Godišnje nagrade za znanost.

Janoš Terzić (Split, Hrvatska), 11. Listopad 2010.

rubrika: Znanstvena politika

Dva najbolja znanstvena rada (Nature i Cancer Cell rad),  koja su objavila hrvatski autori u 2009. godini, ostala bez nagrade.  

U prošloj godini dva najbolja rada u državi potječu od splitskih
znanstvenika, a niti jedna nagrada nije došla u Split.

Prvi rad je: radu u najboljem znanstvenom časopisu na svijetu -
Nature, u kojemu je kao jedini autor svoj rad objavio Dejan Vinković, sa
splitskog PMFa. Takav znanstveni rezultat (pojedinačno autorstvo u tom
časopisu) se, koliko je meni poznato, nikad nije desio u hrvatskoj
povijesti (a rijedak je i u svijetu).

Drugi rad je: rad na kojemu ja dijelim prvo autorstvo, a objavljen je u
jednom od najboljih znanstvenih časopisa Cancer Cell-u. Taj moj rad je do
sada citiran preko 100 puta što je 3 puta više od citiranja radova u najboljim
časopisima (uključivo i Nature).

Prijavljivanje na nagrade je problematično, jer se ne možete prijaviti
sami već morate moliti nekoga (Fakultet, Sveučilište ili trojicu kolega)
da vas prijavi, što je po mom mišljenju ponižavajuće. Mene je moj Fakulte
prijavio za nagradu, a zašto je nisam dobio ne znam (Povjerenstvo mi nije
niti javilo).

Ovakvo dijeljenje nagrada i problematično kandidiranje jasno kazuju da
staru proceduru treba mjenjati.
Nadam se da nismo ostali bez nagrade zbog toga što često kritiziramo funkcioniranje znanstvenog sustava i jer Povjerenstvo potječe još iz Primorčeva vremena.

Jednostavno ne mogu vjerovati da je Povjerenstvo podjelilo nagrade, a da je preskočilo Dejanov Nature rad (iako su svi znali za njega). Sramota. 

49 komentara… pročitajte ih ispod ili dodajte jedan

#1 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 11, 2010 u 09:49 Thumb up 1 Thumb down 0

NASA POSLA!?
Srecom kolega imate vise sansi podijeliti Nobela sa koautorima (1/3; 1/3; 1/3) nego dobiti priznanje od vlasite zajednice! :grin

#2 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 11, 2010 u 10:24 Thumb up 0 Thumb down 0

Zaboravio sam čestitati kolegi Volareviću na zasluženoj nagradi !
Njegov znanstveni rad je (po mojoj procjeni) jedan od najboljih u državi te mu na nagradi čestitam.

Na 1. Dragi kolega, moj jedini cilj je raditi dobru znanost u Splitu i imati hrvatski znanstveni sustav koji će funkcionirati po zapadnim uzusima.

#3 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 11, 2010 u 11:33 Thumb up 0 Thumb down 0

U Slobodnoj Dalmaciji od 8.10.2010. izasao je clanak pod naslovom “Zar je moguće da je sva naša pamet u Zagrebu? Rektor splitskog sveucilista koji je ujedno i clan odbora za nagrade je izjavio da “nije ni bilo predlozenika sa splitskog sveucilista”
Sad je jasno da je to notorna laz.
Evo kolega #2 je bio prijavljen za godisnju nagradu za znanost i ja sam bio prijavljen za nagradu za popularizaciju i promidzbu znanosti. Mislio sam da zbog svog rada na popularizaciji i promidzbi znanosti imam sanse za nagradu. Narocito sam ponosan sto sam jedan od zacetnika ideje za znanstvene kafice u Splitu i bio predavac na prvom znanstvenom kaficu u Splitu, te sam sa svojim timom demonstrirao prva vozila na vodikov pogon u Hrvatskoj u kojima su se gradjani i posjetitelji sajma male brodogradnje i sajma SASO mogli provozati. Ali je nagrada za popularizacijuznanosti u tehnickim znanostima dodijeljena tipicnom hrvatskom “znanstveniku” koji je do pozicije redovnog profesora u trajnom zvanju dosao sa samo 3 rada i to sva tri objavljena u domacem casopisu kojem je sam glavni urednik i jednu jedinu citaciju i to je samo-citacija (prema meni dostupnoj bazi podataka SCOPUS). Za usporedbu, u toj istoj bazi ja imam 40-ak objavljenih radova u svjetskim casopisima koji su citirani nekih 600 puta.
Trazio sam od predsjednika povjerenstva za tehnicke znanosti i od rektora splitskog sveucilista da mi objasne koje su kriterije koristili prilikom odabira predlozenika ali naravno nisam dobio smisleni odgovor.
Onda sam samo na brzinu provjerio znanstvenu produktivnost (broj radova i njihovu citiranost) clanova povjerenstva za tehnicke znanosti i Odbora za nagrade i dosao do zakljucka da se od “tipicno hrvatskih znanstvenika” ne moze ni ocekivati drugo nego da nagradjuju jedni druge. Sramota!

#4 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 11, 2010 u 13:48 Thumb up 0 Thumb down 0

Nima Splita do Splita!

#5 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 11, 2010 u 14:17 Thumb up 0 Thumb down 0

Na #3 Šteta za oboje kolega iz Splita. Kolega F. B. je što se tiče popularizacije tehničkih znanosti dao stvarno puno a ima i realizirana vozila na vodikov pogon. Možda je osnovna “pogreška” kolege što nije realizirao u Zagrebu tramvaj na vodikov pogon. Možda bi netko od članova Povjerenstav to primjetio :roll

#6 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 11, 2010 u 22:59 Thumb up 0 Thumb down 0

Imam i ja jednu anegdotu u vezi s nagradama za znanstveni rad, ovoga puta s Filozofskog fakulteta u Zagrebu (da ne bi Splitu pripala sva slava).

Godišnja nagrada Filozofskog fakulteta javno je priznanje koje se dodjeljuje istaknutim znanstvenicima i nastavnicima Fakulteta za znanstvena, umjetnička i stručna dostignuća u prethodnoj kalendarskoj godini. Na inicijativu pročelnika Odsjeka za filozofiju na kojemu sam zaposlen, kandidiran sam 2008. godine za tu nagradu svojom monografijom Aristotle on the Common Sense, objavljenu u izdanju Oxford University Press, 2007. godine. Nagradu sam iste godine i dobio.

Početkom 2010. godine, kad je trebalo napisati negativan izvještaj za moje napredovanje, ista monografija ocijenjena je, između ostaloga, kao studija koja “počiva na filologijskoj redukciji filozofijske tematike s gravidnim tekstualno-analitičkim i interpretativnim propustima. Osim nejasnoće oko temeljnih pretpostavki studije (…), studija sadrži filologijske propuste na rubu amaterske naivnosti i materijalno neistinite tvrdnje koje nužno zahtijevaju reviziju”.

Predsjednik stručnog povjerenstva koje je sastavilo negativni izvještaj za napredovanje ista je osoba na čiju je inicijativu isti taj rad predložen za Godšinju nagradu. Go figure.

Inače, spomenuta monografija počiva na doktorskoj disertaciji koja je 2004. primila Connington Prize iz područja antičke filozofije i povijesti ideja, koju svake tri godine dodjeljuje Sveučilište u Oxfordu.

Ništa nije dovoljno dobro za naše lokalne lučonoše, zar ne?

#7 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 11, 2010 u 23:43 Thumb up 0 Thumb down 0

Prvi rad je: radu u najboljem znanstvenom časopisu na svijetu -
Nature, u kojemu je kao jedini autor svoj rad objavio Dejan Vinković, sa splitskog PMFa. Takav znanstveni rezultat (pojedinačno autorstvo u tom časopisu) se, koliko je meni poznato, nikad nije desio u hrvatskoj povijesti (a rijedak je i u svijetu).

A valjda je upravo “problem” u tome što kolega nije stavio kojeg “lobistu” kao koautora, samostalno objavljianje u Natureu daje jednu vrlo uznemirujuću sliku onima koji to jednostavno nisu u stanju. Stoga kolegu treba staviti “u vrstu”, da ne odskače. Takvi su opasni.

A sada zaozbiljno – čim uhvatim vremena ću napisati pismo predsjedniku Josipoviću s prijedlogom da g. Vinkovića odlikuje Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića. Državni poglavar još ima neke od tih preostalih “monarhističkih” ovlasti, kao što je diskrecijska odluka o davanju odlikovanja, stoga ću mu predložiti da to pravo iskoristi. Mogu to i drugi sugerirati, dapače! To je iznimno postignuće, i Republika Hrvatska ga mora na primjeren način nagraditi.

#8 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 12, 2010 u 00:41 Thumb up 0 Thumb down 0

Koliko vidim sva trojica uvaženih znastvenika iz Splita koji nisu dobili nagradu, a trebali su, potpisnici su otvorenog pisma Senatu Sveučilišta u Splitu protiv ponovnog Pavićevog izbora za rektora. Bilo bi stvarno žalosno i jadno kad bi razlog nezalaganja rektora Pavića za kolege sa Sveučilišta bila osobna osveta za potpisivanje tog pisma.

#9 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 12, 2010 u 00:52 Thumb up 0 Thumb down 0

Dakle, najmanje dva znanstvenika sa splitskog Sveučilišta su propisno kandidirana, a prema izjavi rektora Pavića komisija nije imala na stolu nikoga iz Splita (osim kolegice nagradjene u kategoriji novaka). Ovo je već slučaj za Muldera i Scully.

“Jedan od važnijih razloga zbog kojih se na popisu nagrađenih ne nalaze znanstvenici Sveučilišta u Splitu Pavić vidi u činjenici da nije bilo predloženika (…) Pavić je dodao kako na Sveučilištu u Splitu djeluje dosta znanstvenika koji se mogu uspoređivati s nagrađenima te ih pozvao da se prijave na ovogodišnji natječaj koji je u tijeku.”

http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/117882/Default.aspx

#10 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 12, 2010 u 09:17 Thumb up 0 Thumb down 0

Ja sam takodjer bio duboko uvjeren da se rad u Nature koilege Vinkovića ne može preskočiti ali očigledno je i to moguće. Razlog?
Pa dva više dva je četiri (vidi #8).

Usput, usudi li se Odbor za dodjelu nagrada objaviti imena i CV svih kandidiranih osoba?

#11 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 12, 2010 u 10:26 Thumb up 0 Thumb down 0

NASA POSLA!?
Odbor za dodjelu državnih nagrada za znanost

- Na čelu Odbora za dodjelu državnih nagrada za znanost je predsjednik Sabora Luka Bebić, a članovi su:
- prof. dr. sc. PETAR SELEM, redoviti profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i predsjednik Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora,
- prof. dr. sc. IVAN PAVIĆ, redoviti profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Splitu i rektor Sveučilišta u Splitu,
- prof. dr. sc. DRAGICA KOZARIĆ KOVAČIĆ, redovita profesorica na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i redovita članica Hrvatske akademije medicinskih znanosti,
- akademik MILAN MOGUŠ, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti,
- prof. dr. sc. NADA ČIKEŠ-MIHELČIĆ, redovita profesorica na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu,
- prof. dr. sc. KREŠIMIR PAVELIĆ, znanstveni savjetnik Instituta “Ruđer Bošković” i dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti,
- prof. dr. sc. MARIO KOVAČ, sveučilišni profesor na Fakultetu za elektrotehniku i računarstvo Sveučilišta u Zagrebu,
- prof. dr. sc. JOSIP BALOBAN, redoviti profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu,
- prof. dr. sc. ANTUN TUCAK, redoviti profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku,
- prof. dr. sc. LUKA SOPTA, redoviti profesor na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci,
- prof. dr. sc. MARINA MILIČEVIĆ BRADAČ, redovita profesorica na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu,
- prof. dr. sc. MILJENKO GRGIĆ, redoviti profesor i bivši dekan Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu

#12 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 12, 2010 u 17:11 Thumb up 0 Thumb down 0

na#11
Nedostaje u Odboru i ime Ministra.
“Odbor čine: predsjednik Hrvatskoga sabora, koji je ujedno i predsjednik Odbora, ministar znanosti, obrazovanja i športa i 12 članova iz reda istaknutih znanstvenih djelatnika. Mandat Odbora traje četiri godine.»
U Odboru nema nikoga iz prirodnih ni biotehničkih znanosti, 5 iz humanističkih znanosti, 4 iz medicinskih, 2 iz tehničkih i 1 iz društvenih. Do Primorca ministri znanosti su pazili na zastupljenost svih šest područja znanosti u prijedlozima sastava Odbora Hrvatskom saboru, a Primorac je to dva puta zanemario. Kad je to prvi put učinio uputio sam pismo V. Šeksu, tada predsjedniku Hrvatskog sabora i ovog Odbora, upozoravajući na tu disproporciju. On mi je brzo odgovorio, zahvalio se i rekao da je moje pismo proslijedio Primorcu. Kad je drugi put to Primorac učinio ( u novom Odboru promijenio je samo dvoje ) pisao sam L. Bebiću, ali od njega ni od Primorca ni glasa a ni promjene u sastavu Odbora.

#13 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 12, 2010 u 19:05 Thumb up 0 Thumb down 0

Na #11
Interesantan je sastav ovog Odbora. Bas nitko iz prirodnih znanosti, niti iz matematike.
No nije to nista novo. I prethodni sastav Odbora bio je takav.
Prije toga bez izuzetka svi Odbori imali su po dvoje iz svakog od šest znanstvenog područja.

#14 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 12, 2010 u 20:25 Thumb up 0 Thumb down 0

Na #13 Interesantan je i dobrni sastav Povjerenstva samo brzim i letimičnim pregledom vidi se jedan 87-godišnjak, 86-godišnjak, 76-godišnjak, 74- godišnjak… Kako od takvih ljudi očekivati da prepoznaju novine u suvremenoj znanosti i tehnologiji. No comments :roll

#15 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 12, 2010 u 20:56 Thumb up 0 Thumb down 0

na 12
Kolega, ključni ljudi u gotovo svim primorčevim povjerenstvima bili su njegovi ortaci ili njemu vjerne sluge.
Iako je primorac službeno “sjašio” s vlasti još se osječa njegov utjecaj u hrvatskom znanstvenom jadu. Sva su povjerenstva u drzavi još iz njegova mandata. Od UKFa do svih povjerenstava.

Ne nagrađivanje Vinkovića je najočitiji primjer: ili 1. nestručnosti (jer ako ne znaju koliko vrijedi Nature papir onda su u Povjerenstvu nestručne osobe) ili 2. bahatosti i zloće (možemo što nas volja i koga nas volja. uopće ne marimo za vaše prijedloge i pažljiva pojašnjenja).

#16 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 13, 2010 u 12:49 Thumb up 0 Thumb down 0

#na 13
Vas “letimicni pogled” na starost “Odbora” Vam nije neki argument, stovise govori vise o Vasem integritetu nego o orgumentima o (ne)objektivnim nagradama za znanost

#17 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 13, 2010 u 12:51 Thumb up 0 Thumb down 0

ispravak
komentar pod #16 se odnosi na komentar #14

#18 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 13, 2010 u 13:52 Thumb up 0 Thumb down 0

Na #17 To je kolega vaše mišljenja a ja stojim iza svojega i zahvaljujem sa na vašem komentaru. Itekako je to jak argument ako vama nije, to govori isto tako o vašem integritetu.

#19 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 13, 2010 u 14:14 Thumb up 0 Thumb down 0

#na 18
poznajem i poznavao sam godisnjake koji su uspjesni u znanosti bez obzira sto su prema Vasim “kriterijima” van znanosti jer imaju 87 ili > godina…

Evo kako razmislja jedna od njih:

“At 100, I have a mind that is superior — thanks to experience — than when I was 20,” “I should thank Mussolini for having declared me to be of an inferior race. This led me to the joy of working, not any more unfortunately, in university institutes but in a bedroom,”

#20 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 13, 2010 u 14:29 Thumb up 0 Thumb down 0

Na # 19 Poštovani kolega i ja poznajem i sada ih znam i iznimno cijenim takve osobe, ali dopustite mi da među ovima gore na listi ne vidim te o kojima vi govorite.
Ako je potrebno mogu ih imenovati a malo bolji analitičari će pretražite baze podataka o njihovim radovima i potvrditi to. Nisam generaliziraoa ali konkretno o gore navedenim mislim tako. Volio bih da grješim je me čudi da ne mogu ili nisu mogli ili htjeli prepoznati stvarno znanstvenu izvrsnost i u radovima nekih gore navedenih kolega ;)

#21 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 13, 2010 u 15:13 Thumb up 0 Thumb down 0

# na 20
bilo bi bolje da ste naveli neke konkretne i objektivne cinjenice na osnovu cega izvlacite zakljucak da XX ili XY nisu kvalificirani za izbor godisnje nagrade za znanost. Suprotno tome Vi ste kontradiktorni u svojim izjavama i cinjenicama.

#22 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 13, 2010 u 15:51 Thumb up 0 Thumb down 0

Na #11:

Ako se ne varam, Odbor za državne nagrade (Saborski) u pravilu samo daje blagoslov već selektiranom prijedlogu.

Selekciju i stvarni peer review postupak provode stručna povjerenstva MZOŠ-a.

Primjerice, Stručno povjerenstvo za prirodne znanosti ima sastav (2008-2012)

1. prof. dr. sc. Krešimir Pavelić, predsjednik Stručnog povjerenstva
Institut „Ruđer Bošković“ u Zagrebu
2. dr. sc. Biserka Kojić Prodić, zamjenica predsjednika
Institut „Ruđer Bošković“ u Zagrebu
3. prof. dr. sc. Jasna Ban, Prirodoslovno-matematički fakultet,
Zavod za molekularnu biologiju, Sveučilišta u Zagrebu
4. prof. dr. sc. Antonije Dulčić, Prirodoslovno-matematički fakultet,
Zavod za Fiziku Sveučilišta u Zagrebu
5. akademik Ivan Gušić, Prirodoslovno-matematički fakultet,
Zavod za geologiju Sveučilišta u Zagrebu
6. akademik Vladimir Paar, Prirodoslovno-matematički fakultet,
Zavod za Fiziku Sveučilišta u Zagrebu
7. prof. dr. sc. Maja Pavela Vrančić, Prirodoslovno-matematički fakultet
Sveučilišta u Splitu
8. prof. dr. sc. Nikola Sarapa, Prirodoslovno-matematički fakultet,
Matematički odjel, Sveučilišta u Zagrebu
9. prof. dr. sc. Đurđica Ugarković, Institut „Ruđer Bošković“ u Zagrebu

Mislim, da eventualne kritike valja uputiti na ovo povjerenstvo, ne na saborski odbor.
Usput, u gornjem sastavu ima dosta renomiranih znanstvenika što osigurava kompetentnost no ne a priori i korektnost.

-bg-

#23 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 13, 2010 u 16:08 Thumb up 0 Thumb down 1

Na #0:

Poštovani kolega, ponajprije iskrene čestitke na vašem radu kao i kolegi Dejanu Vinkoviću za rad obavlje u Nature-u.

Dopustite da uz čestitke i dobre želje za buduće uspjehe primjetim i sljedeće:

1. čini mi se neprimjereno da vi kao autor i kandidat osobno izlazite s tvrdnjom da su vaš Vinkovićev rad najbolji radovi u rh u prošloj godini.

Tko je to stručno utvrdio? Jesam li nešto propustio?

Činjenica da su radovi publicirani u visokoimpaktnim časopisima ne govori puno o njima samima (osim što su prošli vrlo strogu selekciju). Ako bi publikacija u, recimo, Science-u odmah značila kvalitetu i automatski garantirala nagradu – onda bi taj posao mogla obaviti neka (niža) tajnica ministarstva.
Ovim ne tvrdim da vaši radovi nisu najbolji u RH – ali kolega, za Boga, pa ne možete vi sami ocjeniti i proglasiti vaš rad najboljim.

Osobno vjerujem da ćete i vi i kolega Vinković u sljedećoj godini-dvije zasigurno biti nagrađeni državnom nagradom.

-bg-

#24 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 13, 2010 u 16:13 Thumb up 0 Thumb down 0

#na 22
hvala kolega na informacijama.
Pozvao bi kolegicu Ugarkovic koja je aktivni clan ovog portala da komentira ovakav izbor iz prve ruke.

#25 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 13, 2010 u 16:42 Thumb up 1 Thumb down 0

U ovoj diskusiji nije bitan rad kolege iz #0 ili rad objavljen u Nature – bitni su kriteriji koje povjerenstva primjenjuju u evaluaciji predlozenika i bitne su kompetencije povjerenstava. Od predsjednika Stručnog povjerenstva za područje tehničkih znanosti dobio sam slijedeci odgovor u vezi kriterija koji su koristeni u evaluaciji:
“kao i uvijek kriteriji za izbor su recenzije neovisnih recenzenata” !?
Koliko su povjerenstva, “nezavisni” recenzenti i oni koji dobijaju nagrade umreženi je ključno pitanje. Ja kao “newcomer” koji nikome ne duguje usluge to vidim kao jedan zatvoreni krug. To se lijepo vidi prilikom svakog dogadjanja u znanosti od izbora rektora, do ocjenjivanja projekata, do dodjele sredstava za opremu… Uvijek je isti kljucni problem. Zasto bi nagrade bile izuzetak.

#26 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 14, 2010 u 09:45 Thumb up 0 Thumb down 0

Malo analizirajte sastave svih tijela u MZOS-u pa i u cijeloj drustvenoj sferi. Naci cete da se mnoga imena ponavljaju. Rijec je ocito o “provjerennim kadrovima” kojima profesionalna i druga etika nije bas najjaca strana. Ali su zato spremni slusati “sugestije”.

#27 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 18, 2010 u 10:16 Thumb up 0 Thumb down 0

pojašnjenja na 23. i 15.
UZ #23.
Poštovani kolega, kao što ste skrenuli pozornost primarno sam pisao o radu kolege Vinkovica, a potom i o mojem radu (gledajući ih po istim kriterijima: impact factor i citati). Htjeli to ili ne hr znanstvenici, u inozemstvu, u najboljim institucijama ljudi se primarno hvale radovima u najboljim časopisima (i na temelju toga dobivaju pozicije i projekte).

Ako mislite da je MZOŠovo Povjerenstvo našlo kompetentnije recenzente nego su bili Nature-ovi varate se.

Mislim da bi tajnica u ministarstvu, ukalkulirajući IF i citate (+ još koji parametar) objektivnije i poštenije podjelila nagrade.
Tada bi djeljenje nagrada bilo transparentno, a svi hr znanstvenici bi se borili objaviti rad u što boljem časopisu (što bi bilo super).

Ako maknemo donekle objektivne, međunarodne pokazatelje kvalitete ostaje nam jedino domaća kuhinja (nadam se da to ne želite).

Moj rad objavljen je u časopisu impacta 24. Do sada je citiran 104 puta (od istraživačkih grupa koje me niti znaju-niti poznaju).
Znate li Vi koji uspješniji hr rad u prošloj godini ?

Što se tiče nagrade u budućnosti, meni (ne znam za kolegu Vinkovića) je ovo prvo prijavio (jer ranije nisam imao ovakav rad). Ove godine, iako imam radu u časopisu IF 14 neću se prijaviti.
Čekat ću bolji rad i novo Povjerenstvo (ovo se nije udostojilo ni obavijestiti moj Fakultet o ishodu prijedloga = nepristojno i bahato).

UZ KOMENTAR BR. 15.
U mnogim povjerenstvima sjede domaći “kuhari” ali i časni i pošteni znanstvenici, stoga sam generalizirajući u tom komentaru pretjerao, te se ispričavam svim kolegama koje pošteno i po savjesti rade svoj posao.

#28 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 18, 2010 u 14:16 Thumb up 0 Thumb down 0

Na #27

Godišnja nagrada za znanost “Podjeljuje se za osobito znanstveno dostignuće, znanstveno otkriće i primjenu rezultata znanstvenoistraživačkog rada”.

U jednom od prethodnih natječaja bio sam recenzent jedne uspješne kandidature. Osim životopisa i cjelokupne znanstvene aktivnosti pristupnika/pristupnice, trebao sam komentirati i kako su se TRI izuzetna rada, objavljena te godine u vrhunskim časopisima, uklopila u cjelokupnu znanstvenu aktivnost pristupnika/pristupnice i da li su dala jednu zaokruženu i konačnu sliku o datoj znanstvenoj problematici.
Dakle, ne radi se tu isključivo, ili čak uopće, o nagradi za objavljeni članak u časopisu najvišeg impakt faktora koji će, što se može pokazati i netočnim, biti jako puno citiran (a to se i ne može znati u vrijeme natječaja), već su kriteriji malo širi.

Uz dužno poštovanje i čestitke za Vaš rad napravljen u suradnji s američkim kolegama uglavnom u Americi, mislim da je, najblaže rečeno, neukusno s Vaše strane protestirati što niste dobili godišnju nagradu jer ju je u Vašem području dobio kolega Volarević iz Rijeke.

U svijetu postoje mnoge institucije koje svoje znastvenike novčano nagrađuju za radove objavljene u prestižnim časopisima. Nije mi, međutim, poznato da se bilo gdje u svijetu zbog toga inzistira na dodjeli državnih nagrada ili čak najviših državnih odličja, te očekuju javne čestitke ministara i predsjednika država.

#29 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 18, 2010 u 16:11 Thumb up 0 Thumb down 0

Na #22-24

Povjerenstvo za prirodne znanosti dodjeljuje 3 godišnje nagrade za znanost za ukupno 5 područja (matematika, fizika, kemija, biologija, geologija/oceanologija). Zato se relativno rijetko događa da se dvije nagrade u jednoj godini dodjele istom području, npr. fizici. Prošle godine je fizika, ako se dobro sjećam, imala trojicu kandidata: dr. Hrvoja Buljana, dr. Milorada Miluna i dr. Dejana Vinkovića. Povjerenstvo je nakon primljenih recenzija (2/kandidatu) tajnim glasovanjem izabralo trojicu kandidata: fizičara (dr. Buljan), te biologa i matematičara.

Povjerenstvo ima 11 članova, a ne 9 kako je navedeno u #22. Članovi koji nedostaju u #22 su:

10. prof. dr. sc. Ivana Weygand Đurašević, Prirodoslovno matematički fakultet,
Zavod za biokemiju, Sveučilišta u Zagrebu
11. prof. dr. sc. Ratimir Žanetić, Kemijsko tehnološki fakultet
Sveučilišta u Splitu.

#30 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 18, 2010 u 20:39 Thumb up 0 Thumb down 0

na #29
Koje promjene u sustavu dodijeljivanja nagrada biste Vi predložili kako bi se on poboljšao?

#31 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 18, 2010 u 21:10 Thumb up 0 Thumb down 0

Na #29:

Povjerenstvo ima 11 članova, a ne 9 kako je navedeno u #22

Moja isprika. U žurbi nisam zahvatio kod kopiranja posljednja dva imena koja su bila na drugoj stranici. Inače, odluke i sastav svih odbora je na webu MZOŠ-a.
Hvala na ispravku.

-bg-

#32 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 19, 2010 u 10:11 Thumb up 0 Thumb down 0

Na #30

Mislim da bi trebalo poboljšati recenzentski postupak. Naime, recenzije su gotovo u pravilu pozitivne za sve kandidate i zato nisu od velike pomoći odboru. Mislim da bi pomoglo da recenzije za sve kandidate iz istog područja (npr. fizika) rade isti recenzenti (npr. trojica) koji bi onda ne samo procijenili dosege svakog kandidata, već ih i međusobno usporedili, te na taj način dali konkretniju preporuku odboru.

#33 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 19, 2010 u 12:46 Thumb up 0 Thumb down 0

# na 32
bilo bi zanimljivo vidjeti recenzije za kolegu Vinkovica

#34 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 19, 2010 u 20:02 Thumb up 0 Thumb down 0

na #32
Puno hvala na odgovoru – baš sam i ja razmišljao o tome da nema prevelike koristi od ovakvih recenzija (ako je čovjek ozbiljan kandidat za nagradu, ne vidim kako bi mogao dobio negativnu recenziju).

Možda bi pomoglo da sve bude isto kao dosad (po dva recenzenta su sada, pretpostavljam, iz istog područja kao i kandidat) s tim da ostali recenzenti dobiju i životopise svoh protukandidata (svi fizičari za sve fizičare itd.). Tada jedno pitanje može biti – smatraju li da je neki od protukandidata (i koji) možda bolji od onog kojem su oni glavni recenzent (što bi donekle otežalo posao recenzentima – ali bi taj posao bio puno korisniji).

Sorry što davim ako ste to već pokušali.

#35 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 20, 2010 u 00:03 Thumb up 0 Thumb down 0

Posto se ovdje radi o izboru potrebno je imati jasne kriterije po kojem ce se taj izbor tj. usporedjivanje jednog ili vise kandidata vrsiti. Nedostatak i netransparentnost kriterija ostavlja prostor za muljanja i dodjelu nagrada po geografskim, plemenskim, prijateljskim, i inim neprimjerenim kriterijima. Radi cega ova povjerenstva kriju kriterije? Kako je moguce da drzavnu nagradu u tehnickim znanostima dobije netko tko nema ni jedan jedini rad u CC casopisima? Da se razumijemo ne mislim da bi to trebao biti jedini kriterij ali bi se sigurno trebao uzeti u obzir.

#36 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 20, 2010 u 11:05 Thumb up 0 Thumb down 0

na 35, 29 i 28.
Na 35.
Kao i kolegu u postu 35 najviše me smeta ne postojanje jasnih kriterija, tako da se može što se god kome učini zgodnim, pa tako, bez objašnjenja odbiti rad objavljen u Nature.
Moje je mišljenje da je kolegu Vinkovića Povjerenstvo ove godine nepravedno oštetilo (umjesto da ga honorira i na taj način pokaže svima objvite u Nature i mi vam skidamo kapu).

Budući da postaje jasno da se ne gleda samo rad objavljen u prethodnoj godini već i drugi parametri, nužno je znati koji su to drugi parametri (da pristupnici mogu obrazložiti i te druge parametre), te da u druge parametre ne spada npr. prijateljstvo s članom povjerenstva.
Ako se pak nagrada dodjeljuje za neke druge zasluge (što postaje slično nagradi za životno djelo), a ne za rad u prethodnoj godini, mislim da je ne treba zvati godišnjom nagradom (već nagradom za znanost ili sl.). Mišljenja sam da nagrada treba biti godišnja i da 80% težine te nagrade treba nositi kvaliteta rada iz te godine (jer što je zn. rad ako nije “znanstveno dostignuće, znanstveno otkriće…”).

Na 29. Hvala kolegici na ljubaznom pojašnjenju.
Bilo bi korektno da su predloženici dobili takav ljubazan odgovor i pojašnjenje od povjerenstva.
Iz pravila treba biti jasno je li nužno da iz svakog područja bude po jedan nagrađeni, jer mislim da nije dobro ako se nekog kandidata mora nagraditi samo zato što je u području u kojem nema konkurencije te godine.
Podržavam i kolegičin stav iznesen u postu 32.

Na 28.
U svim gornjim postovima sam prigovarao na proceduru, a moj znanstveni rad isticao kao primjer (i magnet za negativne komentare ovdje na connectu, i na moj osobni mail). Kolegi Volareviću sam i čestitao, te mislim da je zasluženo dobio nagradu. Nagradu je dobilo više kolega, a nejasno je zašto se u jednom području dodjeljuju tri, a u drugom dvije nagrade. Argumentirano pojašnjenje Povjerenstva bi utišalo svaku kritiku, no vjerovatno pravih protu-argumenata nema (možda su i sami zatečeni s previdima koje su učinili).

Zašto je moje argumentirano krizitiranje procedure “neukusno”? U niti jednom postu nisam tražio nagradu za sebe, samo sam pitao zašto rad visokog impacta (npr. Nature) nije nagrađen.
Što vas smeta u tome da je moj rad znatnim dijelom napravljen u Americi. Je li zato manje kvalitetan? Ako vas pak zanima što sam naprvio u SPlitu i za splitsku znanost rado ću Vam kazati.
Znate zašto sam rad naprvio u Americi?, zato što 1. u Splitu (za razliku od kolega u Zagrebu, Rijeci i Osijeku) nemam mogućnost raditi s miševima i 2. zato što sam u to vrijeme imao najlošije financirani projekat u državi. I ovom prilikom zahvaljujem Američkom društvu koje je kroz stipendiju Fulbright pomoglo moj rad u USA.
Meni prigovarate jer je rad uglavnom napravljen u Americi, a vjerovtno Vinkoviću jer je sve odradio u Splitu.
Siguran sam da je Vinković bio npr. na IRB-u umjesto na splitskom PMFu da bi dobio nagradu.

Cijela procedura treba biti transparentna inače će i u buduće biti (kako je prof. A. Marušić za t-portal rekla) poput crne kutije u koju nešto uđe i iziđe, a nitko ne zna što se tamo dešava.

#37 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Srpanj 30, 2011 u 13:57 Thumb up 2 Thumb down 0

Objavljena je lista dobitnika državnih nagrada za 2010. godinu. Čestitke svim dobitnicima, sa željom da im nagrada bude motiv za još bolji i predaniji rad u znanosti :)

Nažalost, ne mogu ne primijetiti očitu činjenicu da je Stručno povjerenstvo za područje prirodnih znanosti uglavnom (9 od 11 članova) sastavljeno od uvaženih znanstvenika sa samo dvije institucije (IRB i PMF ZG), dok su svi laureati u prirodnim znanostima (5 od 5) upravo sa te dvije institucije. Što znači da su dvoje preostalih članova, koji nisu bili u sukobu interesa, davali mišljenje o predloženicima odnosno odlučivali o nominacijama (naravno, ako se sukob interesa tretirao na pravi način).

Očito je da je veličina i opseg hrvatskog znanstvenog prostora premala da bi se izbjegavao sukob interesa. Ne vidim razloga zašto se ne bi odlučivanje povjerilo netkom tko nije u sukobu interesa, a to su npr. vrhunski hrvatski znanstvenici u inozemstvu (barem u egzaktnim znanostima tipa prirodne, tehničke, biomedicinske znanosti).

#38 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Srpanj 30, 2011 u 14:53 Thumb up 1 Thumb down 0

Na # 37

Predsjednik Stručnog povjerenstva K. P. je sa Sveučilišta u Rijeci.

#39 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Srpanj 30, 2011 u 16:39 Thumb up 2 Thumb down 0

Na #38
Rečenica je tendenciozno neprecizna. Budući da je K.P. daleko najveći dio svog profesionalnog života bio na IRB-u (i tamo je bio kad je imenovan za predsjednika povjerenstva 14. srpnja 2008.), a tek odnedavno je na Sveučilištu u Rijeci, trebalo je reći:
“Predsjednik Stručnog povjerenstva K.P. doduše jest sa IRB-a, ali je sada na Sveučilištu u Rijeci.”

#40 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Srpanj 30, 2011 u 21:03 Thumb up 0 Thumb down 0

na #38

To ne mijenja činjenicu da je izrazita većina odbora bila u sukobu interesa kod ovogodišnjeg odlučivanja. Nije mi jasno da li je i kako bilo moguće izbjeći sukob interesa u ovakvoj distribuciji laureata i članova odbora.

#41 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Srpanj 31, 2011 u 01:32 Thumb up 2 Thumb down 0

Na #40
Naravno, nikako. Ali malo je pogrešno shvaćanje da je IRB i PMF jedno te isto (iako to možda izgleda tako iz Spita – sve je to Zagreb, svi su oni jedno). Zapravo, tu se vjerojatno radi o “dealu”: mi ćemo vaše, ako ćete vi naše.
No šalu na stranu, ipak je činjenica da u Zagrebu ima (brojčano, ne u postotku) više onih koji u našoj jadnoj sredini zaslužuju nagradu, nego što ih je izvan Zagreba. Kad je već tako, tužno je da se lani nije uočio izuzetan uspjeh onih izvan Zagreba.

#42 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Kolovoz 2, 2011 u 15:11 Thumb up 3 Thumb down 1

Već treću godinu za redom nitko iz Splita nije nagrađen godišnjom nagradom za znanost ili nagradom za popularizaciju znanosti. Sveučilište u Splitu je ipak drugo po veličini i neproporcionalno veliki broj nagrada odlazi u Zagreb. Da se razumijemo, nisam za to da se nagrade dodijeljuju po geografskom ključu već isključivo po ključu izvrsnosti. Činjenica je da je u zadnjih par godina bilo značajnih iskoraka splitskih znanstvenika, ali su bili ignorirani u našem sustavu dodjele nagrada. Kao primjer navest ću Dejana Vinkovića sa PMF-a koji je u 2009. objavio rad u prestižnom časopisu Nature i to kao jedini autor. Tako nešto je nezapamćeno u hrvatskoj znanosti. Kolega Janoš Terzić je te iste godine bio ko-autor na radu koji je bio objavljen u isto tako prestižnom časopisu Science. Njegov doprinos hrvatskoj znanosti je također prošao nezapaženo od strane odbora i povjerenstava za nagrade. Nemam kompletnu informaciju tko je sve ove godine bio nominiran, ali znam da su bili nominirani kolega Ivica Vilibić sa Instituta za oceanografiju i ribarstvo koji je prošle godine imao čak 5 radova objavljenih u časopisima koji se indexiraju u Web of Science, te kolegica Željka Fuchs sa PMF-a koja je preporodila Festival znanosti u Splitu (i koja je za to dobila posebno priznanje Slobodne Dalmacije).
Ove godine godišnju nagradu za znanost iz područja prirodnih znanosti dobila su tri znanstvenika iz Zagreba i to:
dr. sc. NEVENKO BILIĆ, znanstveni savjetnik Instituta “Ruđer Bošković” u Zagrebu,
prof. dr. sc. KRISTIAN VLAHOVIČEK, izvanredni profesor Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, i
prof. dr. sc. ZORAN VONDRAČEK, redoviti profesor u trajnom zvanju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Nesumnjivo se radi o vrsnim znanstvenicima. No pogledajmo njihov ukupan znanstveni opus i usporedimo ga s kandidatom iz Splita. (Za usporedbu sam koristio bazu podataka SCOPUS jer mi je ta dostupna kad nisam na fakultetu).
Dr. Bilić, ima 52 izlistana rada počevši još od 1978. Ti radovi su citirani 268 outa (ne računajući samo-citacije). Njegov h-faktor je 5 (što znači da je 5 njegovih radova citirano barem 5 puta). Međutim u 2010. godini (za koju je dobio godišnju nagradu za znanost) Dr. Bilić nema ni jedan jedini objavljeni rad (a u 2009. jedan).
Prof. Vlahoviček ima 36 izlistanih radova (počevši od 1998) koji su citirani 402 puta. Njegov h-faktor je za hrvatske prilike respektabilnih 12. U 2010. godini ima objavljenih čak 5 radova (zapravo 4 rada i jedan ispravak).
Prof. Vondraček ima 26 izlistanih radova koji su citirani 131 put. Njegov h-faktor je 6. U 2010. imao je dva objavljena rada (u casopisima s relativno malim impakt faktorom, <1).
Dr.sc. Vilibić, koji je bio nominiran, ima 54 izlistana rada koji su citirani 194 puta. Njegov h-faktor je 8. U 2010 imao je 5 objavljenih radova (od čega jedan na području scientometrije, dakle ne direktno iz znanstvenog područja, ali zato dva rada u časopisima s relativno visokim impakt faktorom koji spadaju u top 10% u svom području.
Dakle jedna ovako površna analiza pokazuje da kandidat iz Splita nije ni malo lošiji od ovogodišnjih laureata. Njegov jedini hendikep je izgleda što je iz Splita i u povjerenstvu nije imao tko za njega glasovati.
Napominjem da je ova moja analiza površna, ali zar povjerenstvo nije trebalo napraviti detaljniju analizu. Zašto je ta analiza tajna? Ja ne tvrdim da je broj radova i njihova citiranost jedini kriterij, pa ni presudni. Ali može li se znati koje kriterije koriste povjerenstva za nagrade. Prosle godine sam trazio od predsjednika povjerenstva za nagrade u tehnickim zanostima kriterije po kojima su odlucivali i dobio sam odgovor da su kriteriji recenzije nezavisnih recenzenata. !? Kontaktirao sam i nekoliko clanova povjerenstva i dobio isti ili slican odgovor.
Mislim da su kolege pod brojem #37 i #41 u pravu kad kazu da se radi o dogovoru i flagrantnom sukobu interesa.

#43 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Kolovoz 2, 2011 u 18:02 Thumb up 2 Thumb down 0

Na #42: Postavlja se pitanje, je li uopće itko kandidirao navedene kolege koje spominjete. Naime, sustav dodjeljivanja Nagrade za znanost provodi se po principu natječaja, pri čemu pojedinci trebaju biti nominirani od strane neke znanstvene ustanove, institucije, grupe znanstvenika i sl. Zato ova Nagrada ne jamči izbor najboljih (po bilo kojem kriteriju, pa i kriteriju Vaše analize), već eventualno najboljih između relativno malog broja kandidiranih pojedinaca. Ukoliko je moja informacija točna, za dodjelu protekle Godišnje nagrade za popularizacije znanosti nitko iz Splita nije čak bio niti kandidiran! Ipak, čini mi se da ta činjenica ponajprije govori o toj sredini (s čije strane bi trebale dolaziti prijave), a manje o “sukobima interesa” i lobiranjima unutar Povjerenstava (što nesumnjivo, također postoji).

#44 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Kolovoz 2, 2011 u 19:18 Thumb up 0 Thumb down 0

na #43.
Svi koji sam naveo i prosle i ove godine su bili nominirani/kandidirani od strane njihovih institucija. Zapravo barem te informacije ja imam.

#45 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Kolovoz 2, 2011 u 19:38 Thumb up 1 Thumb down 0

Na #44: Ja sam se referirao na dio Vašeg komentara o Godišnjoj nagradi za popularizaciju znanosti i ukoliko su zaista bili kandidirani u toj kategoriji, onda ste svakako u pravu.

Međutim, iskoristit ću ovu priliku i za kratku nadopunu mojeg ranijeg komentara. Naime, nerijetko sam slušao prigovore od znanstvenika i nastavnika s mojeg Sveučilišta, kako su upravo njihov rad i doprinosi najmanje valorizirani upravo u lokalnoj sredini ili matičnim ustanovama (koji su ponajviše pozvani kandidirati zaslužne za pojedine nagrade). E sad, je li razlog u tome sasvim prizeman u obliku “tipičnog hrvatskog jala”…

#46 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Kolovoz 2, 2011 u 20:34 Thumb up 2 Thumb down 1

Ja sam prosle godine bio nominiran bas za popularizaciju znanosti.
Ove godine je bila nominirana isto Zeljka Fuchs. U to sam isto prilicno siguran, jedino ako je nesto zapelo sa nominacijom ili postom.
Kolege Vinkovic i Terzic su bili nominirani prosle godine za godišnju nagradu za znanost (to ne mogu znati sa 100% sigurnoscu) a ove godine kolega, Vilibic.
Naravno, uvijek postoji mogucnost “tipicnog hrvaskog jala” u matičnoj ustanovi pa prijava nije isla iz tko zna kojeg razloga. Ostavljam tu mogucnost. Ali u mom slucaju prosle godine pouzdano znam da je povjerenstvo razmatralo i moju nominaciju ali se odlucilo za kandidata koji u svom znanstvenom opusu ima samo 4 rada izlistana u bazi podataka SCOPUS od čega je jedan editorijal u časopisu kojem je on glavni urednik, te još dva rada (jedan pregledni i jedan recimo znanstveni) u tom istom časopisu koji sam uređuje. Svi njegovi radovi zajedno imaju 0 (slovima nula) citacija (ne računajući samocitacije autora i koautora). Dakle nitko ih nije našao dovoljno dobrim ili interesantnim, da bi ih koristio u svom radu. Sa znanstvenog aspekta takvi radovi su bezvrijedni. Za usporedbu, mojih 43 rada su izlistana u SCOPUS bazi podataka i citirani su čak 750 puta (ili u prosjeku više od 17 puta po radu). Ne kazem da je broj radova i njihova citiranost presudan faktor za dodjelu nagrade za popularizaciju znanosti ali razlika u kvaliteti je bila toliko ocita da je povjerenstvo to moralo primijetiti. Uz svo duzno postovanje, ne moze nagradu za popularizaciju znnanosti dobiti netko tko se znanoscu opce ne bavi.
Ali skrenuli smo s teme, a to je nepostojanje kriterija za dodjelu nagrada, konflikt interesa, umrezenost, dominacija zagrepcana u povjerenstvima, lobiranja, dogovori

#47 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Kolovoz 2, 2011 u 21:22 Thumb up 2 Thumb down 1

Na # 42

Dr. Bilić, ima 52 izlistana rada počevši još od 1978. Ti radovi su citirani 268 outa (ne računajući samo-citacije). Njegov h-faktor je 5 (što znači da je 5 njegovih radova citirano barem 5 puta).

Poštovani kolega,

izborom proizvoljne baze podataka možete stvarnost podosta iskriviti. Baza SPIRES, relevantna baza za područje High Energy Particle Physics, Astroparticle Physics and Cosmology, dakle, za područje djelatnosti dr. Bilića, daje sljedeće podatke (negdje od 1973 do danas:

Analizirano 58 publiciranih radova

Ukupna cititranost 1263 citata

Prosječna citiranost 22 citata po radu

h – index 17

Bazu SPIRES rabe sve renomirane svjetske institucije, od CERN-a do Cornella – ne radi se dakle o nekom čudnom izboru koji nekomu odgovara već je to standard. Ranije sam u postovima objašnjavao da u standardnim bazama može do trećine citata biti neregistrirano zbog preprintiranja na bazi ArXive.

Da ne tumačim naširoko, tvrdim da je dr. Bilić renomirani znanstvenik – njegov najcitiraniji rad iz 2002. ima 450 citata. S druge strane, apsolutno visoko cijenim uspjehe splitskih (radije bih rekao dalmatinskih) znanstvenika – na kraju krajeva, osjećam se puno više ‘dalmatinskim’ nego ‘zagrebačkim’ znanstvenikom.

Možebitne nesklapnosti u odlukama komisija nebi smjele stvarati jaz između zagrebačkih i dalmatinskih znanstvenika – nesklapnisti treba osuditi i odstraniti u budućnosti.

-bg-

#48 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Kolovoz 2, 2011 u 23:39 Thumb up 1 Thumb down 1

Nigdje nisam ni napisao da kolega Bilic nije vrsni znanstvenik. Dapace.
Nigdje nisam napisao da je SCOPUS baza podataka koja bi se trebala koristiti za evaluaciju. Ja sam je koristio jer je to jedino sto mogu koristiti dok sam na putu.
Nemojmo sad ulaziti u diskusiju koje su baze podataka najbolje, najkompletnije, najznanstvenije, itd. O tome je bil odosta diskusija i napisano radova (neke sam cak i procitao). To nije poanta ove diskusije.
Poanta je da sam napravio povrsnu analizu (ne tendecioznu kako mi vi imputirate) kojom nisam zelio pokazati tko je bolji a tko losiji znanstvenik nego samo da kandidat iz Splita nije bio nista losiji od kandidata iz Zagreba. Isto tako i lani.
Volio bih vidjeti kakvu je analizu napravilo povjerenstvo za nagrade.

#49 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Kolovoz 3, 2011 u 01:30 Thumb up 1 Thumb down 0

Na # 48

Ma, kolega, nema govora da bih smatrao vaš post tendencioznim. Htio sam samo istaknuti da NB u relevantnoj bazi puno bolje ‘stoji’. Ništa više. S vama se, inače, potpuno slažem.

Prethodni post:

Slijedeći post: