvaliteti) priloga pristiglih na javnu raspravu, reakcija akademske, ali i brojnih građana uistinu jest burna. To međutim smatramo iznimno pozitivnim, jer svrha svake javne rasprave upravo i jest izazvati reakciju svih dionika te ih potaknuti da se svojim prijedlozima, primjedbama i kritikama u istu uključe. Priloge ovoj javnoj raspravi – njih preko tisuću – do sada je uputilo stotinjak institucija i institucionalnih tijela iz sustava znanosti i visokog obrazovanja, ali i gospodarstva, nekoliko stotina pojedinačnih sveučilišnih nastavnika, znanstvenika, studenata i građana.

Je li period predviđen za javnu raspravu bio dovoljno dug?

1. studenog bio je samo formalni datum zaključenja prvog dijela javne rasprave, koja će zapravo trajati sve dok zakoni ne prođu kroz čitavu saborsku proceduru. U tom smislu, treba napomenuti da Ministarstvo putem za to namijenjene e-poštanske adrese i dalje zaprima priloge javnoj raspravi, te se svi oni uredno priključuju onima pristiglim do navedenog formalnog roka.

Očekujete li da će reakcije akademske zajednice značajno utjecati na daljnji postupak usvajanja prijedloga ovih zakona?

Iskreno se nadamo da će akademska zajednica – ali i ostali zainteresirani građani – s jednakim zanimanjem nastaviti aktivno sudjelovati i u nastavku postupka donošenja ovih zakona. Na kraju krajeva, cilj donošenja ovih zakona je učiniti sustav znanosti i visokog obrazovanja kvalitetnijim na zajedničku dobrobit svih njezinih dionika, ali i svih građana RH.

Prethodni post:

Slijedeći post: