Peticija i interview – dva odvojena svijeta

Ivan Đikić (Frankfurt, Njemačka), 14. Listopad 2006.

rubrika: Nekategorizirano

Danasnja vijest o peticiji studenata
HTV-Peticija studenata

i razgovor s ministrom obrazovanja u Vjesniku
Hi tech skole

cine mi se kao dva odvojena svijeta koja nemaju bas nikakvih dodirnih tocki. Ukoliko smo sigurni da su studenti iz Hrvatske jer studiraju na Hrvatskim studijima, izjave ministra mi slice kao da on zivi u Singapuru prije nego u bilo kojoj EU zemlji. Singapur si sigurno moze priustiti takve planove zbog ogromnih svota novaca koje ulazu u obrazovanje i znanost (precesto ne i na najbolji nacin!!). Da li itko pita strucnjake u RH da li je nas obrazovni sustav pogodan tim ne/najavljenim promjenama. Sto uopce znaci ‘hi tech’ skole i na kojem jeziku, koje su to najnaprednije tehnologije kroz ‘e-content’ ??? ???

25 komentara… pročitajte ih ispod ili dodajte jedan

#1 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 14, 2006 u 22:22 Thumb up 0 Thumb down 0

Danas sam dobio pismo sveucilisnog profesora iz RH koji je dopustio da prenesem ovaj dio sadrzaja iz pisma na portalu.
Vjerujem da je opis u tom pismu blizi svakodnevnom radu ucitelja i profesora u skolama i fakultetima.

“Poštovani i dragi profesore Djikić,
vidim iz današnjega Novog lista da će sutra biti objavljen intervju s Vama u kojemu će biti riječi o članovima MedILS-a, o položaju znanosti u Hrvatskoj i mladim znanstvenicima i samonametnutoj šutnji koja koči napredak društva….
Ovakvo stanje, nažalost, neće se brzo promijeniti. Mijenjaju se države, mijenjaju se vlade, ali kada se radi o znanosti i visokom obrazovanju sve dosadašnje vlasti u Hrvatskoj oslanjaju se uglavnom na određeni uzak krug uvijek istih ljudi (pogotovo u prirodnim znanostima) koji se trude da ugode svakoj vlasti radi vlastitog probitka i samoodržanja.
Samonametnuta šutnja rezultat je takvog stanja i bojazni od sankcija, pogotovo u visokom obrazovanju. Neke fakultete su praktički zaposjele familije i nitko “normalan” neće riskirati da se suprotstavi takovim grupama, jer su one međusobno povezane  ne samo u okviru pojedinih fakulteta nego i između fakulteta, Sveučilišta i IRB-a….
Vidim da ne posustajete i da pokušavate pomoći mladim znanstvenicima u Hrvatskoj; to mi je drago jer će to ohrabriti mlađe da jednog dana ipak prekinu samonametnutu šutnju…
Tu se još dugo neće ništa promijeniti, naprotiv, tonemo sve dublje. Naš sistem visokog obrazovanja praktički se raspao, što pokazuju rasprave o provođenju Bolonjskog procesa. Ovo Vam pišem ne zbog toga da bih Vas obeshrabrila nego naprosto radi toga da vidite u kakovim uvjetima se izvodi sveučilišna nastava i pod kakovim uvjetima rade sveučilišni nastavnici. Zašto se šuti i što čeka onoga tko se usudi suprotstaviti tom uskom krugu “moćnika” kako bi zaštitio dignitet sveučilišne nastave i integritet sveučilišnog nastavnika…. Dragi profesore, ovo Vam pišem kao znak dubokog poštovanja i uvažavanja Vaših napora koje ulažete da pomognete mladim ljudima, ali nije na odmet da znate pod kakovim se uvjetima školuju ili rade ovi mladi ljudi na Sveučilištu i da vidite kakve osobe odlučuju o njihovoj budućnosti. 
Puno uspjeha u radu i u privatnom životu želim Vam od svega srca ! ”

Mislim da nikakav high tech nece moci zamjeniti ljudsku kvalitetu u obrazovanju. Ukoliko RH treba biti ponosna na nesto u obrazovanju, onda to sigurno nisu Suvar i Primorac, nego talentirani ucenici i studenti te kvalitetni ucitelji i mentori (sjetimo se nedavnih clanaka u novinama kako iza svih uspjeha nasih mladih matematicara, informaticara, znanstvenika uvijek stoje entuzijasti ucitelji i mentori, dobri razredi i skole, te njihove obitelji). Oni koji ne shvacaju sustinu toga uopce ne poznaju temelje obrazovanje i bolje je da se bave drugim poslovima, a da skole prepuste onima koji imaju vise strucnog znanja i osjecaja sto je potrebno djeci u suvremenom skolovanju.

#2 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 14, 2006 u 22:33 Thumb up 0 Thumb down 0

Potpuno se slazem sa sadrzajem pisma u #1. I sad će se u borbi za kvadrate na Borongaju gotovo svi ponašati još oportunističkije;
trebat će ugrabiti što više prostora jer će to pridonositi “ugledu” pojedinih kolegica/kolega i njihovom društvenom statusu. To kakvo znanje oni u starim i novim kvadratima daju studentima i tako nitko ne pita niti kontrolira.

#3 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 15, 2006 u 14:12 Thumb up 0 Thumb down 0

Situacija je stvarno losa (ma koliko mi sutjeli o tome). Strah, opurtunizam, klijentelizam, … vladaju u svim porama onoga sto ja zovem “sustavom bez sistema” (pita li se itko sto ce sutra raditi 1600 diplomiranih s Hrvatskih studija?). Ivan u interviewu u danasnjem Novom listu (moze li to netko linkati s Presscuta-a?) istice nedostatak kriterija, mentalitet mediokriteta i poslusnistva, autocenzuru, potrebu strucne i transparentne evaluacije … ali i izuzetnu talentiranost mladih koji se javljaju za njegove programe … i odlaze vani.
Promjene? Pa u Rijeci su ak. Rukavina i njegova ekipa stvarno stvorili zavidne pomake na mnogim poljima. Dakle, moze se ali i volja i rad su na svim razinama u ogromnom deficitu (cf. broj aktivnih ovdje na portalu!). Neto rezultat je tako i dalje negativan ili, kako se navodi u pismu iz #1 “Tu se još dugo neće ništa promijeniti, naprotiv, tonemo sve dublje”.
Je li ikome stalo?

#4 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 15, 2006 u 14:51 Thumb up 0 Thumb down 0

Na 2. Meni se cini da je najvise stalo mladima jer oni vide razliku i mogu jos uvijek dosta toga promjeniti u svojim zivotima. Mnogi nisu voljni izgubiti vecinu svojih talenata radeci u Sustavu bez sistema (jako mi se svida ova konstrukcija!). Zato u njih treba i najvise ulagati. Medutim vjerujem da ima i mnogih drugih koji bi zeljlei nesto promjeniti no trebaju podrku i malo vise hrabrosti i zajednistva da se konstruktivnim radom stvari pocnu micati na bolje. Jos uvijek mislim da (kao sto sam i rekao u intervju NL) da svaki i mali pomak na bolje znaci jako puno za drustvo jer pokazuje da se moze i bez ili usprkos onima koji ne znaju ili nisu nikada shvatitli sto je kvaliteta i kreativnost u znanosti ii obrazovanju…

Samonametnuta sutnja koci napredak drustva -NL

#5 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 15, 2006 u 15:42 Thumb up 0 Thumb down 0

O toj samonametnutoj sutnji bih rado progovorila iz pozicije novinara. Imam jako dobre kontakte s brojnim hrvatskim znanstvenicima i najcesce od njih cujem o problematicnim, nedopustivim ili kriminalnim djelatnostima u HR akademskoj zajednici. No,uzasno me nervira pristup u kome se smatra da je normalno da novinar bude taj koji ce voditi bitku dok ce znanstvenici sutjeti i sa strane gledati tko ce biti pobjednik pa da se onda priklone.
Cast izuzecima, ali ispada da je duznost vecine pripadnika akademske zajednice da samo s visoka pljuckaju o skandaloznim naslovima u novinama, da se groze senzacionalistih tekstova i da se pitaju tko je kome nesto smjestio. Pritom je nevazno pitanje principa i temeljnih profesionalnih, znanstvenih i moralnih nacela.

#6 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 15, 2006 u 16:14 Thumb up 0 Thumb down 0

Akademski aktivizam?
Na jednom izlaganju o Bolonjskom procesu češki je izlagač s područja humanističkih znanosti ispričao priču kakvu bi mogao ispričati bilo tko iz Hrvatske — priču o kaosu, sužavanju mogućnosti umjesto njihovom širenju, birokratskim orgijama. Grčka filozofkinja je komentirala: “Pa zašto onda ne štrajkate na univerzitetu?”

Ono što osjetite kad pročitate ovu anegdotu puno govori o stanju duha. Ne, nisu novinari tu da vode naše bitke. Ako ne mi, onda tko?

#7 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 15, 2006 u 16:48 Thumb up 0 Thumb down 0

Zelio bih se zahvaliti koelgice Elviri Marinkovic Skormlj na profesionalnom interviewu te svakodnevnom zalaganju za promociju znanosti u drustvu putem novinarskog rada u Novom Listu. ne cudi stoga napisano u 3 jer izgleda da u Rijeci i gradani ali i znanstvenici sve vise shvacaju koliko su bitni rezultati a ne tlapnje u znanstvenom radu.
U postu 4 komentar se odnosio na #3.

Slazem se s komentarima u 5. Precesto se dogada da se kritiziraju samo oni koji nisu na ili pri vlasti (odnosno oni koji nisu skloni aberantnom ponasanju neuspjelih znanstvenika koje opsiuje ova definicija: politika=moc=novac=status u drustvu) ili oni koji svojom kvalitetom i javnim djelovanjem odstupaju od poslusnickog mentaliteta vecine.

Na zalost moram reci da takom ponasanju niti ovaj portal nije bio imun. Iako se ne slazem u potpunosti sa izjavama kolega koje sam prije dva tjedna sreo u Zagrebu prenijeti cu njihova razmisljanja jer dijelom opisuju i sirinu samonametnute cenzure u drustvu . Rekli su mi direktno da je “ispod nivoa znanstvene, akademske, kriticne i otvorene rasprave na kojoj je stvoren ovaj portal da se sada tamo neki anonimci izivljavaju tajnim ocjenjivanjem”, te da su prestali aktivno sudjelovati u raspravama jer to nikuda ne vodi.

Iako se nisam slagao sa uvodenjem tajnog ocjenjivanja nastavio sam sudjelovanje u aktivnostima portala bez promjena. Mislim da je uvodenje ocjenjivanja dovelo do nekih poboljsanja u kvaliteti komunikacija (osobno mi se cini samo u pocetku uvodenja istog, iako nemam statistickih podataka od urednika), ali da je to bio i jedan od nacina blokiranja otvorene komunikacije te pasiviziranja mnogih clanova na portalu (tako da je s vremenom taj projekt postao kontraproduktivan i suprotan onome sto mu je bila namjera-ukljucivanje sto veceg broja clanova portala u konstruktivne rasprave). Iako je sigurno da to nije bila glavna namjera urednika – tezilo se poboljsanju kvalitete u komuniciranju- mislim da se i taj cijeli koncept moze i treba preispitati. Jasno mi je da ce ovo dovesti do lancane reakcije komentara no meni je bitnije da se na ovom portalu razgovaramo iskreno i na temelju argumenata, nego da izigravamo samodopadne intelektualce …

#8 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 15, 2006 u 17:11 Thumb up 0 Thumb down 0

Ni ja nisam bio pristalica ocjenjivanja. Glavni razlog za takav moj stav jest mogućnost da netko bez argumenata ocijeni napisana mišljenja. Onaj koji piše, bar u većini, trudi se da navede i argumentira svoje mišljenje. Na to se javi netko i jednostavno izbaci jednu od ocjena.

Ipak, moram reći da ne razumijem “strah od ocjenjivanja”. Nije li važno to da kažemo svoje mišljenje i da ga dobro argumentiramo.
Hoćemo li se svesti na to da prilagođavamo svoja gledišta očekivanom prihvaćanju čitatelja? To može biti metodologija političara ali ne i znanstvenika.

Zbog toga se potpuno slažem s onim što je rečeno u posljednjem odlomku u #7.

#9 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 15, 2006 u 17:45 Thumb up 0 Thumb down 0

Situacija je uzasna, zapravo. Ja sam studirala u zg i diplomski i postdiplomski, radila u Zadru kao novakinja 4 i po godine i dala otkaz jer vise nisam mogla zivjeti u takvoj atmosferi. Pisala sam i ministru i pomocniku, nikad nisam dobila odgovor, pretpostavljam zato sto moj bivsi sef sjedi u jednom podrucnom vijecu i u vijecu za znanost. Nitko od mojih profesora mi nije zelio pomoci da ostanem u struci a nakon otkaza vecina kolega se pravila kao da nista ne zna iako znam da su znali. Radila sam 8 mjeseci izvan struke, gdje nikog nije bilo briga za moj magisterij i gdje to nista nije znacilo. I sad, nakon svih peripetija i ocajavanja, otisla sam vani i nastojat cu se ne vratiti. Nijedna hrvatska institucija mi nije htjela dati ni kune za doktorat vani (mzos me glatko odbio jer vise nisam u njihovom sustavu) ali zato stranci jesu.
Ocito postoji ponor izmedju kriterija hrvatske znanosti i one u zapadnim zemljama. Ja sam zeljela raditi u Hrvatskoj, probala i nije islo. I uzasno me smeta sto to isto ministarstvo, u cijim strukturama sjede ljudi koji nisu kvalitetni mentori ni eticki nastrojeni znanstvenici, plasira u javnost sliku koja je kriva. Moja mama ili tata ili baka, ljudi koji se ne bave znanoscu i ne znaju kako znanstvena zajednica i fakulteti funkcioniraju, kad vide afirmativne parole na televiziji od ministra i pomocnika, u njih vjeruju. A buduci da se nitko ne zali, jer kriticne mase jos uvijek nema, ispada da je sve super.

#10 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 15, 2006 u 18:34 Thumb up 0 Thumb down 0

na 7 i 8:
sto se tice ocjenjivanja: mislim da to nije glavni razlog smanjenja aktivnosti na portalu. mislim da je ocjenjivanje doprinijelo kvaliteti rasprava. ali, slicno kao i u istrazivanju, da bi covjek ostao na istoj razini motivacije za nesto, mora imati nekih rezultata. meni se je ovaj tren tesko sjetiti koja rasprava na ovom portalu je dala opipljive rezultate, rado bih da me netko razuvjeri. vjerujem da je to porijeklo stava da ovo nikuda ne vodi. naravno, tu je i opcija da na ovo gledamo kao na obican forum i da ne ocekujemo previse od toga, ali onda nas ne treba cuditi nestalnost broja ljudi u raspravama.

kolega u 3 pita je li ikome stalo. stalo do cega? ako pogledate rasprave na portalu unatrag npr. dvije godine, vidjet cete da se, mozda cak i uvijek isti ljudi, cude nad cro znanosti… da li bi se reklo da im je stalo zato jer pricaju o tome, nisam sigurna. za mene je puno bolji pokazatelj kad tisuce francuskih znanstvenika protestira cijelu noc ispred zgrade francuske vlade. za to vrijeme, naravno da mladi odlaze iz hrvatske. niti to nije cudno, po pojedinca je to puno jednostavnije nego da ostane u hrvatskom sustavu gdje se hrani prosjecnost, a zatomljuje iznadprosjecnost. ujedno to su ljudi kojima je stalo do kvalitetnog rada u znanosti.

#11 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 15, 2006 u 18:37 Thumb up 0 Thumb down 0

ima puno istine u onom izrecenom u komentaru 5.
Prije dva tjedna dobio sam poziv sa Nove TV da sudjelujem u emisiji o slucajevima plagiranja u RH. Pristojno sam ih odbio rekavsi da je jako bitno da znanstvenici iz HR govore o tim temama i da se to rjesi sto prije na MF i Sveucilistu u Zagrebu.
Medutim na sam dan emisiji zvala me voditeljica (dok sam bio na putu iz Osla u Rovinj) i zamolila da li je ikako moguce da se bar telefonski ukljucim u emisiju jer nitko od kolega lijecnika ili znanstvenika nije zelio govoriti o tome sto je plagijat i kako se to rjesava u uredenim sustavima. Razlog je da se ne zele zamjeravati i/ili se boje!!!! Epilog je poznat. Umjesto da uzivam u proslavi na veceri u Rovinju ja sam ipak otisao u sobu i odgovorio na dva bazicna pitanja i mislim da nikoga nisam uvrijedio onim sto sam rekao. U takvim okolnostima neki pojedinci koji broje necije javne nastupe trebali bi znati da je lista onih koji su odgodeni ili odbijeni jako velika, a da je tolika navala upravo “zaslugom” onih koji u RH uporno sute i cekaju da netko drugi za njih javno progovori…

#12 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 15, 2006 u 18:56 Thumb up 0 Thumb down 0

Iako se slazem sa zadnjim pasosom u komentaru 10 mislim da ipak ima dovoljno argumenata koji ukazuju da je rasprava na ovom portalu postigla neke znacajne pomake u drustvu. Pokusati cu dati kronoloskim redom dogadaje koji su zahvaljujuci velikoj motivaciji grupa znanstvenika polucili i pokrenuli neke stavri u pravom smjeru (u kojima je i kolegica iz 10 aktivno sudjelovala). Lista nije konacna niti pretendira biti cjelokupna:
1. Apel za MedILS- prva akcija inicirana je na portalu i nakon toga postigla bitan ucinak, rezultat podrska MedILSu i clanak u natureu o pritiscima na znanstvenike u RH
2. Izbacivanje Primorceve teorije o porijeklu naroda iz skolskog kurikuluma – to je po mom misljenju jedan od najznacajnijih postignuca i ovaj portal je u tome odigrao bitnu ulogu
3. Apel za transparentnost financiranja u RH – vrlo uspjesna gradanska i demokratska akcija koja je pokazala da neki u RH imaju hrabrsti stati iza profesionalnih i moralnih nacela. Diskuija na portalu imala je vrlo bitan ucinak na stvaranje cijelog apela. Jos uvijek cekamo na izvjestaj Drzavne revizije i Unutrasnje kontrole Vlade ali to je administrativna stvarnost koju trebamo prihvatiti. Mislim da je sama akcija pokazala da cjelokupni pritisak na znanstvenike ne daje rezultate. Projekt Jezgra 23 se zasigurno nece ostvariti u izvornom obliku kao privatni dijagnosticki centar gdje se zgrcu novci za pojedince…
4. Podrska clanova portala u javnim napadima na novinare i znanstvenike
5. Izbacivanje nekorektnih navoda o seksualnosti u HNOS skolskom programu. Cijela tema je zapoceta na portalu.
6. Pokretanje rotacijskih praksi na Goete Sveucilistu. Do sada je prihvaceno 9 studenata koji ce odraditi svoje diplomske i dobiti dodatna isustva i preporuke za kvalitetne PhD programe. Cijeli projekt je voden preko portala.

#13 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 15, 2006 u 18:57 Thumb up 0 Thumb down 0

na #10
Anita, rasprava o kvazi teoriji o porijeklu Hrvata donijela je konkretan rezultat; djeca je srecom ne uce u skoli. Doduse, u toj raspravi, velik je doprinos dao i moj Jutarnji list. Nije li i rasprava o spolnom odgoju, potaknuta na Connectu, izazvala odredjene reakcije?Ima jos primjera, ne mogu se sad sjetiti. Ja mislim da se sve rasprave na Connectu pazljivo iscitavaju, pri tom ih ne citaju samo znanstveni voajeri, nego i nadlezni u MZOS-u koji tako sondiraju raspolozenje i moguce nepozeljne aktivnosti ljudi na Portalu.

#14 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 15, 2006 u 19:27 Thumb up 0 Thumb down 0

rekla sam da bih rado da me se razuvjeri, pa je to i ucinjeno u 12 i 13. djelomicno. naime, niti jedna od ovih rasprava koje ste nabrojali ne odnosi se na podrucje koje bi direktno doprinijelo kvaliteti znanstvenog sustava u hrvatskoj, ja sam mislila uglavnom na to u #10. nije da su zbog toga ovi rezultati manje vrijedni, dapace. Medjutim, ne odnose se na hrvatsku znanstvenu svakodnevicu, a to je sljedece: blago receno cudni kriteriji napredovanja i uopce zaposljavanja u cro znanosti, nedostatak kriterija pri dodjeljivanju znanstveno-istrazivackih projekata i slicno… uopce ne sumnjam da se rasprave citaju na MZOS-u, ali i oni filtriraju ono sto im ne pase cuti. jer rasprava o kriterijima u cro znanosti je bilo jako puno. a rezultata? za sada bez rezultata. kao sto sam rekla, i dalje se podrzavaju mediokriteti, i dalje se ne gase ‘istrazivacke’ grupe bez IJEDNE publikacije tijekom nekoliko godina, i dalje se katastrofalnim mentorima daju novaci… jer je to nemoguce tako lako iskorijeniti. nije dovoljno reci: joj, omaklo nam se, pa ajde, promijenit cemo to kad su vec svi poceli galamiti. i zato nema promjena.

#15 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 15, 2006 u 19:50 Thumb up 0 Thumb down 0

Uz 14. i komentar #9 moram se sloziti da nema argumenata za razuvjeravanje. Znanstvenici i studenti u HR trebaju htjeti to rjesiti za svoje dobro. Dok god to vecina ne zeli – oni mladi i najkvalitetniji bjezati ce van iz tog kruga. Zato je i naslov u NL jako dobar; to je ipak samonametnuta sutnja.
Da li postoji ikakva kolektivna ili pojedinacna zelja ili odgovornost u RH da se dobije odgovor na dva pitanja koja su po meni vrlo bitna za cjelokupni znanstveni i obrazovni sustav u RH a samim time is sve ukljucene u taj proces:
1. Sto se dogada sa znanstvenim recenzijama i tko je odgovoran da se cijeli proces odgadao i doveo do toga da je vec sada ocigledno da ce sve to biti velika kuhinja malih majstora. Zasto to nikoga ne brine ili svi cekaju smao svoj mali komadic kolaca uz prolaznost od 110%
2. Tko je odgovoran za kolaps Bolonjskog procesa i sve probleme kroz koje studenti moraju prolaziti. Rok za uskladivanje Bolonje je 2010. Zar nikoga ne brine da radimo kirurske operacije bez anestezije na cijelim generacijama studenata i to odmah i sada radi patoloske ambicioznosti i medijske zaigranosti neodgovornih? Zasto nije pripremljen dobar plan do 2010????

U stvarnosti to su pitanja cije odgovore trebaju znanstvenici i studenti u RH i u tome je kolegica 14 potpuno u pravu. Kada i da li ce ih dobiti to ovisi o njima a manje o portalu koji ipak ima svoju ulogu u slobodi iznosenja tih problema. Mozda ipak s vremenom…

#16 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 16, 2006 u 08:23 Thumb up 0 Thumb down 0

Na #15:
Ad 1.: Vec sam tu naveo da sam uputio sluzbeni upit o tome … bez odgovora (nemojte mi samo sada reci da je to zato jer upit nisam uputio proporucenim pismom???). Jedna varijanta “corridor voices” kaze da ce ubrzo biti poznati rezultati recenziranih projekata. Sto valjda znaci da oni koji nisu recenzirani (zasto?) nece niti biti u konkurenciji za prolaz??? Da ne kazem da bas nitko ne zeli niti razgovarati o problemu koji ce se javiti s novacima koji su vezani uz projekte koji se nece obnoviti (potencijalno tisuce ljudi na cesti).
Ad 2.: Kod nas na faksu smo prosle godine slavili 45. godisnjicu faksa pa su tu bili i direktori tvrtki u koje ide veliki broj nasih zavrsenih studenata. Na moj javni upit je li ih itko pitao koje su to kompetencije koje bi student koji diplomira trebao imati, a da bi BP ostvario svoj glavni cilj – vjestine i kompetencije studenata, odgovor je bio NE. Slaganje nastavnih curriculuma nije dakle bilo finalizirano stvaranju kompetencija studenata, nego zadovoljavanju tastina profesora koji su (ili misle da su) strucnjaci u nekom polju te tu guraju sto veci broj svojih kolegija. Veliki dio problema dakle opet lezi na strahu, oportunizmu, … svih u sustavu, i to je potpuno nezavisno od MZOS. Problem u MZOS mogu biti javno izrazeni stavovi nekih duznosnika da “se sustav uhodava i jasno je da ce par generacija u tome biti zrtve”??????? Dovoljan razlog da ti izlete iz svih tijela koja se time bave i nikad tu vise niti ne prismrde (moje zelje, moji snovi). Da ne kazem da oni studente koji traze da ne moraju lezati na podu (da ne kazem da ima situacija kada bi bilo nekako zgodno imati i papira u zahodu) optuzuju da “su manipulirani”??? Umjesto da obilaze sve moguce prostore i studentima osiguraju normalne uvjete, ili barem da ne upisuju studente za koje se zna da te uvjete nece imati, da ne kazemo da se nece godinama moci zaposliti! Nije ih dakle strah rezultata svoga “rada”, nego glasa studenata koji, poslije godina sutnje, traze najminimalnije radne uvjete.
#14 govori o kriterijima napredovanja: kriteriji su i “overconstrained” od silnih propisa i normi, ali u praksi je to sistem “ja tebi ti meni” u kojem svatko glasa za svakog jer je ti isti glasati za mene. Glasacka masina koje se ni SSSR ne bi posramio. Sto opet bez kriticke mase nece promijeniti niti jedan ministar (ne moze on, tko god bio, nominirati strucne i moralne u podrucna vijeca kada se i ona biraju “ja tebi ti meni”).
A od kriticne mase, koja bi trebali zapoceti kritickim pojedincima, ima evo tu 10 ljudi koji “laju dok karavane prolaze” (to je inace Krleza koji je i napisao “u krdu je toplo ali smrdi” a ovo nase smrdi do neba). A od tih deset 8 je vani.
La commedia e’ finita.

#17 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 16, 2006 u 09:35 Thumb up 0 Thumb down 0

Vjerujem da se rasprave na Portalu čitaju u MZOŠ-u. Pretpostavljam čak da postoji i osoba kojoj je to jedna od dužnosti. Siguran sam, međutim, da se mišljenja ne čitaju da bi ih se čulo i uvažilo. Čitaju se zato da bi se znalo tko ih piše, tj. koga treba marginalizirati, koja imena treba proskribirati i isključiti iz javnih rasprava. Dakle, puna sloboda onima koji hvale a sve druge treba utišati ili ignorirati. Kad se takva politika udruži s pretežno neobjektivnim i instrumentaliziranim javnim glasilima, ostaje da se zaključi kako živimo u najboljem od mogućih svjetova. U takvome okružju oni koji imaju vlast mogu svašta izreći i napraviti a da ih nitko niti može demantirati niti kazniti. “Istina” je uvijek na njihovoj strani!

#18 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 16, 2006 u 14:47 Thumb up 0 Thumb down 0

Slazem se s Anitom da ocjenjivanje nije razlog smanjivanja aktivnosti na Portalu i da je vjerojatno i pridonijelo povecanju kvalitete rasprava. Ispocetka smo bili svjedoci entuzijasticnog razdoblja medjusobnog upoznavanja glavnih “raspravljaca” i pronalazenja istomisljenika, prvih definicija problema i teoretiziranja o rjesenjima… Sad, kad su problemi vise-manje identificirani i kad bi se trebalo prijeci u izvrsnu fazu, Portal je nemocan. Naravno da su se ugasile rasprave: prvo- imamo samo nekolicinu ljudi koja hoce i ima nesto za reci (to se nece promijeniti), a drugo- oni su se svi vec narazgovarali. Portal je izvrsio svoju zadacu (i jos je izvrsava), a to je povezivanje ljudi i informiranje. Rezultati su takodjer tu: vrlo je vazno znati tko kako misli i s kim imamo posla (kako MZOS-u, tako i svima nama osobno, iz razlicitih razloga). Dio ljudi se definitivno samoorganizirao i suradjuje na nekim projektima kao rezultat upoznavanja na Portalu. Prema tome, Portal je dobra stvar, dao je rezultata koliko jedan takav medij moze, ostalo ovisi o pojedincima koji zele zasukati rukave i pokrenuti neki projekt.

#19 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 17, 2006 u 01:04 Thumb up 0 Thumb down 0

Interesantan komentar prof Lucina o zemlji znanja u JL:
Hrvatska nije učinila mnogo da dobije takvu državnu administraciju, već je mlade i obrazovane stručnjake prepustila privatnom sektoru koji puno bolje plaća njihovo znanje. Ulaganje u znanost i istraživanje još je jedan manjak Hrvatske na putu u EU. Iako je znanost zasad prvo i jedino zatvoreno poglavlje u pregovorima s EU, i sam pregovarač Pero Lučin kaže kako ta činjenica pokazuje samo da je naše zakonodavstvo na visokoj razini usklađenosti s europskim. I ništa više od toga. Ali izdvajanje od 1,2 posto BDP-a za znanost, dok je prosjek u EU oko dva posto, a cilj tri posto BDP-a, govori kako je i Hrvatska među tranzicijskim državama koje nisu još sposobne postati društva znanja.

- Kad bi Hrvatska do 2010. postigla izdvajanje od dva posto BDP-a za znanost i istraživanje, to bi bilo odlično. Ali bojim se da će reforme u znanosti u naredne dvije do tri godine biti u problemima zbog drugih, znatno težih reformi koje slijede, primjerice u poljoprivredi i brodogradnji. Znanost i istraživanje mogli bi pasti u drugi plan – predviđa Lučin.
Link na cijeli clanak

#20 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 17, 2006 u 01:17 Thumb up 0 Thumb down 0
#21 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 17, 2006 u 10:22 Thumb up 0 Thumb down 0

Iz clanka linkanog u #19 mislim da je najvaznija konstatacija (koja je vrlo malo prisutna u svijesti kljudi u RH) da su nam odredene promjene nuzne zbog nas samih a ne EU.
Kvadrati po studentu iz #20 pak dosta govore i o upisnim politikama, a ne samo o problemima s prostorom.
Sto se pak Bologne tice (zaboravih u #16) jos jedna vazna stvar o kojoj se nedovoljno vodi racuna je da cemo vec sljedece godine imati diplomirane bachelore (prvostupnike) sa preddiplomskih sveucilisnih studija, sa strucnih studija i sa visokih skola. Dakle 3 vrte curriculuma, svi po Bologni, svi sa diplomom prvostupnika. Kako ce trziste (poduzetnici) znati koje od tih zaposliti za koju vrstu poslova i koliko ih platiti kada niti oni koji su slagali nastavne programe ne znaju koje kompetencije bi ti diplomanti stvarno trebali imati?

#22 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 17, 2006 u 11:55 Thumb up 0 Thumb down 0

Motiviran prije svega zbunjenoscu koje su izazvale neke izjave ministra obrazovanja u clanku u Vjesniku, ali i zabrinutoscu da neke od najava mogu imati lose posljedice na sustav obrazovanja u RH zelio bih postaviti nekoliko pitanja i zamoliti nadlezne u MZOSu da nam objasne te najave:

1. Citat: ‘Bolonja’ nam je pokazala prave probleme sveu?ili?ta i stru?nih studija. Ako se dvije milijarde kuna, s kojima se grade sveu?ili?ni kampusi u Hrvatskoj, te 1300 novozaposlenih na visokim u?ili?tima jedva osjetilo, pitam se u kakvim su uvjetima studirali na?i studenti prije? Za?to prije nitko nije reagirao zbog studenata koji na nekim fakultetima u Zagrebu le?e na podu ve? ?etrdesetak godina jer na predavanju nema mjesta, a sada se rje?enje o?ekuje u jednoj godini?

Da li MZOS ima detaljno pripremljen plan za uvodenje Bolonje u RH do 2010? Sto se moze napraviti od danas do 2010 da se uvodenje Bolonjskog procesa postepeno implementira s puno vise brige o generacijama studenata koji u to vrjeme studiraju?

2. Citat: Cilj nam je do kraja mandata uvesti posve nov oblik edukacije u nove metode pou?avanja koriste?i najnaprednije tehnologije kroz ‘e-content’.

Sto se tocno podrazumjeva pod tehnologijama kroz ‘e-content’. Da li je to nesto standardno u skolama u svijetu ili EU. Iako predajem na sveucilistu u Njemackoj nisam upoznat sa tim metodama. Mozete li mi poslati detaljne planove onog sto kanite uvesti u skole.

3. Citat: imat ?emo ‘hi-tech’ skole
Sto tocno znaci hi-tech? Da li je to high-technology skole? Da li je to profesionalni pojam prhvacen u obrazovnim sustavima u EU?

4. Citat: Djeca ?e na nastavi svaki prirodni zakon, biolo?ki fenomen ili pojavu mo?i pratiti putem simulacijskih programa. Iz ?kola ?e posve nestati klasi?ni oblik u?enja, a uvest ?e se mogu?nost vizualizacije i u?enje na konkretnim primjerima.

Ovakva najava promjena u skolama su zabrinjavajuce. Iako radim u bioloskim disciplinama nije mi jasno sto to znaci? Da li ce djeca bioloske fenomene ili prirodne zakone uciti putem simulacijskih programa a ne u prirodi ili putem eksperimenata? kako to mislite da ce posve nestati klasicni oblik ucenja???? (za ovo pitanje stavrno trebam puno upitnika) Moje misljenje je da su mnogi aspekti klasicnog ucenja temelj obrazovanja koji je stvaran i razvijan u Hrvatskoj desetljecima i ne bi se smjeli tako lakonski odbacivati.

5. Citat: ” Na?a djeca ne?e imati razloga za strah – poznavat ?e dva strana jezika i biti informati?ki pismena.”
Da li to znaci da danas djeca u skolama u Hrvatskoj imaju razloge za strah? Da li npr. ministar obrazovanja zna dva strana jezika? Da li koristenje dva strana jezika dovoljno da se izbjegnu problemi i mozda nekakav strah kod djece u skolama?

6. Citat: Tako?er, ?elja mi je da Hrvatska u svijetu, osim po Jadranskome moru, bude poznata i prepoznata kao zemlja znanja. Ako nastavimo ovim tempom, do 2010. to je mogu?e.

Da li imate napravljen plan konkretnih programa i financiranja tih programa do 2010 koji ce dovesti do ovih najava?

7. Citat: .. u Hrvatskoj je oko 40 posto populacije sa ili bez zavr?ene osnovne ?kole te da je gotovo 45 posto gra?ana sa zavr?enom srednjom ?kolom….

Kako namjeravate ostvariti znacajan porast pismenosti i visoke obrazovanosti ukoliko imamo problema sa manjkom ucitelja i sveucilisnih nastavnika?

8. Radeci u inozemstvu (SAD, Svedska i Njemacka) shvatio sam da su u procesu skolovanja i visokog obrazovanja najdragocjenjeniji su ljudski potencijali (stoga i uspjeh visokog obrazovanja u SADu) tj. kvalitetni strucnjaci, znanstvenici i nastavnici. Zanima me sto namjerava MZOS napraviti da adekvatno nagradujete uspjehe onih koji su osigurali nase obrazovanje temeljem klasicnih metoda ucenja u skolama u Hrvatskoj, ali i onih koji mogu uvesti nove i kvalitetne metode. Ukoliko je stvarno istina da se
Citat: “dvije milijarde kuna, s kojima se grade sveu?ili?ni kampusi u Hrvatskoj”
ulaze u zgrade onda apeliram da se shvati da je ulaganje u ljude a ne u zgrade (iako i one trebaju ali sigurno ne naustrb ulaganja u ljude) buducnost Hrvatske, te da se treba odvojiti veci postotak sredstava za kvalitetne ucitelje, profesore, studente i ucenike. Tek tada ce se poceti polako stvarati san o zemlji znanja…

#23 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 17, 2006 u 12:20 Thumb up 0 Thumb down 0

na #19
Prof. Lučin ne čita lektiru!

Vlada je ove godine usvojila Znanstvenu i tehnologijsku politiku u kojoj u točki II.1. piše da je predviđeno godišnje povećanje sredstava za istraživanja i razvoj po stopi od najmanje 25%! Dakle, ako krenemo od 1,25% iz BDP, koliko iznose izdvajanja za znanost u ovoj godini, pa krenemo redom prema 2010., tada će to biti:
2007: 1,5625 % BDP
2008: 1,9531 % BDP
2009: 2,4414 % BDP
2010: 3,0518 % BDP
Administrativno sve je riješeno, plan postoji, pa zar uopće treba sumnjati?

Reforme u znanosti neće “pokvariti” ovaj idiličan plan jer 2/3 ukupnog ulaganja u znanost treba pasti na teret gospodarstva a ne proračunskih sredstava gdje je skoro već dosegnut “plafon” od 1%.

Glavna reforma trebala bi se odigrati upravo u industriji i gospodarstvu a za to treba država provesti niz poticajnih mjera za ulaganje u istraživanje i razvoj. Naravno, statističko prikupljanje rezultata također nam nije jača strana pa će već njegovo poboljšanje možda pokazati da se već sad više ulaže u gospodarstvu nego što službeni podaci pokazuju!

#24 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 17, 2006 u 18:57 Thumb up 0 Thumb down 0

Anonimne prijave i dalje su dio folklora u RH, ali sada su se spustile do studentskih udruga. Da se ikada ostvarilo ono sto je odluceno na sastanku Rekotorskog zbora u ozujku 2005 oko pronalazenja i kaznjavanja posiljatelja anonimnih pisama mislim da bi ta praksa vec odavno prestala. No MUP i MZOS nisu odradili svoj posao korektno u pocetku pa sada imamo nastavak javnih trakavica putem anonimnih mailova.
Studentski zbor e-mailom optuzen za malverzacije

#25 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 24, 2006 u 02:02 Thumb up 0 Thumb down 0

anonimne prijave policiji vs. anonimna b
Ma, turim ja na ulici neki dan policajcu u ruke 30-tak onih ilegalnih lihvarskih oglasa
zagrebacke mafije i velim mu molim vas prijavite. On meni veli idite vi u policijsku stanicu pa prijavite. Pa nisam lud, pa da moje ime tamo vode u evidenciji ko da sam ja krivac, i jos da to onda prenose doticnim mafijasima da me istabaju. Prijateljica je nasla novcanik na cesti i potrosila dva sata na policiji gdje je trebala brojati i zapisivati svaki papiric u novcaniku i sve to potpisivati.
Anonimnost je nekad nakaradna, u tim slucajevima ljigavih napada na osobe,
no u nekim slucajevima, kad se ne radi o javnom blacenju
nego o tihim prijavama kriminala nadleznim tijelima, koja ce
jednostavno obaviti kontrolni posao i korisna. Na takve prijave reagira recimo americka policija, koja je po meni jako profesionalna sluzba u pozitivnom smislu. Za razliku od
nase porezne uprave koja ne ganja lihvarske utajivace milijunskih suma, bez obzira sto
im ovi sami vjese svoje telefonske brojeve na svakom stupu. U atmosferi u kojima se
poplava takve stampe na ulici tolerira odrasta nova generacija hrvatske mladezi.
Tko ce onda rijesiti te goruce kriminalne pojave od 5000 eura sto je navodno
sadasnja cifra za potplacivanje komisija za invalidsku penziju na dalje.

Prethodni post:

Slijedeći post: