Privatno ulaganje u znanost

Ivan Đikić (Frankfurt, Njemačka), 30. Listopad 2006.

rubrika: Nekategorizirano

Potaknut izjavama doc Petroveckog u casopisu Vijenac da je Hrvatskoj potrebno puno vise ulaganja u znanost iz vanproracunskih sredstava zanima me koliko je takvih inicijativa pokrenuto u RH u zadnjih par godina. Osim MedILSa koji treba svoj znanstveni pogon financirati iz vanjskih izvora postojale su i najave da ce se otvoriti institut za informaticke inovacije koji je trebao poceti s radom u prvom tromjesjecju 2005 godine. (Rasprava iz 2004 o otvaranju “Centra za informatičke inovacije”. Da li se ista zna o tom projektu te da li su poznati drugi primjeri privatnog ulaganja?

48 komentara… pročitajte ih ispod ili dodajte jedan

#1 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 30, 2006 u 22:25 Thumb up 0 Thumb down 0

Ja sam danas kao i mnostvo drugih novinara dobila poziv za sutrasnje otvaranje toga instituta. Poziv je poslao Duje Bonacci pa pretpostaljam da on zna nesto o tom projektu

#2 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 31, 2006 u 02:04 Thumb up 0 Thumb down 0

Moram napomenuti da Zvjezdarnica Visnjan vise od 15 godina provodi medjunarodno priznata znanstvena istrazivanja na podrucju malih tijela suncevog sustava (ukljucujuci i otkrica vise desetaka novih asterioda, te tri komete).

Zvjezdarnica Visnjan je nevladina, “privatna” institucija, te ne spada u mrezu drzavnih istrazivackih institucija (s pripadajucim drzavnim financiranjem).

S takvim modelom rada (koji je uzasno tezak u sustavu definiranom drzavnim institucijama), Zvjezdarnica je pionirska institucija ne samo unutar Hrvatskog, vec i u usporedbi sa zapadnoeuropskim sustavom.

Podastirem se s stovanjem, ponovo.

#3 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 31, 2006 u 06:22 Thumb up 0 Thumb down 0

Najava otvorenja instituta se može vidjeti u jučerašnjem prilogu na webu MZOŠ-a: link

#4 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 31, 2006 u 07:19 Thumb up 0 Thumb down 0

Iz presskita kojega sam pripremio za današnju svečanost otvaranja instituta I3 i predstavljanja nove zajedničke I3-jeve i ‘Ruđerove’ tvrtke Informacijsko komunikacijske tehnologije d.o.o. možete dobiti malo više informacija o cijelom ovom projektu.

#5 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 31, 2006 u 09:19 Thumb up 0 Thumb down 0

Slazem se potpuno s kolegom #2 i zao mi je da sam to ispustio u uvodnom postu jer je Zvjezdarnica Visnjan najbolji primjer vanproracunskog financiranja obrazovnih programa – kvaliteta i uspjesnost tog projekta je uisitinu rijetka i u zemljama EU.

Sada sam pronasao i vijest u Jutarnjem o I3 institutu JL link.

Na #4. Llijepo je vidjeti da se napokon pokrece institut i3 i da postoji privatno ulaganje. Bilo bi dobro da postoji i web stranica na kojoj bi se moglo vidjeti vise o samom projektu, ulaganjima i podacima za one koji zele raditi ili suradivati sa tim institutom – no nadam se da ce i ta stranica uskoro zaziviti- mozda i postoji no nisam ju uspio pronaci na Google.

Ono sto mene a nadam se i druge gradane u RH vise zanima je transparentnost ulaganja budgetskog novca u cijeli projekt, kako je vrsena evaluacija, moze li se dobiti na uvid recenzije odobrenih sredstava i tko odgovara za ulozena sredstva. Npr:
1. Kako je utroseno 3,5 mil HRk sto je najavljeno prije dvije godine od strane ministra (ne znam da li je uopce ulozeno jer je tesko pronaci bio kakve podatke).
2. Tko je voditelj novog Jezgra projekta za inteligentne sustave i mreze i kome se dodjeljuje taj tehnoloski projekt IRB ili i3?
3. U preskitu se spominje vrijednost projekta od 2,8 mil HRK? Nije definirano kojeg projekta i o kojim sredstvima se tu radi?

#6 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 31, 2006 u 20:51 Thumb up 0 Thumb down 0

Današnji Jutarnji list daje kratki osvrt na otvaranje Instituta. Zanimljivost:

Sudionici svečanosti, među kojima je bilo i više vladinih dužnosnika, obišli su prostorije Instituta gdje su nazočili i predstavljanju prve hrvatske internetske tražilice koju je osmislio Ivan Slapničar, profesor splitskoga Sveučilišta.

O kojoj se to tražilici radi? Naime, ako je riječ o CROSS-u koja nosi naziv prve hrvatske WWW tražilice, ona već neko vrijeme nije u funkciji i bit će da je prestala s radom.

#7 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 1, 2006 u 07:12 Thumb up 0 Thumb down 0

Transparentnost
( Ono sto mene a nadam se i druge gradane u RH vise zanima je transparentnost ulaganja budgetskog novca u cijeli projekt, kako je vrsena evaluacija, moze li se dobiti na uvid recenzije odobrenih sredstava i tko odgovara za ulozena sredstva. ).

Na # 5,
Postovani kolega,
Puno pitanja postavljate, i uporno trazite transparentnost. Tako i treba. No, ocito je da ovoj postavi ministarstva transparentnost nije cilj, ili mozda nije prioritet. Ne bih zelio reci da je cilj loviti u mutnome, ali iz dosadasnjeg rada mutnih je situacija bilo podosta, a o njima se dosta i raspravljalo na ovom mjestu.
Na nizu primjera ste dosad vec mogli zakljuciti da je sto se tice znanosti u Hrvatskoj, transparentnost rijec koja ceka neka buduca vremena.

#8 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 1, 2006 u 14:09 Thumb up 0 Thumb down 0

Svaki projekt koji se financira kao jzgra prolazio je istu proceduru. Na temelju poslovnog plana načinjena je studija izvodljivosti te je tada donesena ocjena o prihvaćanju ili odbijanju. Neki projekti su unatoč pozitivno ocjenjenoj studiji izvodljivosti čekali na red duže vijrme jer za njihov početak nije bilo sredstava. Projekt o kojem je riječ čekao je skoro dvije godine. Napominjem da dodijeljena sredstva za provedbu projekta nisu bespovratna, što vrijedi i za sve ostale projekte tog tipa.

#9 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 1, 2006 u 14:13 Thumb up 0 Thumb down 0

http://www.csc.unist.hr/trazilica/trazilica.hr.php
Na ovom gornjem linku mozete naci trazilicu Centra za Znanstveno Racunanje Sveucilista u Splitu.
Pretpostavljam da je to trazilica koja se spominje.

#10 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 1, 2006 u 14:42 Thumb up 0 Thumb down 0

#7 Ne slazem se da transparentnost mora cekati neka buduca vremena, jer to se nikada nece dogoditi samo od sebe, kao sto i nije darovano stanje za znanstvenike koji zive u USA ili Svedskoj.
Mozda jesam i idealista ali lijepo mi je zivjeti u uvjerenju koje sam izrekao u nedavnom interviewu Radiju Slobodne Europe:
Link.
Citat:
RSE: U prvom redu je za to odgovorna politika, rekla bih.
ĐIKIĆ: Politika je jedan dio tog vrha. Mislim da je potrebno da na neki način i ?nepolitičari?, mislim na znanstvenike ili profesore, kroz demokratske sustave koji danas postoje, izgrade svoje mišljenje i da se jednostavno bore za poboljšanje svog statusa. Neće im politika to donijeti sama. A politika je onakva kakva jeste, ona je inertna i anacionalna, jer političari će uvijek raditi za politički interes. Znanstvenici trebaju raditi za svoj interes. Kada bi u određenoj zemlji ili inozemstvu svi zajednički radili i imali određene zajedničke ciljeve, mislim da bi se moglo puno toga napraviti, pogotovo ubrzati promjene koje su neophodne.

#8. tko je onda voditelj jezgre za inteligentne sustave, te kakva je evaluacija bila? Jos uvijek mi nije jasno kako i kada ce se vracati sredstva ulozena u dosadasnje Jezgre?

#11 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 1, 2006 u 15:01 Thumb up 0 Thumb down 0

Iz clanka u #6 mene su zainteresirale sljedece izjave:
Citat:
“Mrsic Floegel je podsjetio da je poticaj svemu dao projekt “jezgra za inteligentne sustave” koji se ostvaruje u sklopu programa Ministarstva znanosti, obrazovanja i ?porta. Objasnio je da su inteligentni sustavi oni koji pokazuju svojstva ljudskog uma te da se u sklopu projekta propituju mogu?nosti njihove izravne primjene i komercijalizacije u ?to ?e se pak uklju?iti i Hrvatski institut za tehnologiju (HIT) i Poslovno-inovacijski centar Hrvatske – BICRO.”
i
“Vrijednost projekta je 2,800.000 kuna, a na njegovu provedbu potpisima su se obvezali dr?avni tajnik za znanost Dra?en Viki? Topi?, ravnatelji Instituta za informati?ke inovacije i IRB-a Janko Mr?i? Floegl i Mladen ?ini? te ravnatelj HIT-a Pero Munivrana.”
“”"”"”"”"”"”"”"”
Iz svega ovog nije mi jasno gdje je privatno ulaganje? Da li postoji ulaganje VC (iz inozemstva npr. UK) ili privatnih osoba ili subjekata u cijeli ovaj projekt, te u kolikom omjeru u usporedbi sa proracunskim novcima gradana RH putem MZOSa, BICROa, programa Jezgre?

Drugi citat:
Na sve?anosti je predstavljena i tvrtka “Informacijsko-komunikacijske tehnologije d. o. o.”, koju su zajedni?ki osnovali “Institut Ru?era Bo?kovi?a” (IRB) i Institut za informati?ke inovacije. Rije? je o prvom primjeru javno-privatnog partnerstva u Hrvatskoj, odnosno o prvoj tvrtki u kojoj osniva?i dijele i po?etna ulaganja i budu?u dobit od projekata. Govore?i o nastojanjima IRB-a da komercijalizira znanje, ravnatelj Mladen ?ini? istaknuo je da su na IRB-u glavni posao u stvaranju zajedni?ke tvrtke s Institutom za informati?ke inovacije obavili Zavod za elektroniku i Centar za informatiku.
“”"”"”"”"”"”"”"”"”"”"”"
Po cemu je to javno-privatno partnerstvo? Koliki je ulog IRBa a koliki privatnog kapitala (kojeg) u toj tvrtci? Nije mi jasno po kojim je kriterijima Institut za informaticke inovacije strucan za zajednicku komercijalizaciju otkrica IRBa? Zar nije IRB dobio veliki kredit Svjetske banke upravo s tim ciljem i zar vec nije pokrenuta IRB tvrtka za komercijalizaciju otkrica znanstvenika na IRB?

#12 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 1, 2006 u 22:12 Thumb up 0 Thumb down 0

na #11
Na stranicama HIT-a piše:

Novom Uredbom Vlade RH od 12. srpnja 2006. i Smjernicama za poticanje inovacijskog tehnologijskog sustava od 17. srpnja 2006 donesena je obavijest o prelasku programa TEST – tehnologijskih istraživačko-razvojnih projekata sa MZOŠ, na Hrvatski institut za tehnologiju (HIT).

Logična je pretpostavka da bi se odgovori na vaša pitanja mogli naći na adresi HIT-a

#13 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 2, 2006 u 09:23 Thumb up 0 Thumb down 0

Pokusao sam pronaci tko je voditelj Jezgre za inteligentne sustave i na web stranici HITa (http://www.hiteh.hr/) ali nisam uspio.

Ono sto sam pronasao pod linkom projekti je sljedece:
“”"”"”"”"”"”"”"
Od ukupno 252 financiranih tehnologijskih projekata do sada je završeno 150, a u tijeku financiranja su još 102 projekta. .
Jedna od završenih projekata koji se komercijalizira kroz Hrvatski institut za tehnologiju je SMS Informativka.
Osnovna ideja SMS Informativke je efikasna i jeftina komunikacija između nastavnog osoblja i roditelja koja roditeljima nudi mogućnost aktivne participacije u obrazovanju i odgoju djece.
Nastavno osoblje koristeći infrastrukturu škole (osobna računala) šalje obavijesti roditeljima na njihove mobilne telefone kao SMS poruke. Ovaj oblik komunikacije između škole i roditelja omogućuje dvosmjernu, personaliziranu i pravovremenu razmijenu obavijesti.”
”””””””
Jos uvijek mi nije jasno sto je sa povratom dobiti od preostalih 150 tehnoloskih projekta ( dali su i oni komercijalizirani?) i koliko novac ce povratiti SMS Informativka kao HITov uspjesan primjer komercijalizacije znanstvenih i tehnoloskih otkrica?

#14 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 2, 2006 u 18:00 Thumb up 0 Thumb down 0

U članku u današnjem Vjesniku ima nekih zanimljivosti. Citat: “Janko Mršić, znanstvenik-povratnik iz Engleske, prema Primorčevom je mišljenju pokazao jedan od najboljih modela kako se stvaraju preduvjeti za povratak. Mršić je kupio dvorac i u njega smjestio Institut.” I dalje: “U Ministarstvu znanosti trenutačno je 18 zahtjeva znanstvenika za povratak u Hrvatsku. Prema Primorčevim riječima, njih 11 je spremno sutra se vratiti u Hrvatsku. “Svima njima Janko Mršić dao je model kojega bi mogli slijediti”, kaže Primorac.”

Poruka kolegi kolegi #7 je sljedeća: nemojte samo gunđati o netransparentnosti postupka povratka, nego lijepo kupite neki dvorac ili barem stan na Pantovčaku pa dođite.

#15 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 2, 2006 u 18:54 Thumb up 0 Thumb down 0

Poruka kolegi kolegi #7 je sljedeća: nemojte samo gunđati o netransparentnosti postupka povratka, nego lijepo kupite neki dvorac ili barem stan na Pantovčaku pa dođite.

Moj dojam je znatno drugaciji od ovog. Naime, kupnja nekretnine je dio ‘startup fonda’ instituta. Covjek ima para pa si je kupio dvorac. Da ima manje para ne bi mogo dvorac, nego nesto skromnije, poput iznajmiti prostor u nekoj poslovnoj zoni.

S tim, kao i planom rada instituta i zaposljavanja ljudi, ide se prema drzavi, drugim institutima, laboratorija, ird kao potencijalnim partnerima i traze se ‘matching funds’ ili ‘joint projects’. Kako se dalje stvari razvijaju je stvar pregovora/dogovora/natjecara/itd, ali poanta je da posjedovanjem poslovnog prostra ima sve preduvjete da si planira razvoj instituta kako mu je volja. Na taj nacin ja iscitavam tu poruku.

Ono sto me zanima je kako izgleda poslovni plan instituta, tj. cime ce se sve konkretno baviti, koji je planirani tempo razvoja i ulaganja, itd…

#16 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 2, 2006 u 19:30 Thumb up 0 Thumb down 0

18 zahtjeva
Iako sam odbijenicu dobio (a natjecaja nije ni bilo), mozda je i moj zahtjev jos uvijek medju tih 18 na listi cekanja.

Na # 14 , Hvala na savjetu

#17 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 2, 2006 u 20:26 Thumb up 0 Thumb down 0

Clanak u Vjesniku je dobar pokazatelj da ili ministar smatra da su svi priglupi u Hrvatskoj ili kod njega nesto ne stima pa drzi govore na potpuno krivim mjestima lazuci i sebi i drugima. STo gospodin Janko Mrsic ima sa znanoscu, te sto to znaci da postoji lista 18 znanstvenika povratnika – gdje je ta lista nadena na placu ili na WCu MZOSa ili na natjecaju u Natureu?

Prije svega gospodin Janko Mrsic nije i ne predstavlja se za znanstvenika. On je poduzetnik i cilj mu nije raditi znanost nego zaraditi novce. U tome ga potpuno razumijem i podrzavam. Svako ima pravo napraviti plan da sto lakse zaradi novac i u tome nema bas ista neobicno. Stoga me i ne cudi da podupire i potpisuje sve te nejasne, netransparentne i neznanstvene dogovore sa MZOSom od kojega samo dobiva novac a za sada ne postoje dokumenati koji ukazuju na odgovornost za izvrsenje planova (da li uopce postoje planovi koje mozemo dobiti na uvid temeljem javnog partnerstva?). To ce biti jos nekoliko mil HRK za koje najvjerojatnije nitko nece ni znati gdje su nestali.

Najbitnija je traziti odgovornosti onih koji daju olako novac gradana i jos misle da lazima mogu glorificirati svoje nekorektnosti. Kakv je to institut u koji MZOS ulaze milijunske iznose bez plana, programa, tempa razvoja i ulaganja. Na kraju kakav je to informacijski institut koji se vec dav puta otvara (2004 i 2006) a DA JOS NEMA SVOJU WEB STRANICU.

#18 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 2, 2006 u 20:57 Thumb up 0 Thumb down 0

Najbitnija je traziti odgovornosti onih koji daju olako novac gradana i jos misle da lazima mogu glorificirati svoje nekorektnosti. Kakv je to institut u koji MZOS ulaze milijunske iznose bez plana, programa, tempa razvoja i ulaganja. Na kraju kakav je to informacijski institut koji se vec dav puta otvara (2004 i 2006) a DA JOS NEMA SVOJU WEB STRANICU.

Ovo ste jako dobro primjetili. Treba raditi pritisak na MZOS da se takve stvari ne desavaju. Ulaganja u privatne institute bez javno predocenih planova, programa, tempa razvoja i ulaganja, te web-stranice (gdje bi to sve bilo odmah dostupno) mogu samo izazvati niz sumnji u regularnost takvih poslovnih dogovora i trosenja drzavnog novca.

#19 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 2, 2006 u 21:24 Thumb up 0 Thumb down 0

na #17 i #18:

U potpunosti se slažem. I to u mandatima svih vlada – kako sadašnjih, tako i onih bivših i budućih.

#20 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 2, 2006 u 22:04 Thumb up 0 Thumb down 0

Današnji Lider donio je vrlo informativan članak o Institutu za informatičke inovacije, iz kojega se može vidjeti koliko je ozbiljno g. Mršić Flogel krenuo u cijeli posao, i koliko je on sam ozbiljan ‘igrač’ na dodirnici između znanosti i biznisa, i to na obje strane te dodirnice.

Ovim putem moram zahvaliti kolegici Dragani Radusinović iz Lidera, kolegici Ireni Petričević iz HINA-e, kolegi Hrvoju Krešiću iz Novog lista, te televizijskim ekipama s HTV-a i RTL-a što su se – unatoč tome što je utorak za veliku većinu hrvatskih novinara bio slobodan dan (jer izdanja u srijedu nisu izlazila radi blagdana Svih svetih) – ipak drage volje odazvali na moj poziv kojega je kolegica Tanja Rudež spomenula na samom početku ove rasprave te pridružili svačanosti otvaranja i omogućili joj primjerenu medijsku pratnju.

#21 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 3, 2006 u 08:18 Thumb up 0 Thumb down 0

Pa, drzim da je svako ulaganje u high-tech sektor iz privatnog sektora dobrodoslo. Ako ti novci potjecu iz inozemstva te ako poticu trasfer tehnologije iz znanosti na trziste kao sto je to ovdje izgleda slucaj, to bolje.
Svakako je ipak interesantno da su neke informacije o radu drzavnih vijeca i od drzave osnovanih tijela (HIT) javnosti nedostupne ili jako tesko dostupne. Ne vidim nikakve razloge koji bi opravdale nedostatak trasparentnosti, posebno pri inicijativama koje se predstavljaju kao “success stories” involviranih tijela.
Interesantno je i da drzavni duznosnici dodu na otvoranje nekih privatnih inicijativa, dok na druga otvaranja u institucije u koje su upravo oni ulozili velike novce ipak izaberu ne doci, da neki javni instituti nadu interesa da odmah s nekim inicijativama udu u partnerstvo, dok sa drugim institutima takav interes izostaje ili se cak vise ili manje prikrivereno onemogucava, … Moze li “kemija” u odnosima izmedu osoba involviranih u ta nastojanja biti opravdanje za takve razlike u pristupu?

#22 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 3, 2006 u 21:10 Thumb up 0 Thumb down 0

Nekoliko pitanja gosp. I. Đikiću
Nažalost ništa nije slučajno, pa ni rasprava o privatnom ulaganju u znanost. Točno se zna zašto je gosp. I. Đikić otvorio raspravu o Centru za informatičke inovacije uoči otvaranja spomenutog Centra i tko mu je to dojavio.

Postavljam članovima Connecta ozbiljno pitanje. Kome služe ovakve rasprave? Ništa mudrog nije moguće načiniti s tom raspravom. Jedino što se stekao dojam da su sudionici rasprave pretežno ljubomorni na J. Mršića i njegov uspjeh. Iz članka M. Lilek u Vjesniku od petka, proizlazi da se radi o uspješnom mladom znanstveniku koji se sada bavi poduzetništvom. Što je u tome loše?

Sudionik rasprave pod #4 postavio je nekoliko pitanja. Samo dio odgovora, sufinanciranje iz sredstava poticanja tehnologijskog razvitka Hrvatske (mnogima trn u oku) je 2,8 milijuna kuna. Međutim evo pitanja za #4.
1. Je li točno da je dopisni član HAZU M. Radman mogao otvoriti MedILS još 1981? Ali tražio je eksteritorijalnost u tadašnjoj Jugoslaviji. Zašto? Je li se to spominjalo u novom ugovoru?
2. Što se tiče transparentnosti ulaganja proračunskog (budgetskog – ta je riječ bila u uporabi kada je #4 boravio u Hrvatskoj) novca u cijeli projekt, može li se saznati kako je provedeno vrednovanje projekta. Mogu li se dobiti na uvid recenzije na temelju kojih su tadašnji ministri za znanost potpisivali ugovor od trošenju 36 milijuna kuna za privatni institut. Je li u ovom slučaju načinjena međunarodna recenzija koja je pokazala opravdanost ulaganja RH u taj privatni institut? Tko odgovara za optimalno korištenje tog za sada ipak pretežno „znanstvenog ljetovališta“. Postoje li poslovni planovi itd? Tko je za to zadužen?

Za sada podržavam odluku da se pomogne uspješnom znanstveniku i poduzetniku J. Mršiću. A radovao bih se kada bi se javili i to za rad u Hrvatskoj na tehnologijskim projektima mnogi „daljinski stručnjaci“. Za to služi Hrvatski institut za tehnologiju. Jer Hrvatska mora i od nečega živjeti, npr. od poreza na dobit uspješnih, malih ili velikih kompanija.

Pozivam „daljinski stručnjaci“ da i oni svoje uspješno djelovanje pretvore u kupovinu dvorca, kao radnog prostora. Trostruka korist. Imaju slobodne ruke u planiranja razvoja tvrtke, čuvaju važan dio hrvatske kulturne baštine i pozitivno utječu na okolinu u kojoj djeluju. Osobno mi je rečeno od nadležnih iz tog mjesta. Da nije bilo dolaska J. Mršića, dvorac bi se srušio, a obitelj se na najbolji mogući način uklopila u život mjesne zajednice. I što je najvažnije, to će popraviti općinski proračun.

Pozivam Connectovce, od kojih je najveći dio ipak iz Hrvatske, da konstruktivno raspravljaju i predlažu realna rješenja. A ne da unaprijed akademici i ostali raspravljaju o knjigama koje nisu ni vidjeli.

null

#23 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 3, 2006 u 22:45 Thumb up 0 Thumb down 0

Na # 22
Nadao sam se da su vremena vanjskih i unutrasnjih neprijatelja prosla, no dojam je da su se samo blago promijenila, pa se sada po istom principu koriste profinjeniji nazivi tipa vanjski i unutrasnji kriticari, domaci i daljinski strucnjaci ili vec kako bivaju etiketirani.

Prema nekima takvi su kriticari destruktivni, oni koce napredak vodjen teskim radom i vizijom pojedinih vodja, i jednostavno nastoje to remetiti. Pa traze transparentnost (tehnologijskih projekata, izbora povratnika, utrosenog novca, postojanja web stranica i slicna nepotrebna pitanja).
Po vama kolega # 22, trebalo bi se zapitati zasto oni to cine, koje su to niske ideje iza njihovih nastupa.
I onda ce se reci ” znamo zasto je to tako, i znamo tko im je dojavio neku informaciju koja je mozda trebala biti iznenadjenje.
Znamo mi njih …
Zar nisu to neka prosla vremena …, a konstruktivna rasprava je valjda ovo u postu # 22

#24 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 3, 2006 u 23:44 Thumb up 0 Thumb down 0

Kolega 22 jos jednom je pokazao svu svoju nekorektnost, malignost, nekonstruktivnost i nefokusiranje na temu rasprave. On i dalje trazi dezurne krivce, umjesto cinjenica, ziveci u proslim vremenima pokorne poslusnosti prema vlasti. Ne zelim se uopce obazirati na netocne navode ali jedino sto cu odgovoriti je da kolega 22 pojma nema tko me je prvi obavjestio o ovoj temi i zamolio za pomoc. Stvarno bi se kolega 22 iznenadio kada bi saznao tko je osoba X.

U svakom slucaju nisam puno znao o cijelom slucaju i nisam zelio iznostiti nikakve podatke iz pisma dok se kroz javnu raspravu ne sazna sto vise informacija o cijelom projektu. Mozda sve izneseno u pismu i jest istina a mozda i nije??? Tko zna? Zar nije najbolje da saznamo sve relavantne i tocne informacije kroz raspravu ili kroz dostupne dokumente na webu ili u MZOSu. Moje misljenje je da ukoliko se nista ne skriva ljudi koji vode ovaj projekt ce vrlo rado postaviti sve informacije na web stranice ili ih dati ukoliko se otvoreno pita – i to sve bez ikakvih ruznih rjeci ili napada na osobe. Zato sam i postavio nulti post koji je bio povezan sa nedavnom raspravom koju sam vodio sa dr. Petroveckim. U cijeloj raspravi bio sam fokusiran na dobivanje odgovora – mozda i samo radi toga da se razuvjerim od ruznih nagovjestaja iz pisma?.

Zao mi je da i kada se najljubaznije pita bazicna pitanja npr: tko je voditelj doticne jezgre, kome je dodjeljeno 2,8 mil HRK i za sto, i pri tome se hvala poduzetnicke sposobnosti doticnog voditelja – na kraju on dobro zaraduje i za to mu treba cestitati. Ukoliko pogledate moj komentar iz 2004 uvidjeti cete da sam podrzavao cijeli projekt i tada, pa ga nacelno i sada podrzavam. Medutim uz to samo trazim javni plan, program, tempo razvoja i ulaganja ono sto smo vec apsolvirali tijekom diskusija o MedILSu i uvidjeli koliko je neophodno da se tocno zna gdje se trose proracunski novci.

Usprkos nacelnoj podrsci prema ovom ili bilo kojem drugom projektu imam pravo pitati gdje i kako se trose proracunski novci, zar ne? Ukoliko to isto radim svojim kolegama u MedILSu i nikada necu pristati na trosenje proracunskih novaca osim onih koje dobijemo na temelju programa i kompetitivnih natjecaja za svoje znanstvene programe i rad u MedILSu onda to imam pravo i pitati za ovaj projekt. Ukoliko nemate ili ne zelite dati odgovore ne trebate, ali molim vas nemojte opet napadati ljude i vracati se u daleku proslost samo da bi se svadali i odmaknuli raspravu od teme.

U svakom slucaju mozda ce vas nakon svega zanimati i navodi iz pisma koje sam spomenuo na pocetku (ovaj tekst postavljen je s dopustenjem originalnog autora):
CITAT:

“O Jezgrama i posljednjoj jezgri

Uglavnom, Jezgra i nacin dodjeljivanja su vrlo podlozni procjeni Tehnologijskog vijeca (TV). TV je skupina od 11 ili 13 (u ovom momentu se ne sjecam tocnog neparnog broja) ?uglednih? znanstvenika koji su iz razlicitih podrucja znanosti. Sastaju se svaki mjesec (ako se skupe u Zagrebu) i odlucuju o dodjeli drzavnih sredstava potpore znanstvenim projektima (Jezgre i slicno, pogledati imena clanova TV i imena nosilaca projekata koje je MZOS financirao zadnje 3 godine- sami sebi odobravaju sredstva;diskretniji clanovi TV odobravaju projekte svojim asistentima ili prijateljima).

Uspjesnost procjena TV vidi se po tome da je u zadnje 3 godine potroseno 125 m Kn a da nije nastala nijedna primjenjiva tehnologija/postupak ili barem jedno radno mjesto!
Kako je 125m kn dosta novaca, clanovi TV su kupili vece stanove, vece automobile, putovali su i sl…. Koliko ja znam, nijedna Jezgra jos uvijek nije funkcionalna tj. nigdje ne postoje znanstvenici koji stvarno rade na necemu sto je odobreno u nekoj od Jezgri.

Dakle Jezgru moze dobiti svatko tko ima 6 ili 7 clanova TV koji ce dignuti ruku pri glasovanju. Sredstva koja se dodjeljuju su znatna (4-10m kn) a kontrole trosenja sredstava nema odnosno nema nacina ?discipliniranja? ?znanstvenika? koji mogu umjesto mikroskopa kupiti Volvo ili bundu od nerca.

O osnivacu i3
JM je u Londonu studirao informatiku. JM je jos kao student (sredina 80tih) povremeno prodavao racunalske  igrice u V.Britaniji koje su pisali i njemu prodavali programeri iz Jugoslavije. To su bili mali dealovi reda velicine 5-6 000 funti i to povremeno (recimo 2 godisnje). Dakle, JM je pokazao stanoviti trgovacki talenat no nije nikada bio dobar programer ili znanstvenik iz oblasti IT-a.
Tvrdi da je radio za Ericsson, sada tvrdi da radi za BBC. Znajuci koju razinu prohoda JM moze imati u Londonu, nejasan mi je pokusaj otiskivanja u poduzetnistvo u Hrvatskoj. No u Hrvatskoj postoji dobra drzava koja dodjeljuje Jezgre. Jer, da JM ima blistavu ideju i znanje, dobio bi kapital od Venture capital fondova kakvih ima na stotine u Londonu.
Dobra drzava Hrvatska je prepoznala talenat i potencijal JM i kroz Jezgre (navodno je TV glasovalo negativno!) dodjelila 4m kn. (ili vise?).

Deal s Jezgrom i3
Kako bi sada vec i hrvatskoj javnosti suspektne Jezgre u slucaju JM bile ?opravdane? izmisljena je i suradnja s Institutom Rudjer Boskovic (IRB). IRB je dao svoje ime kako bi se opravdala tlapnja o javno privatnom partnertvu. IRB je tu da bude ?javnog? interesa.

Dakle, u privatnoj nekretnini (nekadasnja ladanjska kurija u Sv.Krizu -Zacretlju, kupljena za sumljivo malu sumu- to je druga tema) JM je odlucio napraviti ?inkubator? za IT firme. Zgrada je u polu derutnom stanju tako da su potrebna znatna sredstva za uredjenje nekretnine (privatne!). MZOS je odlucio JMu pomoci i obnoviti nekrentinu! Odobrena sredstva za Jezgru ce biti koristena za uredjenje prostora u kojem ce djelovati IT inkubator.

I.R. Boskovic je bio prisiljen dati ?kredibilitet? cijeloj Jezgri pristankom na minoritetno vlasnistvo u firmi I3. I3 doo (mislim da je to naziv ili se mijenjao-jos provjeriti) je osnovan s 20 000 kn kapitala. Smijesna suma za firmu koja bi se bavila R&Djem. IRB je platio recimo 2000 kn i time dobio 10% kapitala i glasova u I3. Po Zakonu o trgovackim drustvima (ZTD) uticaj na temeljne odluke d.o.o ili d.d. je moguc samo dionicarima/suvlasnicima koji imaju 25% ili vise kapitala. IRB je dao ime i nece uticati na nista…. dakle potpuno je moguce da JM kada dobije sredstva za Jezgru utrosi sredstva po svom nahodjenju (na obnovu svoje nekretnine) i onda zatvori I3d.o.o. (tad ce se IRB i MZOS ?cuditi?).
Iz krugova oko IRB sam cuo da je JM obecano da ce imati i pristup patentima i intelektualnom vlasnistvu koje nastaje na IRB. Sve skupa je suludo ako se zna da je IRB pred formiranjem Rudjer Inovacija doo koji bi trebao raditi isto sto i I3! Svjetska banka je odobrila i kredit IRBu (garant je naravno RH) kojim bi se financirao R&D na IRB koji ima prakticnu vrijednost.

Dakle JM je uz ?netransparentni postupak? dosao do sredstava za privatnu nekretninu kroz formu ?javno privatnog partnertva? (javni je novac iz budjeta RH a privatni su interesi ? nekretnina JM). 31.10 ce biti potpisan nekakav ugovor u Zacretlju. Potpisnici su Drzavni tajnik MZOSa, Ravnatelj IRBa, JM i direktor BICRO (MZOSov doo zaduzen za financiranje projekata). Bilo bi interesantno vidjeti sto pise o uvijetima financiranja u tom ugovoru. Nadalje, bilo bi interesantno vidjeti kako ce JM ispostovati uvjet EU o minimalnom ucescu od 25% u vrijednosti projekta. Naime, EU trazi da pri davanju potpora, privatna osoba/firma s barem 25% ucestvuje u projektu. JM te novce nema no svi ucesnici u ovom dealu vjeruju da javnost nece nikada postaviti ovo pitanje. Ili, da nitko nece traziti uvid u dokument koji je jucer potpisan.

U cijeloj prici oko ove jezgre najopskurnija su dva detalja:
-novac se daje za uredjenje privatne imovine (zgrada nije i nikada nece biti dio imovine I3 d.o.o. ? JM nije lud jer onda nebi mogao tek tako ?zatvoriti? doo kad pomuze lovu)
-?javno privatno partnerstvo? na nacin da se drzavnim novcima financira privatna firma koja ce u osnovi (ako uopce to bude radila) dati prostor i minimalnu poslovnu podrsku IT firmama (iz IRB i drugih naivnih vlasnika) a zauzvrat ce dobiti pravo na prodaju softwarea/hardwarea za vlastite interese ? u cemu je JM 80tih ipak imao nekog iskustva i ogranicenog uspijeha.

Sto bi trebalo gradani RH dobiti od MZOS/Trgovackog suda/IRB:

Uvid u potpisani ugovor MZOS-I3 (obratiti paznju na dio o zastiti interesa MZOSa tj.drzavnih sredstava i nacinu i svrsi trosenja novaca odobrenih Jezgrom)
Odluku TV kojom se potvrdjuje financiranje Jezgre JM-a navodno takve odluke NEMA
Uvid u osnivacke dokumente I3 d.o.o.
Uvid u business plan I3 d.o.o. (kako bi se vidjelo sto sve JM nece postivati u buducnosti)
Uvid u ugovor I3 i IRB tj. sto IRB JMu cini dostupnim
Provjeriti o kojem iznosu Jezgri je rijec neki spominju 4m kn a neki i puno vece iznose “

#25 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 4, 2006 u 01:55 Thumb up 0 Thumb down 0

Medutim uz to samo trazim javni plan, program, tempo razvoja i ulaganja ono sto smo vec apsolvirali tijekom diskusija o MedILSu i uvidjeli koliko je neophodno da se tocno zna gdje se trose proracunski novci.

Ovo je vrlo koristan stav i svi bi mi trebali inzistirati (stovise, i angazirati se) na tome da se vec jednom u Hrvatsku uvedu takvi standardi. Tako dugo dok se ne vidi javno “papirnati trag” kuda je, koliko i za sto otisao novac ili nekretnitna ili poslovni prostor, nece znanost (a ni Hrvatska opcenito) istinski napredovati.

Pritom se ne slazem s vama da “smo to vec apsolvirali tijekom diskusija o MedILSu” jer MedILS nije zadovoljavao, a niti sada zadovoljava, te iste kriterije (poslovni plan, tempo razvoja i ulaganja, webstranice – koje nisu postojale do prije godinu dana – transparentnost ulaganja drzave u startup tog instituta, itd.) za koje se zalazete. Nemojte se ljutiti kada netko zeli primjeniti na Vas samog iste kriterije za koje se i Vi zalazete. Pretpostavljam da je to bio povod za reakciju u komentaru #22 (koji pak je isto logicki promasen: ukazivanjem da A ne valja ne dokazuje se da valja B).

Na zalost, poduzi ekspoze u komentaru #24 pak je takodjer vrlo tuzan korak unazad.

Osim sto reiterira potrebu da se postupak dodjele novca ucini transparentim, taj komentar/pismo ne donosi nista konkretnog osim mnostva (zlobnih) osobnih misljenja, procjena i insinuacija. “Prica” se, dakle, nastavlja, jer upravo smo takve metoda napada (tada na vodece ljude MedILS-a) imali vec prilike gledati – javna i otvorena pisma usmjerena prevenstveno ad hominem.

Naime, tekst u #24 prejudicira odgovor prikazivanjem Janka Mrsic-Flogela kao
[list>[*> sarlatana (prodavo on neke igrice, “nije nikada bio dobar programer ili znanstvenik iz oblasti IT-a”)
[*> nesposobnog (u inozemstvu nije napravio nista pa sada dolazi u Hrvatsku, bez da se objasni koliko je vazan ili nevazan posao JMF-a opisan u ovom clanaku na BBC-u, te koliko je ozbiljna ili neozbiljna firma koju vodi u inozemstvu)
[*> lopova (kuriju je kupio za “smjesno malu svotu”, krade novac od drzave, Jezgre se dodjeljuju prijateljima i zato mora da je i dio tog klana, itd.)
[*> lazova (“Zgrada je u polu derutnom stanju”, sto znaci da su ove slike fotomontaza, a ako nisu onda se mozda mislilo na uredjenje uredskog prostora – gdje se ignorira da novac za Jezgre, izmedju ostalog, sluzi i upravo za tu svrhu)
[/list>

Te, nakon takvog poduzeg blacenja se konacno postavljaju pitanja o transparentnosti.

I sada se covjek mora zapitati: koji je smisao komentara/pisma #24?

Ono sto me stvarno rastuzuje je da s takvim komentarom izlazite upravo Vi, osoba koja se uporno bori protiv upravo takvih oblika napada na Vas samog. Zar uistinu, ali uistinu niste mogli na svojim opravdanim zahtjevima za transparentnoscu inzistirati bez ovakvih ad hominem napadaja, gdje prejudicirate odgovor? Pa da je i do zadnjeg slova komentar #24 tocan, gdje su tu dokazi? Uostalom, kako se uopce braniti od takvog komentara poput #24, gdje se bez dokaza prvo iznese presuda?

Citava ova rasprava je jedna tuzna slika Hrvatske… Ne znam sto se uopce moze ocekivati od prosjecnog hrvatskog gradjanina ako predstavnici (bijedno malenog postotka) stanovnistva s doktoratom vode ovakve javne rasprave.

Uistinu bih volio da se u hrvatskoj akademskoj zajednici (u domovini i u svijetu) konacno odmakne od stava “dabogda i susjedu crkla krava”. Stvarno mi je vise muka od toga.

#26 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 4, 2006 u 08:14 Thumb up 0 Thumb down 0

na #24:
Kolega, sramite se – većina toga iznesenog u #24 su riječi malog, taštog, zavidnog i zlonamjernog balkanskog patuljka, a ne velikog kozmopolitskog eruditskog znanstvenika svjetskog glasa. Uz to, uvijek me ponovno iznenadi Vaš fetiš za rabljenjem dvostrukih kriterija – u ovoj raspravi ih opet po tko zna koji put primjenjujete.

Jedino što sad možete za ispraviti taj dojam je ispričati se g. Mršić Flogelu, jer ovo što Vi radite je JAVNO blaćenje, podložno čak i sudskoj tužbi. I k tome potpisano. Ili možete javno reći tko je taj ‘tihi junak’ koji Vama, pravedniku, šalje anonimna pisma kojima se blate treće osobe. Osobno mislim da ste to sve sami izmislili kako bi samome sebi dali na važnosti (tipa ‘evo vidite, ljudi upravo MENI vjeruju i MENI se javljaju da im pomognem i da spašavam našu Domovinu…’).

Nažalost, siguran sam da od isprike neće biti ništa, jer smo se o Vašem stavu spram vlastite nepogrešivosti na ovim smo se stranicama i previše puta osvjedočili, pa ne znam zašto bi ovaj put bilo drugačije.

Stoga samo još jednom: SRAMITE SE!

#27 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 4, 2006 u 09:32 Thumb up 0 Thumb down 0

Na #25. Namjera komentara u 24 nije oblatiti kolegu Mrsica nego odgovoriti kolegi 22 koji je aludirao na kolege na portalu kao neke zavjernike (njegove omiljene novinare i akademike). Dugo sam razmilsljao da li postaviti dio tog pisma jer ne stojim iza toga i ne podupirem neke zakljucke ili izjave u tom pismu. no vrlo maligan napad kolege 22 (koji se izgleda javlja samo s takvim kkomentarima i ne zanima ga puno cinjenice o raspravi) uzrokovao je da sam to postavio na portal isticicu da ja ne stojim iza toga nego pokusavam saznati sto vise informacija.

Sto se tice kolege Mrsica pogledajte sve moje komentare u ovoj i drugim raspravama i vidjeti cete da ga ja osobno podrzavam, hvalim i nikada ga nisam osobno blatio u namjeri osnivanja ovog instituta, niti njegovih sposobnosti kao poduzetnika. Dobio sam i strucno milsjenje uvazenih kolega sa portala iz podrucja IT o njegovim znanstvenim potencijalima ali ih nisam iznosio jer mi se svida da kolega mrsic ne naglasava da je on znanstvenik nego ppoduzetnik. Nazalost drugii vole isticati njegove zanstvene potencijale jer njima to treba da bi prikrili svoje skrivene planove i mutne poslove sa protokom proracunskog novca. Mislim da moj stav u ovoj raspravi necu utjecati na korektnu komunikaciju koju nas dvojica mozemo imati. Komentar iz 2004 godine:

“Sto vise medunarodnih/privatnih instituta to bolje za Hrvatsku i njene znanstvenike. Njihova kvaliteta ce se odredivati na svjetskom trzistu znanja i samo najbolji ce prebroditi test vremena. Vise informacija o doticnom projektu bilo bi dobrodoslo ne samo za nas na portalu nego i za mnoge koji su mozda zainteresirani za rad u informatici.”

Cilj cijele moje rasprave prije 24 sveden je na sljedecu izjavu: “U cijeloj raspravi bio sam fokusiran na dobivanje odgovora – mozda i samo radi toga da se razuvjerim od ruznih nagovjestaja iz pisma?.”

Sto se tice MedILSa. Kolega 24 ne zna kolike rasprave se vode upravo unutar MedILSa da se ponasamo upravo kako ste i vi opisali. Moj stav je dosta jasan. Ukoliko nemamo dobar plan, program, tempo ulaganja za sljedecih 5 godina koje mozemo prezentirati javnosti postenije je prekinuti cijeli projekt i prepustiti onima koji mogu ponuditi transparentno financiranje cijelog projekta.

#28 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 4, 2006 u 09:37 Thumb up 0 Thumb down 0

U zadnjem pasosu u 27 treba stajati ” Sto se tice MediLSa.Kolega 25….

#29 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 4, 2006 u 18:20 Thumb up 0 Thumb down 0

Na #22
Ajmo po stoti put:

- MedILS vlasnički nije privatni institut. Npr. M. Radman i Marija Alačević ga ne mogu prodati niti prenamijeniti.

- MedILS je iznajmio zgradu od Države. Zgrada ostaje u vlasništvu Splita/Županije. Nije dobio proračunski novac za svoje funkcioniranje. Za sve što se od 5.01.2006. (započelo iznajmljivanje) događalo u MedILS-u novac smo prikupili sami.

#30 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 5, 2006 u 10:07 Thumb up 0 Thumb down 0

na # 29:

Pa ne baš:

- MedILS _jest_ privatna institucija – akad. Radman i dr. Alačavić kao zajednički i jedini vlasnici iste (vidjeti zaglavlje i članak 5. Ugovora o osnivanju) mogu npr. prodati licencu MedILS-a nekome drugom.

Recimo da ja imam puno novaca i želim ‘kupiti’ licencu, i njih dvoje su ju spremni ‘prodati’, oni me mogu dodatnim ugovorom proglasiti ‘suosnivačem’, prebaciti na mene sve ovlasti osnivača, a u skladu sa ograničenjima propisanim statutom MedILSa (koji je valjda do sada već napisan?), i onda je mogu otvoriti institut imena MedILS recimo u Sinju.

Ovaj dio priče vezan je samo uz _registraciju instituta_ kao ustanove, a nju su napravile privatne osobe, stoga je institut kao ustanova privatno vlasništvo, upravo kako je Institut za informatičke inovacije privatno vlasništvo dr. Janka Mešić Flogela (kojemu se, uzgred budi rečeno i sasvim u skladu s mojim očekivanjima i njegovom dosadašnjom praksom, dr. Đikić, naravno, još nije ispričao).

- Zgradu MedILS nije iznajmio, nego dobio na korištenje na 40 godina (vidjeti članak 3. Sporazuma o međusobnim pravima i obvezama). Bitna razlika u terminologiji je što ‘iznajmiti’ uključuje plaćanje određene svote novca najmodavcu (gradu Splitu u ovom slučaju), dok s druge strane ‘dobiti na korištenje’ ne uključuje nikakvu financijsku obvezu korisnika prema vlasniku.

- Ono što je međutim regulirano Sporazumom o međusobnim pravima i obvezama (vidjeti članak 4.), sklopljenim između grada Splita (kao vlasnika zgrade u kompleksu vile Dalmacije), MedILSa (kao ustanove registrirane za znanstveno istraživačku djelatnost iz područja molekularne genetike) i Ministarstva (kao investitora u uređenje zgrade u vlasništvu grada Splita) je da se zgrada mora koristiti u skladu s registriranom _znanstvenom_ djelatnošću MedILS-a.

Dakle, što se tiče grada i ministarstva, MedILS – ako hoće – može otvorit npr. kockarnicu, javnu kuhinju ili glazbenu školu, a kojima bi dao brand svojeg imena, te tako proširiti svoje djelatnosti. Međutim, za obavljanje tih dodatnih djelatnosti _ne može_ koristiti zgradu u sklopu kompleksa vile Dalmacije.

#31 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 5, 2006 u 11:18 Thumb up 0 Thumb down 0

#29: MedILS vlasnički nije privatni institut.
U registru javnih znanstvenih instituta pri MZOŠ-u jasno stoji da je MedILS privatni institut pod ravnateljstvom Miroslava Radmana.

#32 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 5, 2006 u 13:38 Thumb up 0 Thumb down 0

ref #29-#31:

Mislim da postoji bitna razlika izmedju I3 i MedILSa: MedILS je neprofitna privatna ustanova, dok I3 to nije.

Cinjenica da je MedILS privatna (ne-drzavna) ustanova nije manjak, vec vrlina. Tako da ne vidim zasto o tome treba raspravljati ili se toga sramiti.

Takodjer, hrvatski porezni obvezici su ulozili nezanemariva novcana sredstva u MedILS, kroz obnovu zgrade i davanje zgrade na koristenje bez naknade. Tvrditi suprotno je bezrazlozno, ali isto tako je cinjenica da je MedILS svojim radom na dobrom putu da visestruko opravda takvu investiciju.

#33 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 5, 2006 u 16:33 Thumb up 0 Thumb down 0

na #30 i #31
Nisam ja kriv što nema pravoga naziva za MedILS u njegovoj registraciji pri MZOŠ-u. Tvrdim i dalje da MedILS vlasnički nije privatni institut. Da kojim sretnim slučajem kolega u #30 ima puno novaca i hoće kupiti zgradu MedILS-a, od koga bi je kupio? MedILS nije državni institut i to se htjelo reći nazivom “privatni”. Pravi bi naziv bio “nedržavna ustanova” kako je kolega u #32 i napisao.

Znači li to da se “dobiti na korištenje” ne može “uz naknadu”. Ili da se “iznajmiti” ne može “bez naknade”?

Bez obzira na motive kolege u #30 za verbalne detalje, dobro je da i drugi mogu pročitati sve dokumente o tome koji je status MedILS-a. I bilo bi dobro da se to može učiniti i za sve druge ustanove, posebno one državne. I samo da skinemo i onaj nepotrebni upitnik uz Statut: Statut je donesen na vrijeme i po njemu MedILS djeluje otkad je započeo djelovati.

Drugo nemam potrebu komentirati. Reći ću samo to da kolega u #30, očito, ima izraženu potrebu da druge poučava o notornim stvarima.

#34 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 5, 2006 u 18:32 Thumb up 0 Thumb down 0

Da kojim sretnim slučajem kolega u #30 ima puno novaca i hoće kupiti zgradu MedILS-a, od koga bi je kupio?

Preuređenu bivšu vojarnu u sklopu kompleksa viel Dalmacija bih mogao kupiti samo od njezinog vlansika, a to je naravno grad Split. Ali da bih se u nju uselio, ili u njoj bilo što drugo otvorio, morao bih čekati da MedILS-u,(privatnom znanstvenom institutu, pokrenutom temeljem Ugovoru između njegovih dvoje osnivača, akad. Radman i dr. Alačević, registriranom na adresi Primorska 28 u Zagrebu) koji je trenutno ‘u posjedu’ te zgrade istekne ugovor o pravu na korištenje te zgrade kojega je jedan od osnivača MedILS-a (akad. Radman) sklopio sa sadašnjim vlasnikom te zgrade, tj. gradom Splitom, i temeljem kojega je MedILS u taj posjed i ušao.

No, da bih ja sam otvorio drugu Instituciju imena MedILS (a to je ono što sam podrazumijevao pod ‘kupiti’ MedILS, kako sam gore i opisao – nigdje nisam spominjao kupovanje bilo kakve zgrade), morao bih imati prethodnu suglasnost osnivača MedILS-a, akad. Radmana i dr.Alačević, jer oni, _de iure_, prema Ugovoru kojega su sklopili i temeljem kojega je MedILS kao institucija osnovan, posjeduju taj institut (ali ne i gorespomenutu zgradu, koja je u vlasništvu grada Splita, koja je MedILSu dana na korištenje bez naknade, i u kojoj MedILS sada ‘fizički obitava’).

Svakako se slažem s Vama da je sve ovo skupa ‘notorna’ stvar – moj post #30 nit je naročito mudar i dubok, nit iznosi neke velike i vječne istine vrijedne divljenja, niti ga ja osobno smatram intelektualnim vrhuncem svojeg života. Stoga nikako ne kužim zašto sam Vam tim postom tako ‘sjeo na žulj’. Njime – ali najiskrenije – nisam mislio ama baš ništa loše, osim što sam htio razjasniti tehnikalije oko vaše tvrdnje da MedILS nije privatni institut, a što se može isčitati iz dostupne dokumentacije.

Na kraju, nikako ne uspjevam shvatiti zašto ste toliko žestoko protiv spomena MedILSa kao privatnog instituta – pa za boga miloga, što u tome ima loše?! Uz MedILS i I3 kao privatne institute, privatni su primjerice i Centar za politološka istraživanja, i Končarev istraživački institut kao i Oikon institut za primjenjenu ekologiju. I sve te ustanove, bez obzira na to ‘što su privatne’ su redom uspješne, dobro organizirane i znanstveno produktivne. I ne vidim zašto bi to onda MedILSu smetalo.

#35 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 5, 2006 u 18:47 Thumb up 0 Thumb down 0

Malo vise informacija o dvorcu te o opremi, adaptaciji sjevernog krila i medunarodnim planovima Instituta za informaticke inovacije.
JL-link

#36 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 6, 2006 u 01:12 Thumb up 0 Thumb down 0

#33: Nisam ja kriv što nema pravoga naziva za MedILS u njegovoj registraciji pri MZOŠ-u. Tvrdim i dalje da MedILS vlasnički nije privatni institut.

No, i na samim MedILS-ovim Web stranicama, pod “Statute and management of MedILS” stoji sljedeće: “MedILS is an international, private, non-profit scientific institution.”

Zašto je to važno razlučiti? Između ostaloga, i da se zna kome djelatnici između kojih je i ravnatelj (u ovom slučaju jedan od osnivača) odgovaraju za svoje postupke. Npr. ambiciozno zamišljen Janelia Farm je program HHMI, neprofitne zakladne ustanove kojom upravljaju Trustees – sve sami autoriteti u poslovima upravljanja, menadžmenta i znanosti i kojima svi podređeni (pa i direktor) odgovaraju za svoj posao. S druge strane, tko razrješava čvor u mogućim upravljačkim razmimolaženjima? Da to nije nemoguće, pokazuje i ovaj zanimljiv članak, objavljenog na SciDev.net-u: Staff dispute prompts closure of top Chilean institute.

#37 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 6, 2006 u 09:15 Thumb up 0 Thumb down 0

Meni je bitno da je MedILS privatni (nedrzavni) ali neprofitabilni institut u kojem sve sto se zaradi ulaze se ponovo u znanost. Za razliku od toga postoji mnogo privatnih i profitabilnih instituta koji su napravljeni da bi s zaradili novci. U oba slucaja jedino sto se treba jako paziti je da se proracunski novci za rad u takvim institutima daju na transparentni i kompetitivan nacin.

#38 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 6, 2006 u 10:17 Thumb up 0 Thumb down 0

Na #34
Dragi mladi kolega, niste mi stali na žulj. Samo sam se malo umorio dokazivati stvari koje bi trebale biti jasne. I uvijek se ponovno pitam zašto to moram opetovano čininti.

#39 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 6, 2006 u 13:17 Thumb up 0 Thumb down 0

na #38
Pa kad dokazujete da je crno bijelo i obratno, a ja se onda na to čudim i tupavo uvjeravam čitateljstvo da nije nego da je bijelo bijelo a crno crno… :)

Nego, pročitao ja još jednom #24. Pa kako od autora tog posta još nismo saznali ime ‘neznanog junaka pravednika’ koji je autoru dojavio ‘povjerljive pojedinosti’ o cijeloj toj stvari, a mene baš zažuljalo riješiti taj misterij, išao sam malo gledati tko bi to mogao biti…

Na temelju analize sadržaja, dotična je osoba očito dobro upućena i u fukcioniranje financiranje ‘Jezgara’, i u zbivanja na zagrebačkom ‘Brdu’, i osoba je od povjerenja autoru posta. Sudeći prema tome, reklo bi se da ta osoba jest vrlo aktivna u hrvatskim znastveno-političkim krugovima.

Također, budući da se ova tema nikad nije pretjerano rolala niti u jednom mediju osim connect portala, dade se naslutiti da je ta osoba čitatelj portala, što pak daje za mogućnost da se radi o nekome od članova connecta.

Na temelju malog istraživanja jezičnog stila brojnih autora koji su se sudjelovali u raspravama na connectu, a koje sam proveo tijekom vikenda, našao sam jake indikacije da bi to uistinu mogao biti jedan kolega connectovac, koji je iz privatnih razloga jako negativno nastrojen i prema trenutnom vodstvu MZOŠ-a, i prema trenutnom vodstvu IRB-a.

Imena nećemo spominjati, već se on bude sam prepoznao i javio da ‘nije on’…

#40 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 6, 2006 u 13:28 Thumb up 0 Thumb down 0

MedILS je privatni institut – znaci nije u vlasnistvu drzave. Kao sto je to i poznati Institute for Advanced Studies. Privatno = nedrzavno.

Oba instituta su neprofitne organizacije – sto je potpuno odvojena kategorija. To znaci da se sav profit ulaze nazad u aktivnosti, a ne vraca se “dionicarima”. Znaci da njima ne upravlja jedna osoba – vlasnik, vec upravni odbor (board of trustees)), na osnovu statuta i misije. To znaci da ne placaju sve poreze kao komercijalne ustanove.

Mislim da je bitno raditi ove distinkcije u daljnjoj raspravi. Institut moze biti
[LIST>
[*>komercijalni i drzavni
[*>privatni i neprofitni
[*>drzavni i neprofitni
[*>privatno i komercijalni
[/LIST>

Ne vidim razloga zasto se misli da je rijec “privatno” nesto cega se treba sramiti, upravo suprotno.

(mozda losu konotaciju sa sobom nosi kolokvijalna rijec “privatnici” u nasem javnom folkloru, ali to ne smije biti razlog za negiranje cinjenica).

#41 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 6, 2006 u 13:46 Thumb up 0 Thumb down 0

Izgleda da je netko dobio zadatak da sto prije otkrije tog tajnog zavjerenika. Iako nismo dobili niti jedan odgovor na postavljena pitanja o ulaganju proracunskog novca ili ulozi IRBa, patentima, Jezgri, to ne znaci da necemo i dalje inzistirati i cekati da glasnogovornici i voditelji tih ustanova izloze te informacije javnosti jer je to njnihova obaveza.

Kao los detektiv kolega 39 postavlja nekoliko krivih postavki. prva je da je ta informacija iz kruga clanova portala – jako jako los pocetak – rekao sam vec da bi se stvarno iznenadili da saznate tko je osoba koja je poslala pismo.

Ovo je originalni mail koji sam dobio prije nego sam postavio prvi post s ciljem saznavanja svih relevantnih informacija.
Envelope-to: dikic@biochem2.uni-frankfurt.de
Mon, 30 Oct 2006 21:24:38 CET
Date: Mon, 30 Oct 2006 20:17:58 +0000 (GMT)
From: XX
Subject: jos jeda problematicna Jezgra u Hrvatskoj
To: Ivan.Dikic@biochem2.de

Cijenjeni Prof Djikic,
Sutra 31.10. ce biti otvoren institut-jezgra izvjesnog
Janka Mrsica. Ta kao I ostale jezgre, je dodjeljena
bez kriterija, bez evaluacije, na intervenciju
ministra Primorca. Najgroznije je da se jezgra tj 4
milijuna kuna daje privatnoj osobi za uredjenje
privatne nekretnine u kojoj ce djelovati (mozda?)
Privatna tvrtka Mrsica.
Cijelo ulaganje je I pravno mutno o znanstvenoj
vrijednosti da ne govorimo.

Jadno je da se siromasni budjet MZOSa daje osobi koja
zivi u Londonu I zeli urediti svoju nekretninu pomocu
sredstava drzavnog proracuna RH.

S postovanjem,

(opet se javno ogradujem od sadrzaja pisma jer ne stojim iza toga, ne mislim to i nisam u raspravi stajao iza diskvalifikacija osoba nego sam trazio odgovore, ali zbog nastavka ruznih i neprimjerenih napada branim se samo dokazujuci kako sam saznao i zasto sam postavljao pitanja o cijelom slucaju). Ponavljam: “U cijeloj raspravi bio sam fokusiran na dobivanje odgovora – mozda i samo radi toga da se razuvjerim od ruznih nagovjestaja iz pisma?.”

#42 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 6, 2006 u 17:11 Thumb up 0 Thumb down 0

opet se javno ogradujem od sadrzaja pisma jer ne stojim iza toga, ne mislim to i nisam u raspravi stajao iza diskvalifikacija osoba nego sam trazio odgovore, ali zbog nastavka ruznih i neprimjerenih napada branim se samo dokazujuci kako sam saznao i zasto sam postavljao pitanja o cijelom slucaju

Ja uistinu vise ne razumijem Vas nacin razmisljanja, a jos manje motivaciju za komentare poput #41.

Kako mozete tvrditi da ne stojite iza diskvalifikacija kada ste Vi taj koji javno iznosi sadrzaje tih diskvalifikacija!

Znaci, ovim svojim ponasanjem svima dajete za pravo da ucine slijedece:
kada netko dobije privatni e-mail u kojem se pljuje po Vama, nisu odgovorni za iznosenje tog smeca u javnost tako dugo dok kazu “ja sam to dobio od nekog drugog”.

E pa odgovorni ste! Kada bi sada isla sudska tuzba za klevetu, isla bi na Vasu adresu.

Ovakvim svojim ponasanjem poticete javni dijalog u kojem se opravdava takav nacin obracuna s ljudima. I to nakon sto ste sami bili meta takvih “anonimnih” pisama, objeda i kleveta! Ovo sto radite po nicemu se ne razlikuje ni po sadrzaju, ni po tonu, ni po metodi od onog sto smo vidjeli u obracunima protiv Vas i MedILS-a!

Sto se samog sadrzaja poruke u #41 tice, iz nje izvire prvenstveno emocionalni naboj osobe kojoj je glavni problem prihvatiti koncept u kojem drzava ima pravo investirati u privatne komercijalne institute. To je glavna poruka koja se iscitava iz ta dva emaila koje ste pustili u javnost (i time preuzeli odgovornost za njihov sadrzaj), a ne poruka da se trazi transparentnost postupka.

#43 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 6, 2006 u 18:13 Thumb up 0 Thumb down 0

Mislim da svojim imenom i dalje stojim iz onoga recenog u komentarima u 2004 godini i prvog komentara u ovoj rasparavi koja pocinje: “Na #4. Llijepo je vidjeti da se napokon pokrece institut i3 i da postoji privatno ulaganje. Bilo bi dobro da postoji i web stranica na kojoj bi se moglo vidjeti vise o samom projektu, ulaganjima i podacima za one koji zele raditi ili suradivati sa tim institutom – no nadam se da ce i ta stranica uskoro zaziviti- mozda i postoji no nisam ju uspio pronaci na Google.”

Sto se tice iznosenja ovih pisama to je posljedica netocnih i ciljanih napada kolega 22 i 39 na druge clanove portala. Zeleci iznijeti istinu o porijeklu informacija postavio sam pisma (bez tvrdenja da je to istina). Na kraju mozemo se svi sloziti ovdje da je to pismo potpune glupost i da uopce nema nicega o cemu mozemo pricati. Moje je misljenje upravo to. Ta pisma nisu vrijedna diskusije o svom sadrzaju ali su vrijedna da pokazu da ovaj cijeli post nije urota nekih clanova portala. Ukoliko ste dobro zapazili taj mail je i poslan iz UK a ne iz RH.

Mene vise uzrujava kada se ovako lazno napadaju drugi clanovi portala. Primio sam nedavno i mail od jednog clana-ice portala u kojem pise da je siguran/na da kolega 39 aludira upravo na njega/nju i lažno ga/ju optužuju i da bi bilo dobro saznati kako je kolega 39 napravio tu obradu. Rekao sam mu/joj da je taj cijeli komentar neozbiljan i da se ne treba brinuti. Upravo radi toga je bitno znati da izvor u ovom slucaju nije nitko sa portala.

U zakljucku: ne slazem se s navodima u pismu i e-mailu te osobe – zato ih nisam niti iznosio u raspravi o temi ovog posta. Odlucio sam ih prezentirati tek kada su kolege 22 i 39 poceli sa urotama i napadima na druge clanove portala u cilju korektne informacije drugih clanova. Siguran sam da nisma dao nikakve dokaze da bi jos sada raspravljali kako je ta i ta osoba javila meni u to i to vrijeme da se bas sutra dogada to i to i da je to urota clanova portala protiv toga i toga. Upravo da prekinem takve nepotrebne diskusije odmah sam iznio i istinu i pismo koje potvrduje izvor prvih informacija. U postavljanju nultog posta niisam uopce bio zaokupiran informacijama iz tog pisma nego sam sam pretrazio cijeli web i nisam nasao bas nista o tom projektu i zato sam postavio post i pitao tko zna nesto vise o tome. Da smo u konstruktivnoj raspravi saznali puno dobrih cinjenica o tom projektu bilo bi super. Posve je sigurno da nije bilo napada kolega 22 i 39 ovo pismo i email nikada ne bi bili niti spomenuti, jer toga nisu niti vrijedni svojim sadrzajem.

#44 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 6, 2006 u 20:42 Thumb up 0 Thumb down 0

Mislim da bi bio krajnji čas da se kolega #43 obrati liječniku za pomoć (dok nije prekasno)!

#45 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 6, 2006 u 21:02 Thumb up 0 Thumb down 0

na #43

Sto se samog sadrzaja poruke u #41 tice, iz nje izvire prvenstveno emocionalni naboj osobe kojoj je glavni problem prihvatiti koncept u kojem drzava ima pravo investirati u privatne komercijalne institute.

Malo sam se raspitao. Institut za informatičke inovacije (u nastavku: I3) je, isto kao i MedILS, privatna i neprofitna institucija. Njegov ‘profitni’ dio je tvrtka Informacijsko komunikacijske tehnologije d.o.o., koju su zajednički osnovali I3 i IRB u suvlasničkom odnosu 85%:15% a koja, kao trgovačko društvo, ima pravni legitimitet za vođenje komercijalnih (for-profit) poslova na globalnom tržištu.

#46 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 7, 2006 u 16:30 Thumb up 0 Thumb down 0

Kako su uredjeni odnosi tog profitnog i neprofitnog dijela ? Jedini nacin koji
bi prosao revizorsku komisiju u Velikoj Britaniji je taj u kojoj “profitni dio” nema nikakvih a priori povlastica u odnosu s neprofitnom organizacijom u odnosu na ostale firme u istoj drzavi. Dakle ako ja sutra dodjem k neprofitnoj organizaciji i
zelim komercijalizirati neki patent iz I3, moja su prava ista (ako sam registriran
kao firma) kao i ona koja ima taj “profitni dio”. To su odvojeni pravni entiteti,
sve ostalo bib bilo mucka.

Dakle je li tako ?

#47 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 7, 2006 u 23:07 Thumb up 0 Thumb down 0

na #46
Ispričavam se – upravo sam napisao podužu tiradu o cijeloj stvari, i ona sam ju uspio pobrisati prije nego sam poslao, pa stoga samo sažetak…

Dakle ako ja sutra dodjem k neprofitnoj organizaciji i zelim komercijalizirati neki patent iz I3, moja su prava ista (ako sam registriran kao firma) kao i ona koja ima taj “profitni dio”. To su odvojeni pravni entiteti, sve ostalo bib bilo mucka.

I da i ne. Da – I3 i Inovacijsko komunikacijske tehnologije (IKT) su dvije različite pravne osobe. Jedna je ustrojena prema Zakonu o trgovačkim društvima (IKT), dok je druga ustrojena kao ustanova (privatna) u skladu sa Zakonom o ustanovama i Zakonom o znanstvenoj djelatnosti (osobito članci 25. i 26.). Svaka ima zasebni bankovni račun, upravnu strukturu i financije.

U principu, da nije drugačije uređeno, sve inovacije koje se stvore na I3-ju mogle bi se ‘prodati’ putem bilo koje tvrtke (trgovačkog društva) koja ima takvu stavku u svojim registriranim djelatnostima, a da to nije nužno IKT. Međutim, ugovorom o financiranju startupa I3-ja u sklopu HITRA-e, I3 je obvezan tijekom dvogodišnjeg financiranja iz programa HITRA (2.8Mkn za plaće troje ljudi, hladni pogon i osnovnu tehničku i računalnu opremu) sve inovacije razvijene u tom periodu uputiti na tržište isključivo kroz tvrtku IKT.

Time se financijer startupa (država) osigurava da najmanje 15% profita stvorenog na temelju rada prve dvije godine I3-ja vraća u proračun kroz 15%-tni udio IRB-a kao državne (proračunske) ustanove u vlasničkom udjelu tvrtke IKT.

Naravno, valja imati na umu da se profit samo od prve dvije godine rada I3-ja može nastaviti ostvarivati i bitno nakon te prve dvije godine, ovisno o tome koliko dugo traju i koliko su unosni patenti u koje je ugrađen rad instituta tijekom početnog perioda rada financiranog od strane države.

Dakle, formalno gledano, IKT nema nikakvu prednost pred drugim sličnim tvrtkama, nego I3 ima obvezu prema svojem financijeru ponuditi IKT-u pravo prvokupa svojeg intelektualnog vlasništva tijekom prve dvije godine svojega rada.

#48 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 14, 2006 u 15:31 Thumb up 0 Thumb down 0

U novom broju Nacionala objavljen je opširan članak o Institutu za Informatičke Inovacije i njegovom utemeljitelju dr. Janku Mršić-Flogelu.

Prethodni post:

Slijedeći post: