U Večernjem listu od 8. lipnja 2018. na stranici 28 objavljen je tekst Duška Miličića pod naslovom ”Mora se znati, što se zapravo želi postići reformom školstva” u kojem je autor na uopćen i nepotpun način ukazao na probleme kad je u pitanju reforma školstva. S obzirom da je gospodin Miličić pedagog ne čudi me da od šume ne vidi drveće. Tipično je to za tu struku (namjerno kažem struku a ne znanost, jer znanost je nešto drugo) koja ima ugrađenu sustavnu pogrešku pri sagledavanju realnosti stanja u obrazovnom sustavu. Još je gore kad sami sebe uvjeravaju da su ‘menedžeri ljudskih duša’ (kako čuh jednom zgodom na jednom od njihovih ‘simpozija’) i da razumiju obrazovni sustav. I u ovom njegovom tekstu vidi se jedna od krucijalnih njihovih zabluda pri spominjanju dobrote školstva na temelju malog broja super talentiranih pojedinaca koji postižu medalje na olimpijadama. A za to obrazovni sustav kao takav je vrlo malo zaslužan. Zaslužan je talent tih pojedinaca, njihov rad, poticaj iz obitelji, a tek na kraju i poneki njihov nastavnik.

Kad nam o ‘neposrednoj proizvodnji’ govore, pišu, posežu za reformama i analizama i komentiraju oni koji nikad nisu u njoj bili onda nastaje ključni problem. Prevedeno, onaj tko nikad nije nosio dnevnik u razred ne može imati potpunu sliku stanja u obrazovnom sustavu, pa taman da je sto puta voditelj neke istraživačke jedinice na tu temu.
Kvaliteta obrazovanja može se riješiti uvođenjem kvalitetnih kadrova u obrazovni sustav i isticanjem postojećih uz njihovo materijalno nagrađivanje. Koji je način za uočavanje takvih? Razvijene zemlje su to odavno riješile. Državna matura, rutinsko propitivanje cijele učeničke populacije u nekoliko navrata tijekom školovanja, natjecanja iz matematike, fizike…sve do međunarodnih olimpijada, sustavnim praćenjem rada nastavnika i njihovim kontinuiranim usavršavanjem….
Kod nas nema vrednovanja kvalitete rada nastavnika. Kvalitetne nastavnike nitko ne ističe.
Nadalje, sustav napredovanja u dva stupnja, mentor i savjetnik, ne zadovoljava i ne odražava stvarnu sliku stanja i pun je nepravdi. Bavarski model s pet stupnjeva: Assesor, Studienrat, Oberstudienrat, Studiendirektor i Oberstudiendirektor je realna stručna skala po kojoj se nastavnici penju na temelju sustavnog stručnog praćenja, a najviši stupanj dobiva 60% na plaću. Samo nastavnik s najvišim stručnim stupnjem može se kandidirati za ravnatelja škole. Jasno je da se na takav način automatizmom u sustav ugrađuje kontrola kvalitete. Praćenje kvalitete rada nastavnika je sustavno i odvija se niz godina i to stručnim nadzorom, praćenjem rezultata učenika na natjecanjima i pri upisu na viši rang obrazovanja. To je sustav koji sam sebe kontrolira i osigurava izvrsnost.
Dakle, tamo nema ‘uravnilovke’, a to je jedan od ključnih problema našeg školstva.
U svrhu nastavka analize i daljnje rasprave postavljam sljedeća pitanja.
- Kakav nam je obrazovni sustav u cijelosti (osnovnoškolski, srednjoškolski, visokoškolski)? Ima li pokazatelja?
- Je li cca. 70% odlikaša u osnovnoj školi normalna pojava ili znak za uzbunu? I to je jedna od posljedica Šuvarice!
- Je li takva situacija u zemljama u kojima razvoj tehnologije i gospodarstva korespondira s kvalitetnim obrazovanjem?
- Je li navala na neke (”neproizvodne”) fakultete samo specifična pojava samo kod nas ili je tako i u drugim zemljama?
- Je li ta ”navala” posljedica nerealne pomame kod mladih za buduća dobro plaćena radna mjesta, a zbog općeg stanja u društvu, ili je ona velikim dijelom i posljedica slabog predznanja srednjoškolaca iz tzv. ”tvrdih” predmeta?
- Pune li se burze rada nepotrebno nekim strukama?
- Kakva nam je efikasnost obrazovnog sustava? Ima li za to pokazatelja?
- Je li državna matura ispunila jednu od svojih ključnih zadaća glede povratne informacije iz sustava? Da li se iz rezultata državne mature naziru dijelovi obrazovnog sustava koje treba popraviti ili čak mijenjati? Dakle, je li jasna snimka postojećeg stanja?
- Zašto se rezultati državne mature skrivaju od javnosti?
- Jesu li našoj javnosti obznanjeni rezultati međunarodnog PISA projekta koji vrednuje znanje učenika matematike, prirodoslovlja i čitalačkih kompetencija? Za Hrvatsku su oni za 2006. , 2009. , 2012. i 2015. godinu poražavajući!
- Je li itko o tome u Ministarstvu obrazovanja, ali i u drugim ministarstvima raspravljao?
- Je li itko načinio analizu rezultata za druge zemlje i je li možda utvrdio korelaciju između tih rezultata i tehnološko-gospodarskog napretka tih zemalja?
- Čule su se kod nas izjave političara da je naš obrazovni sustav kvalitetan, te da želimo biti zemlja znanja. Jesu li te tvrdnje temeljene na rezultatima naših do dvadeset učenika olimpijaca s međunarodnih olimpijada iz matematike, fizike, informatike ili su temeljene na znanju srednjeg sloja učeničke populacije?
Poneki od briljantnih olimpijaca postigli bi svojim talentom rezultat i bez pohađanja nastave!!!
Bez kvalitetnih znanja srednjeg sloja učeničke populacije nema napretka!
- Zašto se o tim olimpijcima manje u medijima govori nego o onim športskim?
- Na koji način se u našim školama predaju prirodoslovni predmeti i kakva je opremljenost kabineta?
- Rade li se demonstracijski pokusi? Prezentira li se zorna nastava i problemska ili su učenici prisiljeni samo ‘bubetati’ gradivo bez razumijevanja?
- Što znače izjave o preopterećenosti naših učenika?
- Koja je u tome uloga pedagoškog lobyja? A tek izdavačkog za udžbenike?
- Bave li se pedagozi u školama djecom ili nameću nastavnicima birokratske modele provođenja nastave?
- Postavlja li se pitanje kojim li su to nastavnim sadržajima učenici doista preopterećeni, faktografijom ili kreativnim pristupom učenju? U kojim predmetima?
- Zar u matematici i fizici nema dovoljno kreativnosti i logičkog zaključivanja?
- Na koje onda predmete treba staviti naglasak ako se želi imati kreativne pojedince?
- Nismo li ‘društvenjački ideologizirano’ društvo?
- Što su po struci ljudi koji imaju pristup medijima i pišu o školstvu?
- Postavlja li se uopće pitanje u smislu efikasnosti nastave i kriterija koje se usude (doslovce usude) postaviti nastavnici pri ispitivanju?
- Koja li je uloga prosvjetne inspekcije u stvaranju lošeg ozračja u školama i neslobode nastavnika u kreiranju nastave, ispitivanju i ocjenjivanju?
- Koliko je savjesnih nastavnika u našim školama nastradalo samo zbog svoje savjesnosti i principjelnosti kada prosvjetna inspekcija djeluje na temelju anonimnih predstavki (često neosnovanih) od strane roditelja?
- Je li ta i takva prosvjetna inspekcija stručno pedagoški nadzor ili je ona po načinu svog djelovanja bliža ‘prosvjetnoj policiji’?
- Institucija školskog popravka u našim školama je gotovo odumrla.
Ovo nabrojeno je sasvim dovoljno!

Miroslav Dorešić, zamjenik ministra prosvjete 1998./1999. i teorijski fizičar u mirovini

Napišite prvi komentar

Otvoren je natječaj strukturnih fondova :STRIP2: Jačanje kapaciteta za istraživanje, razvoj i inovacije.

  • Rok za predaju je 2. srpnja 2018. godine.
  • Prijavitelji: Javna znanstvena organizacija; Partneri: mikro, mala i srednja poduzeća
  • Najveći iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti pojedinom projektu iznosi 6.800.000,00 HRK.

Projekti su namjenjeni za primjenjena istraživanja koja su u fazi Industrijskog istraživanja i eksperimentalnog razvoja (od TRL2 do TRL8).

Svrha (cilj) poziva :Usmjeriti istraživanja u tematskim i pod-tematsko prioritetnim područjima Strategije pametne specijalizacije Republike Hrvatske za razdoblje od 2016. do 2020. godine (S3) prema potrebama gospodarstva podržavajući projekte istraživanja, razvoja i inovacija istraživačkih organizacija u suradnji s poslovnim sektorom.

Napišite prvi komentar

Hrvatski učenici osvojili su srebro i broncu na 52. Međunarodnoj Mendeljejevoj kemijskoj olimpijadi

Tomislav Portada (Zagreb, Hrvatska), Travanj 28, 2018

Prenosim vijest koju nam je poslao Viktor Škorjanc: Dobre vijesti stižu iz Minska! Na upravo održanoj Međunarodnoj Mendeljejevoj kemijskoj olimpijadi naši su učenici osvojili srebrnu i brončanu medalju. Hrvatsku su na ovome natjecanju predstavljali Ilija Srpak (4. razr., Prva gimnazija, Varaždin, srebrna medalja), Matko Petrović (4. razr., XV. gimnazija, Zagreb, brončana medalja), Janko Čivić (4. [...]

Pročitajte više → 0 komentara

Natječaj za doktoranda na HRZZ projektu – Medicinski fakultet u Rijeci

Bojan Polić (Rijeka, Hrvatska), Travanj 19, 2018

Tražim motiviranog doktranda koji je diplomirao u poručju biomedicine, biologije ili biotehnologije, koji se vrlo dobro služi engleskim jezikom i koji je voljan predano raditi na istraživanjima interakcija između imunološkog i endokrinog sustava u debljini, poglavito u razvoju šećerne bolesti tipa 2 i metaboličkog sindroma. Istraživanja bi se uglavnom provodila na mišjem modelu pretilosti uz [...]

Pročitajte više → 0 komentara

Kao muhe bez glave

Miroslav Dorešić (Zagreb, Hrvatska), Travanj 9, 2018

I opet se ponovilo, kao i nedavno, u emisiji otvoreno HRT-a (4, travnja 2018.), najobičnija ”društvenjačka ideologizacija hrvatskog društva”. Sastav gostiju u emisiji od komunikologa (Alavanja) do pedeagoga (Bedeković), izuzev samo jednog elektroinženjera iz Splita (Puljak) zorna je preslika rasprava na temu obrazovne reforma u kojoj sintagme STEM nema ni u tragovima.

Pročitajte više → 1 komentar

Natječaj za radno mjesto postdoktorand

Marija Brgles (Zagreb, Hrvatska), Ožujak 2, 2018

NN 16/2018 (16.2.2018.), NATJEČAJ – Sveučilište u Zagrebu Klasa: 112-01/18-01/11 Urbroj: 380-040/040-18-1 od 7. II. 2018. (745) Na temelju članka 13. Statuta Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilište u Zagrebu objavljuje NATJEČAJ za zapošljavanje poslijedoktoranda za rad na HRZZ projektu Razvoja održivog procesa prerade antitoksina na određeno vrijeme (do 14. 9. 2019.) u punom radnom vremenu, jedan [...]

Pročitajte više → 3 komentara

Navodnici, etika i tužbe

Zdravka Jelaska Marijan (Zagreb, Hrvatska), Veljača 25, 2018

Da li je problem navođenja nečijih riječi bez oznake navoda problem elementarne pismenosti i pristojnosti ili samo pravila institucija visokog obrazovanja? O upotrebi navodnika i načinima navođenja nečijih riječi učila sam u osnovnoj i srednjoj školi. A uče i današnja djeca. Kasnije sam se, kao i svi drugi školovani ljudi, susretala i s drugačijim načinima [...]

Pročitajte više → 0 komentara

Totalni promašaj je posljednja emisija Otvoreno

Miroslav Dorešić (Zagreb, Hrvatska), Veljača 14, 2018

Ne nedovoljan nego čista nula za emisiju Otvoreno na temu reforme obrazovanja emitiranu 13. veljače. Našli se društvenjaci da mlate praznu slamu uključujući i voditelja. Idemo redom: psiholog, profesor jezika, komunikolog, pravnik, filolog i vjerojatno voditelj ekonomist. Sintagma STEM spomenuta je tek jednom. Nije ni moglo biti drugačije. Voditelj poziva sve i svakoga i stvari [...]

Pročitajte više → 0 komentara

Di su pare, di su kolači?

Miroslav Dorešić (Zagreb, Hrvatska), Siječanj 27, 2018

Di su pare, di su kolači ?! Dakle, upitna rečenica mladog šefa SDP-a ne samo da je postala hit u javnosti, ona je dobila i svoj nastavak s kolačima. Naime, čini se da su kolači ‘nestali’ u jednoj od starijih institucija koja brine o standardu zagrebačkih studenata. Nema kolača, a para? Ove komunikacijske novine u [...]

Pročitajte više → 0 komentara

Prijedlog zakona o državnoj potpori za istraživanje i razvoj

Vlasta Mohaček Grošev (Zagreb, Hrvatska), Siječanj 11, 2018

Novi list donosi članak o  točki dnevnog reda sjednice Vlade (11.01.2018.) koja se tiče zakona kojim se potiču ulaganja u istraživanje i razvoj: http://novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Martina-Dalic-najavljuje-porezne-olaksice-za-ulaganja-tvrtki-u-istrazivanje-i-razvoj    

Pročitajte više → 1 komentar

Rektor tužio studenta!

Zdravka Jelaska Marijan (Zagreb, Hrvatska), Prosinac 12, 2017

JL https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/sveuciliste-u-zagrebu-protiv-studenta-iz-nasica-digli-tuzbu-zbog-jedne-njegove-izjave-traze-20-tisuca-kuna-luka-20-sokiran-sam/6835767/ Kako ovo uopće nazvati? Uvreda veličanstva? Verbalni delikt? Vse bum vas tužil? Može li gore?

Pročitajte više → 2 komentara

Biti će to veliki promet a mala zarada

Miroslav Dorešić (Zagreb, Hrvatska), Studeni 21, 2017

Pročitavši tekst pod naslovom ”Osnovci će učiti kreirati vlastite aplikacije”, (Večernji list, 17. 11., st. 7.) prvo pomislih na nekadašnjeg športskog novinara Mladena Delića i onu njegovu čuvenu rečenicu: ”Ma, ljudi je li to moguće, ovo je ludnica…” Uz ostalo, u spomenutom tekstu stoji: ”… a ne kao do sada učiti programski jezik bez razumijevanja…” [...]

Pročitajte više → 0 komentara

Dani komunikacije znanosti i znanstvenog novinarstva u Ljubljani

Mićo Tatalović (London, Velika Britanija), Studeni 18, 2017

“U cilju promicanja kvalitetnog medijskog izvješćivanja o znanosti, Agencija za istraživanje u Republici Sloveniji (ARRS) u suradnji s Veleposlanstvom SAD-a u Sloveniji prvi put organizira Dani komunikacije u Sloveniji. Trodnevni skup događaja posvećenih podizanju svijesti i stjecanju vještina na području komunikacijske znanosti održat će se između 27. i 29. studenoga 2017. godine.” Vise informacija na [...]

Pročitajte više → 0 komentara

HRZZ „Istraživački projekti“

Ana Bedalov (Split, Hrvatska), Studeni 3, 2017

Programom „Istraživački projekti“ financiraju se temeljna istraživanja koja stvaraju novo i unapređuju postojeće znanje o određenome području i koja su usmjerena na bolje razumijevanje predmeta istraživanja, kao i primijenjena istraživanja koja se provode s jasnim tehnološkim, gospodarskim ili društvenim ciljevima.Ukratko o natječaju IP-01-2018: Datum raspisivanja natječaja: 2. studenog 2017. Rok za prijavu: 10. siječnja 2018. [...]

Pročitajte više → 0 komentara