Postotak (više) i visoko obrazovanih u Hrvatskoj

Ana Bedalov (Brussels, Belgium), 4. Studeni 2008.

rubrika: Nekategorizirano

Danas je u Večernjem listu objavljen članak Diplomu ima 18 posto Hrvata . Članak donosi procjenu postotka građana s visokom i višom stručnom spremom u 2007. Mislim da je ovaj podatak zanimljiv jer se često u raspravama na ovom Portalu barata s brojkom od 7% ? visko obrazovanih Hrvata. 


U članku je glavna je usporedba napravljena s podacima od zadnjeg popisa stanovnistva 2001.g. Tada je u Hrvatskoj medju građanima starijim od 15 godina bilo samo 11,8 % s visokom i višom stručnom spremom, procjene su znatno optimističnije za prošlu godinu 2007. Udio iznosi 18,05 % visoko (i više) obrazovanih u populaciji od 25 do 64 godine. Zanimljivo bi bilo vidjeti i koliki su udjeli u broju visokoobrazovanih u razvijenim Evropskim zemljama?

29 komentara… pročitajte ih ispod ili dodajte jedan

#1 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 4, 2008 u 20:08 Thumb up 0 Thumb down 0

Gornji brojevi su još jedna muljaža i stavljanje pozitivnog spina na nešto u čemu nema supstance. 7%, 11,8% i 18,05% odnose se na različite dobne segmente populacije (svi, 15+, 25-64) i razlikuju se onoliko koliko se razlikuju bez obzira na bilo kakav napredak. Za OECD/ove statistike, pogledati npr. ovdje. Prosjek zemalja OECD-a obuhvaćenih istraživanjem za tertiary education u grupi 25-64 godine je 26%, a za 19 članica EU 24%.

#2 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 4, 2008 u 21:49 Thumb up 0 Thumb down 0

Komentar Ivane Kalogjere Brkic u sutrasnjem JL:
http://www.jutarnji.hr/komentari/clanak/art-2008,11,5,,139770.jl

#3 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 4, 2008 u 21:57 Thumb up 0 Thumb down 0

na #0
Zadnji objavljeni podaci o udjelu visokoobrazovanih u populaciji 25-64 za zemlje EU dani su uslijedećem dokumentu Europske komisije. Ti podaci odnose se na pokazatelje definirane Lisaboskom agendom veznim uz obrazovanje, a prikupljeni su za 2006. godinu. Prema prjekcijama koje smo napravili, u 2006. je Hrvatska imala 17,6% visokoobrazovanih (tertiary education, definiranih kao onih sa postignutom razinom obrazovanja ISCED 5 i više.

Prema procjenama koje smo (sam) napravili u MZOŠ-u, a na temelju službenih podataka Državnog zavoda za statistiku o generacijskim udjelima više i visokoobrazovanih u 2001. (zadnji popis stanovništva), godišnjem broju diplomiranih studenata po generacijama od 2001. do 2007., te broju umrlih više i visokoobrazovanih po generacijama u istom razdoblju, a na koje se referira članak u večernjaku, Hrvatska je u 2006. u populaciji 25-64 imala oko 17.6% više i visokoobrazovanih. U usporedbi sa zemljama EU, bila je stoga u rangu Austrije, Mađarske i Poljske, a puno bolja od npr. Italije, Slovačke i Češke. Prema tim podacima, u EU su po ovom udjelu prednjačile FInska i Irska, obje s preko 30%.

Prema procjenama temeljenim na istoj metodologiji, ali u populaciji 15+ (tzv. ‘radno sposobno stanovništvo’), Hrvatska danas (u 2008.) ima oko 14.5% više i visokoobrazovanih, što je u odnosu na 2001. (11.8%) porast od nešto preko 2.5%. Od samih postotaka zanimljivije su međutim apsolutne brojke: broj više i visokoobrazovanih u populaciji 15+ se u tom razdoblju povećao za 110 tisuća, odnosno sa 440 tisuća na 550 tisuća. U populaciji 25-64, to povećanje je bilo sa 376 tisuća na 450 tisuća.

Ako je tko zainteresiran pogledati pojedinosti metodologije kako smo došli do gore navedneih procjena, rado ću joj/mu poslati excel datoteke s kompletnim proračunom. Metoda nije savršena, ali je najbolja dostupna dok se ne provede novi popis stanovništva, a što će biti tek 2011.

#4 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 4, 2008 u 22:05 Thumb up 0 Thumb down 0

na #1
Brojevi nisu muljaža, ali u članku u večernjaku jesu malo nespretno prezentirani.

‘Famoznih’ 7% se zapravo odnosi na populaciju 15+, i radi se o ‘novinarski zaokruženom’ udjelu od 7,8% visokoobrazovnih (dakle bez onih s višim obrazovanjem, a koji također spadaju u ISCED 5) koji je izašao iz popisa stanovništva 2001.

11.8% se odnosi na ukupan broj više i visokoobrazovanih u 2001., na temelju popisa stanovništva.

18.05% je procjena za stanje na dan 30. lipnja 2007. za udjel u populaciji 25-64. Točnu procjenu za 2008. još nemamo, jer DZS još nema potpune podatke o broju diplomiranih i umrlih u 2008. (bit će dostupni početkom slijedeće godine), ali budući da je trend prilično robustan, projekcija je da bi krajem 2008. trebali biti na oko 18.7%.

#5 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 4, 2008 u 22:08 Thumb up 0 Thumb down 0

Oldican clanak IBK u 2.

Na #0 i #3. Mene puno vise zanima kvaliteta visoko obrazovanih gradana RH nego statisticki brojevi. Situacija na sveucilistima je sve gore, broj studenata se povecava (6-8 puta) a broj profesora gotovo ostaje na istim brojevima. Posljedice su brzo i nekvalitetno skolovanje i stjecaje diploma samo radi papira koju politicari koriste za svoju vlastitu karijeru fabriciranjem nekakvih statistika.

Dok ce god to biti dominantna politika vodstva MZOSa uz obavezni pokusaaj zamagljivanja pravog stanja i realnih problema putem narucenih clanaka iz posta 0 (nas izvor iz MZOS) ne treba se cuditi niti ovakvim podacima:Ljubljana među top sveučilištima, a Zagreb nije

#6 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 4, 2008 u 22:11 Thumb up 0 Thumb down 0

na #3
Naravno da se kolegica nadurila što je ekskluziva njoj promakla, te što se – a što stvar čini još gorom – pojavila u konkurentskoj novini.

:)

#7 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 4, 2008 u 22:14 Thumb up 0 Thumb down 0

na #5
:zzz :zzz :zzz

#8 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 4, 2008 u 22:35 Thumb up 0 Thumb down 0

na # 6
Kolega, vi ste glasnogovornik MZOS-a i vase je da odgovarate na upite novinara ( za to vas placaju porezni obveznici), a ne da vodite brigu o uredjivackoj politici privatnih novina. Sto se tice ovoga novoga Primorceva spina, nudio ga je ljetos kolegici na skupu o Bolonjskom procesu, no kolegica IKB nema obicaj lagati hrvatskoj javnosti.

#9 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 4, 2008 u 22:46 Thumb up 0 Thumb down 0

#6 vow – a kakva je to ekskluziva?

Je li neki novi projekt ili uspjeh opisan u clanku u VL – prije mi se cini da je neki nadobudni cinovnik pokusao prodati eksluzivnu ekskluzivu za jedne novine…no kolega #1 je dobro opisao ovaj pokusaj kao muljazu…

#10 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 4, 2008 u 23:03 Thumb up 0 Thumb down 0

Na zalost, u Hrvatskoj se uglavnom u javnim debatama potpuno promašuje srž problema kada se govori o tome koliko ima visoko obrazovanih i što to znači za Hrvatsku.

Ja sam igrom slučaja uložio dosta vremena da skupim statističke podatke koji opisuju čitavu vretikalu našeg obrazovanja i kako je to povezano s tržištem rada i ekonomijom (ajme, majko mila, na što ja sve moram trošit vrijeme! :roll ). Žarka mi je želja sve to spojit u jednu podužu priču o stanju u kojem je Hrvatska ekonomija u usporedbi s modernim ekonomijama, jer to sam radio upravo stoga što nisam našao takvu kompilaciju podataka nigdje na jednom mjestu, a trebalo mi je.

Kao segment toga imam i neke slajdove koji se tiču ove teme. Na slajdovima sam označio Austriju. Vidjet ćete zašto :)

Dakle, važno je naglasiti da su brojke koje iznosi MZOS točne. Ovo je dijagram koji usporđuje postotak visokoškolovanih u mladom i starom radno sposobnom stanovništvu po podacima koje sam našao i stari su par godina
dijagram 1

Zatim, treba pogledati koliko trošimo na školstvo
dijagram 2

I onda pogledati još i koliki nam je udio visokoškolovanih među zaposlenima
dijagram 3

WOW!!! Pa izgledamo bolji od Austrije! Cool! Izgleda da trošenje na školstvo na nivou OECD zemalja se ipak isplatilo!

Osim jednog važnog detalja: Austrija po svim ekonomskim pokazateljima “mete pod” s Hrvatskom.

I tu treba početi analizirati onda kakav je to profil naših školovanih, gdje rade, koje vještine i znanja imaju, kakva nam je znanost i kapacitet za generiranje novih tehnologija, itd…

I zato je komentar u jutarnjem iz #2 promašen.

PROBLEM HRVATSKE NIJE BROJ VISOKOŠKOLOVANIH, NEGO NJIHOVA ZNANJA!!

Nije ni Bologna tu krivac, ni nadostatak novca,… nego to da hrvatska sveučilišta odbijaju sprovoditi stratešku politiku Vlade RH jer su “autonomna” i upisuju studente kako ih volja i drže nastavu kakvu ih volja, i raspodjeljuju si novce kako im volja…

Bilo bi dobro da se konacno pazanja javnosti usmjeri na sveucilista koja su srž problema! Tj. akademska zajednica koja vrlo uspješno brani svoje “samoupravljanje”.

Na jednom skupu sam se u šali kladio da mi nećemo uhvatiti korak s modernim ekonomijama idućih minimum 30, a realnije idućih 40-50 godina, jer svi pokazatelji govore da je išta brže od toga naprosto teretski nemoguće sa stanjem u kojem smo sada.

Živi bili pa vidjeli.

dejan vinković

#11 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 5, 2008 u 00:43 Thumb up 0 Thumb down 0

slazem se s glavnom porukom u 10. Medutim komentar u 2 nije promasen nego je korektan odgovor na promaseni clanak u 0 jer se tamo naglasava da je broj visokoskolovanih nesto vazno. no slazemo se da je kvaliteta znanja ipak vaznija.
Osim toga kolega 10 opetovno iznosi u raznim raspravama:

Nije ni Bologna tu krivac, ni nadostatak novca,… nego to da hrvatska sveučilišta odbijaju sprovoditi stratešku politiku Vlade RH jer su “autonomna” i upisuju studente kako ih volja i drže nastavu kakvu ih volja, i raspodjeljuju si novce kako im volja…

Bilo bi dobro da se konacno pazanja javnosti usmjeri na sveucilista koja su srž problema! Tj. akademska zajednica koja vrlo uspješno brani svoje “samoupravljanje”.

Dragi kolega vi jako dobro znate da se to samoupravljanje nije postavilo samo od sebe nit je ta “autonomija” nesto sto je eto jace od vlade RH. Realnost jest da su ministri, mocni lobisti te postavljeni rektori i dekani dio velikog zamasnjaka kojemu nije u primarnom inetersu ZNANJE (o kojem obojica sanjamo) nego precesto zarada, lagodni zivot bez velikih obaveza, beneficje tipa stanova, automobila itd.

Stoga mislim da necete puno postici ukoliko budete stalno krivili sveucilista koja su kao “autonomna’ za glavne probleme u HR znanosti i obrazovanju, a ne ukazivali u isto vrijeme i na one koji im tu neproduktivnu autonomiju tako “lakonski daruju i podzravaju brojne nezakonitosti”. Tko je pisao zakone? Zasto se sveucilistima dopusta da upisuju koga zele da raspodjeljuju novce kako zele, i tko danas ne salje inspekcije na ta ista sveucilista. Tko su lobisti u MZOSu i kako se donose odluke koje stite i pogoduju samo onima blizu MZOSa? KAko su djeljeni novci na z-projektima, tko naplacuje dvostruke dnevnice za sluzbena putovanja, tko je odgovoran za probleme s maturom, uvodenjem Bolonjskog procesa itd…

#12 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 5, 2008 u 09:12 Thumb up 0 Thumb down 0

Na #10:

Nije istina da MZOS, Vlada i Sabor ne mogu stati na kraj ovakvoj nakaradnoj autonomiji sveučilišta. Pravni instrumenti postoje. Samo to moraju htjeti.

Nije ni Bologna tu krivac, ni nadostatak novca,… nego to da hrvatska sveučilišta odbijaju sprovoditi stratešku politiku Vlade RH jer su “autonomna” i upisuju studente kako ih volja i drže nastavu kakvu ih volja, i raspodjeljuju si novce kako im volja…

Postoje jasne sankcije za “odbijanje sprovođenja strateške politike Vlade RH”, čak i uz sadašnje zakone. Vlada RH određuje proračunska sredstva za svako sveučilište (i fakultet, for that matter), kvote studenata koji studiraju na teret MZOS-a, te izdaje dopusnice za studijske programe. Kada bi Vlada uskratila podršku onim programima koji su po međunarodnim evaluacijskim kriterijima dno dna – nula novaca, nula studenata na teret ministarstva, a u slučajevima nepostojanja minimuma kvalitete i uvjeta za kvalitetno održavanje nastave i uskrata dopusnice/akreditacije, sadašnji akademski gedžovani bi ostali na suhom. Čega se boje? Javnosti? Ma dajte, Ako se javnostoi mogu podvaliti nebulozni “uspjesi” kao , još bi joj se

Problem je i te kako u sadašnjoj vlasti koja ne želi dirati u tu hrpu smrdljivog gnojnog tkiva. Na žalost, defaultna politička “alternativa” – glavna oporbena stranka – kao prvog čovjeka za znanost ima osobu koja ne samo da ne želi bolje nego sadašnja garnitura, nego je bio i jedan od glavnih arhitekata sadašnje nakaradne sveučilišne autonomije. Znači, kao alternativu sada vladajućem pompoznom i nesposopbnom opsjenaru nudi aktivnu štetočinu. Kakvu to političku perspektivu ostavlja, prosudite sami.

#13 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 5, 2008 u 09:15 Thumb up 0 Thumb down 0

Dopuna krnje rečenice iz #12:

Ako se javnosti mogu podvaliti nebulozni “uspjesi” kao , moglo bi joj se objasniti i ono što je istina i što treba poduzeti da stvari krenu na bolje. Javnost ovdje nije problem, naprotiv.

#14 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 5, 2008 u 10:34 Thumb up 0 Thumb down 0

javnost ovdje uopce nije problem. Odgovorno je vodstvo (politicko i akademsko) jer oni planirano vode ovakvu katastrofalnu politiku vec 20 godina.

Meni se cini da je jedan od glavnih problema mentalitet lobistickog rada u akademskoj zajednici i politici (koja ima veliki utjecaj na nju), tj. pripadnosti grupi koja stiti svoje clanove, a koje karakterizira kalkulanstvo i dvostruka mjerila – nasima je sve dopusteno dok druge treba napadati i podvaljivati za svaki i najmanji detalj. Pri tome se ne sagledavaju posljedice na drustvo u cjelini, nego na kratkorocne interesne sfere.

Stoga su u javnosti poznati samo oni problemi gdje dolazi do javnih sukoba i klanovske borbe izmedu raznih politicko-sponsoriranih lobija. Kada pojedinci ukazuju na ozbiljne problema, oni se vecinom ignoriraju ili agresivno usutkaju.

#15 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 5, 2008 u 11:13 Thumb up 0 Thumb down 0

(#8) Sto se tice ovoga novoga Primorceva spina, nudio ga je ljetos kolegici na skupu o Bolonjskom procesu, no kolegica IKB nema obicaj lagati hrvatskoj javnosti.

Ti podaci do prije dva tjedna nisu uopće postojali, tako da ih nitko nije mogao nikome nuditi ‘ljetos na skupu o Bolonjskom procesu’.

Istraživanje je započeto krajem rujna, te sam zadnjih mjesec i pol dana ja radio na prikupljanju podataka (iz DZS, AZVO i HZZO) te njihovoj obradi i analizi u suradnji s demografima prof. dr. Anđelkom Akrapom i mr. sc. Ivanom Čipinom.

(#10) PROBLEM HRVATSKE NIJE BROJ VISOKOŠKOLOVANIH, NEGO NJIHOVA ZNANJA!!

(#11) Medutim komentar u 2 nije promasen nego je korektan odgovor na promaseni clanak u 0 jer se tamo naglasava da je broj visokoskolovanih nesto vazno. no slazemo se da je kvaliteta znanja ipak vaznija.

Nažalost, ‘podatak’ da je broj visokoobrazovanih nešto važno je izvorno iskonstruiran kroz javnu raspravu, uz ‘topničku’ potporu medija. Naime, ‘sramotni postotak od 7% visokoobrazovanih’ je redovito bio važan argument u svim javnim raspravama o stanju visokog obrazovanja u Hrvatskoj, a kojima je bio cilj pokazati ‘da nešto ne valja’, dok je pitanje kvalitete tog obrazovanja bilo redovito puno manje naglašavano.

Sad kad je postalo jasno da broj visokoobrazovanih zapravo i nije takav problem, Nadam se da će ovi podaci malo okrenuti reflektore.

A što se tiče komentara iz #2, on je promašen iz prilično banalnog razloga, odnosno zato jer nažalost kolegica Kalogjera-Brkić po tko zna koji put pokazuje svoje totalno nesnalaženje s brojkama, i jednostavno navodi krive podatke na temelju kojih onda izvlači dugodosežne zaključke. Takvi ‘matematički nepismeni’ tekstovi su između ostalog i iskonstruirali famu o ‘sramotnih 7%’.

Naime, iako je do projekcija udjela visokoobrazovanih od 2001. naovamo malo teže doći, jer treba skupiti podosta različitih podataka iz podosta različitih izvora i onda se dodatno ‘poigrati’ s excelom, ‘podatak’ kojega joj je navodno dao prof. dr. Gelo od ’17.5% visokoobrazovanih u populaciji 25-64 u 2001. godini’ lako se može provjeriti jednostavnim dijeljenjem dvaju brojeva iz popisa stanovništva te godine, za kojega su svi podaci dostupni na stranicama DZS. Kad se to napravi, vidi se da je taj postotak bio 15,8%, odnosno u apsolutnim brojkama među 2 milijuna i 378 tisuća stanovnika između 25 i 64 bilo je 376 tisuća više i visokoobrazovanih.

#16 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 5, 2008 u 11:44 Thumb up 0 Thumb down 0

Kolega 6/ 15 izjavljuje : Istraživanje je započeto krajem rujna, te sam zadnjih mjesec i pol dana ja radio na prikupljanju podataka (iz DZS, AZVO i HZZO) te njihovoj obradi i analizi u suradnji s demografima prof. dr. Anđelkom Akrapom i mr. sc. Ivanom Čipinom. i

Naravno da se kolegica nadurila što je ekskluziva njoj promakla, te što se – a što stvar čini još gorom – pojavila u konkurentskoj novini.

Ako ste sudjelovali u toj obradi jeste li vi to prosirili te infomacije samo za jedne novine ili je to netko drugi napravio u MZOSu ili vasem timu?

Zanima me da li vi kao glasnogovornik MZOSa imate osjecaj da trebate raditi za sve gradane RH podjednako i shodno tome obavjestavati ih na profesionalni nacin. Meni se cini da se ova tema trebala pustiti u medije tako da svi mediji imaju pristup a oni koji zele mogu o tome pisati.

Iz vasih izjava se da naslutiti da su one dane samo izabranoj ili povlastenoj novinarki sto u ovom slucaju svakako nije u redu. Vas komentar?

#17 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 5, 2008 u 11:50 Thumb up 0 Thumb down 0

Tko je pisao zakone?
Akademska zajednica. I kada im zakon nije bio po volji kad je dosao do Sabora, lobiranjem u Saboru su ga “uškopili”.
Kada im integriranje sveucilista nije bilo po volji, srusili su ga na Ustavnom sudu.

Zasto je Ustavni sud stao u njihovu obranu? Eh…

Kako to da je Sabor maknuo rektore i prorektore iz Zakona o sukobu interesa? Eh….

Zasto statut sveucilista dopusta rektru da ima pravo glasa u Senatu (to je ko da Sanader ima pravo glasa u Saboru)? Eh…

Zasto MZOS ne “zatvori špinu” Sveucilistima i to koristi kao pregovaracku metodu…. mmm… jer se boje posljedica? Jer ne znaju kako se obraniti od medijske halabuke u kojem ce biti optuzeni za podrivanje sveucilista? Jer ce “veliki lider Sanader” pop*** jer mu je “biracka baza” porucila da nek se ne igra s time? Ne znam…. ali to uistinu jest legitimna (i moćna) metoda pregovora s drzavnim sveucilistima koja su placena novcima poreznih obveznika. Mozda nam netko iz MZOS-a moze odgovoriti na to pitanje? :)

Ali reforma sveucilista potrebna da obrazovni profil nasih visokoobrazovanih bude i u skladu s potrebama moderne ekonomije zahtjeva puno vise od obicnog preustroja upravljacke strukture. To zahtjeva promjenu metodike rada gotovo citavog visokoskolskog sustava. Taj proces, cak i uz najbolje uvjete, trajat ce desetljecima.

“Starog konja” se novim trikovima uglavnom ne moze nauciti i zato treba: a) otvarati sanse mladim kadrovima, b) “uvoziti” strance, c) i ono najteze, ne se propiti od muke sto sve ide sporo. Ima na nasim sveucilistima grupa koje su za to vrlo sposobne i to ce biti “jezgre” iz kojih ce iducih desetljeca radjati se (polako) novi visokoskolski sustav. Ali te grupe su uglavnom male i ranjive i bez kapaciteta da se bore s vecim reformama sustava jer im je glavna preokupacija kako uopce prezivjeti.

#18 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 5, 2008 u 15:44 Thumb up 0 Thumb down 0

Na #17:

c) i ono najteze, ne se propiti od muke sto sve ide sporo.

Potpuno se slažem da je to najteže, iako ne nužno iz istog razloga kao Vi. Ono što valja imati na umu jest:

1. Ministar nas sve skupa, a laičku javnost napose, uvjerava da sve ide upravo munjevitom brzinom. Dakle, ministar laže – to je jasno svima koji usporede pompozne frazetine sa stvarnim pomacima.

2. Većina ljudi u sustavu “bremzaju”, uključujući većinu na vodećim položajima. Pored pozivanja dobrih i ambicioznih na strpljenje, nužno je ove druge ili natjerati da se promjene ili da odstupe. Ne smijete ih tretirati kao konstantu. “Starog konja” se ne može naučiti novim trikovima, ali se može odabrati treba li i dalje trošiti sijeno i zob na njega, ili ga pak pretvoriti u dog food – sve ovisno o tome vrijede li njegovi stari trikovi štogod ili ne. Ja bih barem s nekim starim konjima ovdje vrlo rado učinio ovo drugo.

3. I konačno, kolega, dok “desetljeća” prolaze, ljudima prolazi i život. Neki potencijalno vrhunski znanstvenici će cijeli radni vijek ili debeli dio istoga protratiti na stvai koje sa znanošću veze nemaju. Treba biti iskren s njima i reći im da se pripreme na to – ako ništa drugo da još jednom razmisle žele li ostatak radnog vijeka provesti na takav način. Mnogi ne žele, a vraćaju se zato jer ne znaju da će to morati.

#19 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 5, 2008 u 16:49 Thumb up 0 Thumb down 0

na # 15 Kako kolegica IKB nije clanica Connecta, prenosim njezinu izjavu upucenu vama.

” Nije cudno sto mi vi kao glasnogovornik MZOS vise od mjesec dana niste odgovorili na sluzbeni upit, kad tijekom radnog vrtemena gubite vrijeme na Connectu. Tvrdite da ministar ljetos nije mogao izlaziti s novim podacima, no kako onda objasnjavate njegove izjave iz srpnja ove godine: http://www.suvremena.hr/8051.aspx

Zanimljivo je da je postotak visokoobrazovanih od srpnja do danas sa 16 narastao na 18 posto.

#20 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 5, 2008 u 22:38 Thumb up 0 Thumb down 0

Na 17, mmm… jer se boje posljedica? Jer ne znaju kako se obraniti od medijske halabuke u kojem ce biti optuzeni za podrivanje sveucilista? Jer ce “veliki lider Sanader” pop*** jer mu je “biracka baza” porucila da nek se ne igra s time?

ako je situacija takve i ako se ministar tako jako boji da IS ne plane i potjera ga, onda je bolje da ministar sam da ostavku kao jedini preostali profesionalni potez, jer ce na kraju najvecu krivicu snositi upravo ministar zato sto omogucava sveucilistima da rade ovakve stvari koje opisujete u svojim postovima.

#21 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 6, 2008 u 15:29 Thumb up 0 Thumb down 0

i dalje trošiti sijeno i zob na njega, ili ga pak pretvoriti u dog food

I onda sam ja ovakav i onakav. Ajmo doktore #20 da vidimo koliko ste objektivni. Ocijenite ovaj komentar.

#22 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 6, 2008 u 16:39 Thumb up 0 Thumb down 0

Životinjsko carstvo
Nema starog lava koji ne bi želio biti mladi magarac.

#23 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 6, 2008 u 19:19 Thumb up 0 Thumb down 0

Skidam kapu D.V.
Vidim da vam je puna kapa “struktura”…:)

Sveucilista imaju mmogo samodopadnih narcisa koji su jako pametni i ne zele nista mijenjat, a savjete prihvacaju s gnusanjem….
Dok je tako, moci semo se priblizit samo Bugarskoj i Rumunjskoj od EU.

#24 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 8, 2008 u 17:30 Thumb up 0 Thumb down 0

IBK ima novi clanak u JL o KVALITETi visokog obrazovanja Ocjena poslodavaca: Bolonja ne daje bolje studente

Studenti koji po bolonjskom modelu završe tri godine studija i steknu zvanje prvostupnika nemaju ništa bolja znanja od osoba koje imaju završenu višu školu. Stav je to većine od 30 tvrtki koje su sudjelovale u anketi portala Moj Posao

Ovaj rezultat je jako porazan za one koji politiziraju s Bolonjom za svoju vlastitu svrhu a ne brinu se o kvaliteti obrazovanja, a drugi pasos je manji ali vazan razlog zasto je sve toliko apsurdno:

Ministarstvu znanosti i visokoškolskim institucijama poslodavci zamjeraju na tome što kod izrade i odobravanja novih nastavnih programa njih nitko ništa nije pitao. Da su bili nedovoljno ili nimalo uključeni u proces usklađivanja visokoškolskog sustava s europskim, smatra čak 97 posto anketiranih.

#25 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 8, 2008 u 17:47 Thumb up 0 Thumb down 0

na #24
Još jedan ne pretjerano logički utemeljen napis kolegice.

Prvi bolonjci diplomirali su prije nekih mjesec dana, a ona rezultate prigodne ad hoc ankete bez ikakve ograde proglašava za mjerodavno istraživanje po pitanju kako tržište rada ocjenjuje njihovu kvalitetu kao zaposlenika.

Inače, spomenuta anketa je provedena tijekom ‘Dana karijera’ održanog prije koji dan u Zagrebu na uzorku firmi koje su tamo sudjelovale, a koje već i po samoj veličini uzorka ne mogu biti reprezentativne.

#26 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 8, 2008 u 18:55 Thumb up 0 Thumb down 0

Problem kvalitete studija i diplomanata je ključni problem.

Citiram i nešto duži tekst o Šangajskoj listi objavljen na portalu net.hr 29. 10. 2008. (sama je lista publicirana polovicom kolovoza i sigurno je poznata korisnicima connecta, no dakako dobro je da se o njoj piše i u hrvatskim medijima).

http://www.net.hr/znanost/page/2008/10/29/0263006.html

Tko ima strpljenja, neka zaviri u rezultate ankete i komentare ostavljene na njihovu forumu.

#27 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 8, 2008 u 19:24 Thumb up 0 Thumb down 0

Hvala kolegice na linku u #26 koji dovoljno govori o dugogodisnjim rezultatima i tuznim prognozama na nasim sveucilistima.

Na #25. vama kolega DB, kao glasnogovorniku MZOSa, treba postati jasno da smo svi vec umorni od vasih neinteligentnih, nestrucnih i usudim se reci priglupih izgovora i manipulacija. Dajte jednom postanite svjesni svoje uloge koju imate kao glasnogovornik MZOSa i nemojte prosipati demagoiju i svadu s onima koji vam nesto zele poruciti. Kada postanete malo kriticni prema sebi i svom radu necete uvijek kriviti nekog drugog kao sada novinarku ili provedenu anketu nego cete nam dati tocne podatke koji su reprezentativni:

1. Koliko poduzetnika ste ukljucili u raspravu o Bolonjskom procesu? Kakav je bio njihov odgovor? Kakva je uopce komunikacija izmedu MZOSa Ministarstva gospodarstva i poduzetnika u planiranju upisnih kvota? Tko je radio curriculume na pojedinim fakultetima itd?

2. kakvi su vasi podaci o uspjesnosti i sposobnostima prvih diplomanata od strane HR gospodarstva. Vjerujem da je ta teme MZOSu takoder vazna i da pratite tu statistiku?

U ocekivaju vaseg ozbiljnog, kulturnomg i strucnog odgovora nadam se da ce vas netko u MZOSu ili van te institucije poduciti da kultura dijaloga otvara vrata znanju i razmjeni ideja, a ne lazi i obmane..

#28 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 8, 2008 u 20:37 Thumb up 0 Thumb down 0

Na #26 Hvala kolegici na linku gdje smo pročitali ono što su neki znali a to je da nas nema na Šangajskoj listi niti će nas biti uskoro.

To je naša realnost, trebamo je prihvatiti i nastojati promijeniti. Pitanje je što svi mi i svaki od nas pojedinačno može i mora učiniti da se positgne ta razina kvalitete da se bar jedno od hrvatskih sveučilišta nađe na toj listi.

Neki na tome koji su u svijetu priznati u svojim znanstvenim područjima to itekako rade, što nije dovoljno, neki se trude ali i mi ostali moramo podići razinu kvalitete. To nije lako ali bez toga nam nema spasa.

Što se tiče Bolonjskog procesa i prvih izlaznih “anketa” evo malo osobne observacije ali argumantirane za kolegu # 27.

Broj diplomiranih prvopristupnika (BSc) na našem fakultetu je najveći na Sveučilištu J.J. Strossmayer u Osijeku (izvor informacija naš kolega, prodekan za nastavu i prorektor za nastavu) Time smo ponosni ali ne i zadovoljni jer bi trebao i biti veći.

Dogadja sljedeća stvar: Svi diplomirani prvopristupnici (BSc) nastavljaju dalje na diplomski to jest magistarski studij. Imamo nekoliko s drugih fakulteta i jedan broj “starih inž” s VŠS koji nastavljaju uz razliku Bolonjski diplomski studij..

Što to znači? To znači da imamo više BSc na papiru u statistici ali nisu i u gospodarstvu jer nastavljaju dalje.

To je znakovito, njihovo je to pravo ili je možda drugo u pitanju – ne prepoznaje ih još možda gospodarstvo??. Zato su vaša pitanja 1 i 2 umjesna.

Jedna od inženjeskih hrvatskih udruga HKAIG (Hrvatska komora arhitekata i inženjera u graditeljstvu) čini mi se još “luta” kod bivših zvanja inženjera “projektanata”, “nadzornih inženjera” “voditelja gradilišta” i drugih, pita se može li to biti prvopristupnik ili mora biti mgr. struke? Jeli to prvopristupnik na stručnom studiju ili sveučilišni prvopristupnik i koje kompetencije ima prvi, drugi ili mora biti trećim magistar struke (prije diplomirani inženjer ….)

Ima tu dosta pitanja i problema, tako da bi jedna sustavna anketa u hrvatskoj bilo od koristi svima. ;)

#29 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 11, 2008 u 17:49 Thumb up 0 Thumb down 0

U svrhu preglednije prezentacije raznih postotaka vezanih uz popis stanovništva 2001., prezentiram sljedeće brojke:

15 godina i stariji sa završenom višom školom (5B):
150.167 osoba ili 4,07%
15 godina i stariji sa završenim fakultetom (5A):
267.885 ili 7,27%
15 godina i stariji sa završenim magisterijem:
12.539 ili 0,34%
15 godina i stariji sa završenim doktoratom:
7.443 ili 0,20%

Zadnje tri kategorije daju 7,8% o kojima govori kolega Bonacci.

Ukupan broj 15 godina i starijih: 3.682.826

Nadalje:
u 2001. su u Hrvatskoj živjele 2365744 osobe u dobi između 25 i 64 godine, a od tog broja 374828 sa završenim tercijarnim obrazovanjem, odnosno najmanje završenom višom školom. Fakultet je završilo 9,97%, višu školu 5.12%, dok podaci o osobama koje su završile magisterij ili doktorat otkrivaju brojke ispod 1%, tj. 0.47% odnosno 0.23%. To ukupno iznosi 15.8% visokoobrazovanih u populaciji 25-64 godine.

No, ono što je puno zanimljivije je distribucija visokoobrazovanih unutar države pa tako imamo i podatak da više od pola hrvatskih magistara i dvije trećine doktora znanosti žive u gradu Zagrebu, koji je ujedno i jedina županija koja je iznad prosjeka OECD po pitanju visokoobrazovanih. A regionalna obrazovna slika je nešto čime se MZOŠ slabo zamara, koliko sam imao prilike vidjeti.

Također, kad se već spominje Austrija – važno je sagledati ulogu onoga što se naziva post-secondary education (ISCED4) i što je tamo vrlo razvijeno.

I još jedna važna stvar za kraj, a koje se dotaknuo kolega Đikić – kvaliteta. Nakon recentnih odluka o upisu prve diplomske bolonjske generacije, gdje se na kraju odlučilo da se upisuju praktički svi, na površinu su izbile dvije kontradiktorne tendencije koje odražavaju dva teško spojiva cilja visokoobrazovne politike RH. Jedna je težnja za masovnošću, a druga za izvrsnošću. Međutim, činjenica je da je neselektivan upis primijenjen ove godine izričit ustupak masovnosti, jer se događa da teoretski i osobe s prosjekom od 2.0 na nekim obrazovnim institucijama mogu nastaviti školovanje na diplomskom nivou, pri čemu svaki kriterij izvrsnosti pada u vodu (o opterećenju za infrastrukturu da ne govorimo).
Problemi su, čini mi se, strukturni… Broj će rasti, to svakako, ali koliko je to dobro u ovako postavljenoj situaciji, to je već drugo pitanje.

Prethodni post:

Slijedeći post: